Zaklada Friedrich-Ebert-Stiftung predstavila je studiju o uzrocima odlaska mladih iz Hrvatske. Istraživanje su provele Dunja Potočnik i Mirjana Adamović s Instituta za društvena istraživanja. Uključeni su bili isključivo ljudi u dobi od 19 do 29 godina.
"To su ljudi koji su prošli kroz obavezno obrazovanje i koji su doista promislili što ih čeka u životu i kakve su odluke u vezi s tim donijeli", istaknula je jedna od autorica istraživanja istaknula je Dunja Potočnik na predstavljanju studije.
Istraživanje je provedeno pomoću fokus grupa u pet hrvatskih gradova (Čakovec, Osijek, Rijeka, Split, Zagreb). Pitanja za ispitanike ticale su se tema jesu li i zašto bili u inozemstvu, koja su im iskustva, razmišljaju li o odlasku ili ostanku i što je potrebno učiniti da ostanu u Hrvatskoj.
"Kada je riječ o zapošljavanju mladih u inozemstvu podijeljeni su njihovi osjećaji i iskustva. U znatnom dijelu za potrebe istraživanja podijelili su negativna iskustva, za što uzroke navode u drukčijim uvjetima zapoeslenja u odnosu na očekivanja, teže snalaženje u novoj okolini te drukčiju klimu i kvalitetu života. Slika nije crno-bijela", istaknula je Dunja Potočnik.
U roditeljskom domu do 32. godine
"Jedno od ključnih pitanja je do koje mjere su mladi spremni otići van. Spremni su, uz različita razdoblja prilagodbe. Cilj im je time izgraditi sebe i steći nova iskustva", kazala je Potočnik.
Mladi do 29 godina u velikoj mjeri još ne žele ići u inozemstvo, utvrđeno je studijom, nego će to učiniti, primjerice, ako ne uspiju pronaći posao u dogledno vrijeme ili nakon završetka jedne životne faze.
"Ukoliko želimo nešto promijeniti, mi možemo zadržati mlade ovdje, ali to mora biti u neko skorije vrijeme. Jer mladi najčešće iseljavaju nakon što dožive niz razočaranja, onda je priča gotova", istaknula je Dunja Potočnik s Instituta za društvena istraživanja
Najpopularnije odredište je Njemačka, zatim Velika Britanija, Austrija, Švedska, Irska. A vrlo važan uzrok emigracije je što skoro trećina madih zna nekoga tko je već otišao u inozemstvu.
Zanimljivo, obrazovanje je nekad bilo na prvom mjestu među razlozima odlaska, a danas je na zadnjem. "Kad i nastupi poboljšanje, to nije dovoljno brzo da ih zadrži. Jer je nezadovoljstvo akumulirano", naglašava znanstvenica.
Zašto dio mladih (zasad) bira ostanak? Uglavnom zbog vezanosti uz obitelj i prijatelje, kao i zbog odgovarajuće kvalitete i stila života, što je primjerice slučaj na obali.
Na predstavljanju studije Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske istaknuo je da mladi žele sudjelovati u osmišljavanju politika, no da se njihov glas ne čuje. Na konferenciji su još govorili IvaTomić s Ekonomskog instituta te Nikola Baketa s Institut za društvena istraživanja Zagreb.
