Šestina (16,42 posto) birača koja je izašla na izbore u prvom krugu predsjedničkih izbora glasove je dala Ivanu Sinčiću, a to su, je ocjenjuje sociolog Dražen Lalić, protestni glasovi - izraz prezira prema vodećim političkim akterima i strankama u Hrvatskoj.
Uspjeh Sinčića je još jedna potvrda o pojavi "treće opcije" na hrvatskoj političkoj sceni, koja dolazi spontano, a što se ranije pokazalo na lokalnim izborima u nekim sredinama u Dalmaciji poput Vrgorca, Metkovića, Omiša i Zadvarja, kaže Lalić.
Ocjenjuje da su za Sinčićev uspjeh bila ključna TV sučeljavanja i da je to trenutak kada mu je značajnije počela rasti podrška birača, a što se nije moglo vidjeti na provedenim anketama s obzirom da su one zaključene ranije. Kaže da je tada Siničić dobio i iskoristio priliku da svoje konkurente pogodi u "erogenu zonu" i na miran način im spočita tranzicijske grijehe i korupciju u kojima su ili osobno sudjelovali ili kroz politike aktera koje stoje iza njih.
SDP-ova glupost
Sinčić je rastao na štetu Ive Josipovića, pa su, ističe Lalić, nečuvene sinoćne izjave predsjednika SDP-a Zorana Milanovića i potpredsjednice Milanke Opačić koja je iznenađujući uspjeh mladog Karlovčanina nazvala "šarenim lažama".
"U SDP-u su još jednom pokazali nečuvenu političku netalentiranost i glupost u situaciji kada bi trebali imati razumijevanja i biti svjesni da će bez Sinčićevih birača Josipović u drugom krugu teško dobiti izbore", komentira Lalić.
"Ta 'šarena laža' je zapravo jedna crna, mračna istina", dodaje i pojašnjava da stoje Sinčićeve poruke i dijagnoza stanja u hrvatskom društvu, ali da je terapija koju predlaže krajnje bizarna.
Mišljenja je da bi za dobrobit Josipovića bilo najbolje da se ljudi iz vodstva SDP-a ne oglašavaju u sljedećih 15-ak dana jer će štetiti Josipoviću koji je u prvom krugu dobio podršku 38,46 posto birača, svega nešto više od jedan posto više od kandidatkinje HDZ-a. Već se griješilo, kaže Lalić, i to sinoć jer se Milanović biračima obratio prije Josipovića, a i ono što je premijer izjavio nikako ne ide u prilog predsjedničkom kandidatu socijaldemokrata.
Vrlo neizvjesna bitka u drugom krugu
Naglašava kako će u drugom krugu biti ključna izlaznost i što ona bude veća, veće će biti šanse Ive Josipovića. Lalić ocjenjuje da ćemo imati vrlo tijesnu utrku kakvu do sada nismo imali niti na jednim održanim predsjedničkim izborima do sada.
"Josipović u kampanji za drugi krug predsjedničkih izbora ne bi snagu smio usmjeravati na 'istragu vaši i naši', radikalanu retoriku, a gubljenje vremena bi bilo i bavljenje HDZ-om ili Kolindom Grabar-Kitarović. To bi značilo izgubljene izbore. Treba se usmjeriti na sebe, kako privući one koji su ovaj put ostali doma i pridobiti ih da izađu na birališta. Ne može računati na "Sinčićevu konjicu" jer mu to neće biti dovoljno", smatra Dražen Lalić. Pojašnjava da je sasvim sigurno da će jedan dio Sinčićevih birača apstinirati, ili izaći na birališta i poništiti glasački listić, kako im je sinoć neizravno i sugerirao njihov kandidat.
"Na Josipoviću je da svojom razumnom, integrativnom komunikacijom dopre do birača i zainteresira ih da izađu na birališta u drugom krugu", kaže Lalić podsjećajući na slab odaziv birača u prvom krugu predsjedničkih izbora.
HDZ v.s. Josipović
Što se tiče Klinde Grabar-Kitarović, ona 11. siječnja može računati na većinu glasova birača Milana Kujundžića, ali to joj neće puno pomoći.
"Za 37,22 posto podrške u prvom krugu zaslužna je mašinerija HDZ-a, u prvom redu djelovanja Milijana Vase Brkića i Tomislava Karamarka, a prostora za rast a ovoj osnovi više nema", ocjenjuje Lalić. Rast u drugom krugu HDZ-ova kandidatkinja bi morala graditi na svojoj političkoj ličnosti, a prema onom što smo do sada vidjeli, dodaje Lalić, pa i po njenom sinoćnom emocionalnom obraćanju biračima, to je teško ostvarivo.
Kako je vrlo izgledno da će na parlamentarnim izborima 2015. pobijediti HDZ, tim bi značajnija bila Josipovićeva pobjeda u drugom krugu predsjedničkih izbora 11. siječnja - kako za odnose u hrvatskoj politici tako i za SDP.
"Takav scenarij značio bi jačanje Josipovićevog utjecaja među socijaldemokratima, ali i činjenicu da se bez njega neće moći formirati novo vodstvo SDP-a. Na državnoj razini imali bismo kohabitaciju, a to je jako dobro za demokraciju", zaključuje sociolog Dražen Lalić.
