Neradna nedjelja bila je jedna od tema na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV). Uz to razgovaralo se i o Akcijskom planu za provedbu Europskog stupa socijalnih prava te revidiranim EU smjernicama za regionalne potpore. Na sjednici je bio i premijer Andrej Plenković.
Plenković je rekao da se raspravljalo o tri važne teme, među kojima je i očuvanje radnih mjesta zadnjih godinu i pol.
"Zahvaljujući ubrzanoj dinamici procjepljivanja naših sugrađana, mislim da ćemo se sve više vraćati uobičajenim gospodarskim aktivnostima", rekao je Plenković.
Plenković je potom izjavio kako je tema bila smjernica za regionalne državne potpore.
''Hrvatska je u ranijoj fazi bila podijeljena na dvije regije, jedna je bila kontinentalna, a druga Jadranska Hrvatska i potpore gospodarstvu bile su za sve jednake. Intenzitet je bio 25 posto, ako ste bili gospodarstvenik ili ulagač jednaki su vam bile potpore na natječaj, bez obzira da li investirate u zagrebačkom prstenu ili ste odlučili podići gospodarstvo primjerice u Iloku. Smatrali smo da to nije pravedno'', rekao je premijer.
Premijer je izjavio kako su prije dvije godine napravili novu statističku kartu Hrvatske i zemlja je sada podijeljena na: Jadransku i panonsku Hrvatsku, Grad Zagreb i sjever Hrvatske. Nova karta potpora će promijeniti intezitet potpora. U panonskoj Hrvatskoj i na sjeveru zemlje potpore idu na 50 posto, u Jadranskoj na 40 posto, a u Zagrebu idu na 35 posto.
Premijer je rekao da je o Zakonu o trgovini razgovarao sa sindikatima i poslodavcima.
"Načelno će biti zabranjen rad nedjeljom, ali će se omogućiti rad do 16 nedjelja u godini. Time vodimo računa o Hrvatskoj kao turističkoj zemlji, o gospdarstvu i potrošačkim navikama. A ostvarujemo i ravnotežu poslovnog i privatnog života'', poručio je Plenković.
''Idemo s ovim prijedlogom, bitno je da njegov sadržaj poštuje načelo razmjernosti", kazao je predsjednik Vlade.
Radikalne promjene na razini EU
Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja poručio je da su svi skloni riješavanju problema rada nedjeljom.
"Ovo su radikalne promjene na razini EU-a. Europski socijalni model ponovno živi nakon velike krize i ponovno se govori o uklanjanju siromaštva i uklanjanju nejednakosti, što je prije bio razlog da onaj tko govori o nejednakostima dobije etiketu 'komunjare'. To je bila gotovo zabranjena riječ", komentirao je Ribić.
Rekao je kako je Hrvatska uspjela sačuvati radna mjesta i proizvodnju.
''Zadovoljni smo najavom mogućih povećavanja potpora Europske unije za naše regije'', rekao je Mihael Furjan iz HUP-a
A komentirao je i rad nedjeljom.
"Vezano za promjenu načina rada nedjeljom, stav je da smo načelno protiv bilo koje vrste ograničenja na slobodu poslovanja, no treba nam više vremena za razmotriti ovaj prijedlog. Možda vrijeme krize nije najbolje vrijeme za to, no mi ćemo se očitovati o svim prijedlozima", izjavio je Furjan.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović navodi da se upravo u Zakonu o trgovini pojavljuje najviše spornih elemenata oko rada nedjeljom.
Ministar rada Josip Aladrović napomenuo je kako se tema rada nedeljom odnosi prije svega na trgovinu.
''U toj djelatnosti se pojavljuje najviše spornih elemenata oko rada nedjeljom'', kazao je Aladrović.
Cilj je raditi na jačanju kolektivnog pregovaranja.
"Očekujemo da će biti što više sporazumom definiranih načina rada. Što se tiče samog rada nedjeljom, uvijek govorimo o području u sektoru trgovine, onda je logično da se isto definira u Zakonu o trgovini", rekao je Aladrović.
Navodi da bi promjene Zakona mogle nastupiti do kraja ove godine.
"Ovo je tema koja zanima i javnost i poslodavce i sindikate i vjerujem da ćemo još raspravljati o tome", dodao je Aladrović.
