Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović rekao je u četvrtak da prihvaćanje prijedloga inicijative "67 je previše" ne znači odustajanje od mirovinske reforme te je istaknuo kako izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju Vlada uvažava volju više od 700 tisuća hrvatskih građana.
"Prihvaćanje referendumskih prijedloga ne znači odustajanje od mirovinske reforme, mirovinskom reformom nije samo podignuta dobna granica za ostvarivanje prava na mirovinu, već je nizom mjera mirovinski sustav cjelovito unaprijeđen", naglasio je Aladrović u Saboru predstavljajući izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima su prihvaćeni zahtjevi inicijative "67 je previše".
Vlada je uvažila volju više od 700 tisuća hrvatskih građana i zato predlaže od 1. siječnja 2020. zakonske izmjene kojima se na 65 godina života vraća granica za starosnu mirovinu te smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, rekao je ministar rada.
Prema procjenama, naveo je, za preuzimanje referendumskih prijedloga u slijedeće dvije godine biti će potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u iznosu od 35,7 milijuna kuna u 2020. i 91,7 milijuna kuna u 2021., uz istodobno smanjenje prihoda državnog proračuna za 9,2 milijuna kuna u 2020. i za 34,9 milijuna kuna u 2021.
Iako kaže da je održivost mirovinskog sustava neupitna, Aladrović ističe da promjene na tržištu rada i demografski trendovi utječu isto tako na njegovu dugoročnu održivost, kao i da ga je jako teško učiniti primjereno i fiskalno održivim bez produljenja radnog vijeka. "Duži ostanak u svijetu rada ujedno znači i veću mirovinu", dodao je.
Saborsku oporbu zanimalo je zašto su prihvaćeni zahtjevi referendumske inicijative budući da se mirovinska reforma promovirala kao dobro pripremljena i posložena.
"Imali smo prilike slušati o tome da je mirovinska reforma osmišljena, kako je ona posložena... Koji je bio ključan trenutak i zašto ste odlučili prihvatiti referendumsku inicijativu", upitala je Anka Mrak Taritaš (Glas). Slično pitanje postavio je i Mirando Mrsić (Demokrati). Aladrović je ponavljao je kako je Vlada odlučila poštovati volju hrvatskih građana izraženu kroz inicijativu.
Maras: ''Građani ne vide reformu, samo niske mirovine''
Gordan Maras (SDP) ocijenio je da građani reformu ne vide.
"Reformu građani ne vide, vide samo niske mirovine i to je refleksija 750.000 potpisa koju su građani dali, ustvrdio je upitavši ministra je li u Hrvatskoj moguće dostojanstveno živjeti s prosječnom mirovinom koja je ispod 40 posto prosječne plaće", rekao je Maras.
Aladrović mu je odgovorio da su u mandatu ove Vlade povećali mirovine za 11,7 posto, a najniže mirovine za 15 posto. Istaknuo je i kako će izazov u slijedećem razdoblju biti kroz sustav regulacije rada poticati ljude da duže rade i na taj način okrenuti trendove u pozitivnom smjeru.
Nedvojbeni je stav Vlade po pitanju duljeg ostanka u svijetu rada, o tome moramo povesti širu javnu raspravu te kroz izmjene zakone o radu unaprijediti određene dijelove radnog zakonodavstva, poručio je ministar odgovarajući na pitanje SDP-ovog Joška Klisovića koga je zanimalo hoće li se moći raditi i nakon 65-e godine ako to radnik želi.
Šuker: ''HDZ je taj koji na 65 godina vraća granicu za odlazak u mirovinu''
HDZ je taj koji na 65 godina života vraća granicu za odlazak u starosnu mirovinu, svidjelo se to nekome ili ne, uzvratio je u četvrtak u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju Ivan Šuker (HDZ) na žestoke oporbene kritike Vladine mirovinske politike.
Oporbene je kolege prozvao da su "trčali" potpisati zahtjev Građanske inicijative "67 je previše", a sada će, kaže, glasovati protiv zakona koji je taj zahtjev uvažio.
Ako u petak ne stisnete zeleni "gumb" i ako zakon ne
donesemo jednoglasno, znači da hrvatskim građanima niste govorili
istinu, poručio je Šuker kolegama.
Izmjenama koje je u spomenutom zakonu predložila Vlada, na
65 godina života vraća se granica za starosnu mirovinu i smanjuje
penalizacija za ranije umirovljenje. Vlada je tako ispunila
zahtjeve 750 tisuća građana, koji su potpisali peticiju
sindikalne inicijative "67 je previše", rekao je ministar rada i
mirovinskog sustava Josip Aladrović, dodajući da će se o
zakonima, koje je vlada povukla, a koji bi omogućili dulji
ostanak u svijetu rada razgovarati sa socijalnim partnerima kako
bi se pronašao najbolji prijedlog.
Oporba: ''Potpisi protiv politike koja se vodi''
Oporba kritizira Vladinu mirovinsku politiku, tvrdi da su potpisi skupljeni za inicijativu "67 je previše", njih 750 tisuća, zapravo bili potpisi protiv politike koja se vodi u državi, protiv povlaštenih mirovina, pokazatelj da je Vladina mirovinska reforma bila poptuni promašaj.
Građani su rekli Vladi 'dosta, palac dolje!' poslali su joj poruku i o mirovinskoj reformi i o visini mirovina, kaže Gordan Maras (SDP) i navodi kako više od milijun umirovljenika ne može dostojanstveno živjeti od svog rada. Građani su potpisali i zbog revolta kako se politika vodi, kako se premijer i predsjednica odnose prema građanima, ustvrdio je Maras.
Mirando Mrsić (Demokrati) pak te potpise vidi i kao potpise protiv povlaštenih mirovina i ponavlja svoj stav kako je nužno iz mirovinskog sustava maknuti mirovine koje nisu vezane uz rad, odnosno ponovno razdvojiti mirovine. Samo tako radničke se mogu povećati između 10 i 20 posto, tvrdi Mrsić, i navodi kako će povećanje prava i 'bujanje braniteljskih mirovina' uništiti sustav.
Zakon o kojem raspravljamo priznanje je da je mirovinska reforma bila potpuni neuspjeh i promašaj, kaže Robert Podolnjak (Most) kojem je jedini "mogući scenarij" da Sabor prihvati taj zakon u istovjetnom tekstu kako ga je Inicijativa "67 je previše" uputila građanima na potpis.
Hrvoje Zekanović (Hrast) Vladi poručuje da bi "kuću trebalo graditi od temelja". Umjesto da radimo na demografskoj obnovi, da sutra imamo radnu snagu, nekome padne na pamet da produžujemo radni vijek na 67, 70 godina, pa ćemo onda invalide i starce, senilne starce držati da rade, je li to normalno, zapitao se zastupnik i poručio da, ako ima novca za propala brodogradilišta, treba ih biti i za mlade hrvatske obitelji.
Hrelja: Zaradit će pomoćnica ravnatelja HZZO-a
Silvano Hrelja (HSU) Vladi predbacuje da je uvela bonifikaciju za dulji ostanak u svijetu rada od 65. do 70., a "ukinula" od 60. do 65. godine. Kome je to namijenjeno? Pravnicima, sucima, liječnicima, zapitao se Hrelja te ustvrdio kako će "lijepo zaraditi pomoćnica ravnatelja HZZO-a, koja ima 71 godinu i nezamjenjiv je državni dužnosnik, baš će joj lijepo pasti ovih 20, 4 posto veće mirovine", izjavio je Hrelja.
Ministar Aladrović objasnio je pak da je stimulacija kasnijeg odlaska u starosnu mirovinu jedan od bitnih elemenata reforme, radi čega je tzv. bonifikacija povećana sa 0,15 na 0,34 posto za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu. Cilj je, istaknuo je, nagraditi duži rad i omogućiti veće mirovine koje za pet godina dužeg rada mogu biti veće za 20,4 posto.
Hrg: Politička amnezija
Vladin potez 'brani' i Branko Hrg (HDS). Neprihvaćanje volje građana bilo bi nerazumno, Vlada je slušala glas građana i postupila razumno, rekao je zastupnik, primjetivši i kako je poitička amnezija zanimljiva stvar.
Mrsić je, kada je bio ministar, predložio rad do 67 godine i ne mogu shvatiti da sada govori kao da se ništa nije dogodilo, naglasio je Hrg.
Robert Podolnjak (Most) ocijenio je kako Vlada "srlja grlom u jagode" i uopće ne zna što želi postići mirovinskom reformom.
Na pitanje Nikole Grmoje (Most) kad će se Vlada 'pozabaviti' povlaštenim mirovinama, Aladrović je odgovorio da te mirovine dolaze na red nakon što se uredi opći sustav.
"Stečena prava su stečena prava i zadiranje u njih nije u ovom trenutku moguće", poručio je i dodao kako se te mirovine isplaćuju iz općih prihoda proračuna.
Sladoljev: ''Prijedlog zakona o navijačima je skandalozan i licemjeran''
Prijedlog zakona o sprečavanju nereda na sportskim borilištima takozvani zakon o navijačima koji je pušten u javno savjetovanje je skandalozan, licemjeran i previše represivan, ocijenio je u četvrtak zastupnik Mosta Marko Salodoljev.
Prijedlogom zakona predviđa se kažnjavanje navijača koji na stadionu nose pokrivala za glavu što bi mogli biti i navijački šalovi, stroge novčane kazne pa čak i kazne zatvorom za navijače s više od 0,5 promila alkohola u krvi, kao i kažnjavanje pjevanja pjesama koje potiču nasilje, naveo je Saldoljev.
"To je licemjerno jer u isto vrijeme u ložama stadiona se uredno toči šampanjci i druga alkoholna pića, kao i u fan zonama" , ocijenio je Sladoljev iznoseći u Saboru stajalište Kluba zastupnika Mosta.
Osim toga, dodao je, navijačke skupine imaju svoj folklor i u navijačkim pjesmama postoji dio koji se odnosi na nasilje. "Po tom bi se pjesma 'U boj, u boj, za narod svoj ' ili francuska Marseljeza isto poticali na nasilje", dodao je.
Žarko Tušek (Klub HDZ) je u ime svog kluba pozvao na izmjene Ovršnog zakona kako bi se olakšalo općinama i gradovima koji s darovnicama građanima dobiju i dugove.
Čest je slučaj da se zakonski nasljednici koji znaju pravo stanje imovine koju naslijede odreknu nasljedstva u korist općine odnosno grada, objasnio je. Takva imovina je često niske tržišne vrijednosti, a grad mora prihvatiti dugove i obvezu da ih podmiri.
"Banke svoja potraživanja prodaju raznim agencijama i tu počinje noćna mora za jedinice lokalne samouprave. Budući da nasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove cijelom svojom imovinom u praksi se događalo da su se općine i gradovi našle u težem položaju nego prije nasljeđivanja, jer su vjerovnici ostvarivali tražbine na cjelokupnu imovini općina i gradova i to u pravilu na računim što je dovelo u pitanje obavljanje osnovnih tekućih poslova lokalnih jedinica", upozorio je Tušek.
Silvano Hrelja (Klub HSU-a, nezavisnih zastupnika i SNAGA-e) još je jednom apelirao na Vladu da se poveća prihodovni cenzus za stjecanje prava na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret države za građane s niskim primanjima. "Riječ je o 250 tisuća najsiromašnijih građana Hrvatske za koje je država prestala plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje jer su im mirovine ili plaća prešle cenzus od 1516 kuna po osobi odnosno 1939 kuna za samce", rekao je.
