Bivša dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu Slavica Ćosović Bajić u četiri godine isplatila je sebi ali i drugima više od 12.200 dodataka na plaće, odnosno 29,6 milijuna kuna bruto, što je oko 14 milijuna kuna više nego što Zakon dopušta. Sebi je od ukupnog iznosa isplatila oko 1,3 milijuna kuna, šefici računovodstva oko 853.000, svome sinu oko 753.000, a nećaku oko 540.000 kuna bruto. Ukupno je nagradila više od 25 ljudi iz nastavnog i nenastavnog osoblja TVZ-a te dio onih koji su sjedili u stručnom vijeću, doznaje Jutarnji iz financijskog vještačenja koje je naručio novi dekan TVZ-a Goran Malčić.
Nezakonitim isplatama se sada bavi policija, ali i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a cijeli je slučaj završio i na DORH-u.
“Na temelju nalaza revizije, uprava TVZ-a je, uz suglasnost Upravnog vijeća, naručila uslugu financijskog vještačenja. Uvidom u taj nalaz, TVZ je Županijskom državnom odvjetništvu RH podnio kaznenu prijavu zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela”, navode iz MZO-a.
Financiraju se iz školarina i državnog proračuna
TVZ je osnovan 1998. godine, kao politehničko učilište koje pruža izobrazbu iz različitih struka te zapošljava oko 150 profesora i asistenata. Ono je javna ustanova financirana iz Državnog proračuna i školarina. Tako je prošle godine prihod TVZ-a iznosio 51 milijun kuna, od čega je 22,6 milijuna kuna prikupljeno školarinama, a ostatak je stigao iz državnog proračuna. Sudski vještak za financije je na gotovo 150 stranica analizirao isplate dodataka na plaću, ali i samo povećanje plaća iznad propisanih koeficijenata.
“Značajan broj zaposlenika, osim osnovne plaće, primao je različite dodatke kojima se plaća uvećavala i isplaćivala iz vlastitih sredstava TVZ-a. Od rujna 2014. do rujna 2018. godine isplaćeno je više 12.200 različitih dodataka i stimulacija, kojima su se uvećavale plaće zaposlenika iznad plaće koju bi primali na temelju pripadajućeg koeficijenta, u ukupnom iznosu od oko 29,6 milijuna kuna”, stoji u tom vještačenju.
Zakon propisuje da se “zaposlenicima sukladno Zakonu o plaćama u javnim službama... moglo po osnovi natprosječnih rezultata u radu isplatiti najviše do tri mjesečne plaće godišnje”, a da je “na temelju različitih stimulativnih dodataka i uvećanja koeficijenata iz vlastitih sredstava TVZ-a tijekom četiri godine isplaćeno više od 14 milijuna kuna iznad dopuštene tri plaće godišnje”, navodi se dalje u vještačenju.
“Za svaku godinu donosile su se odluke zbog povećanog opsega posla, i za razdoblje tijekom kolektivnog godišnjeg odmora. Za period kolektivnog godišnjeg odmora dodjeljivale su se i stimulacije pojedinim zaposlenicima. Primjera radi, za obračun plaća u kolovozu isplaćivane su neto stimulacije od 6 tisuća kuna”, još je jedan inkriminirajući detalj iznesen u vještačenju u kojem još stoji kako je od siječnja 2015. do rujna 2018. udio troškova plaća, autorskih honorara i ugovora u djelu u prihodima TVZ-a od 79 do 90 posto.
Isplate bez sustavnog reda
Vještačenje je ukazalo kako je novac isplaćivan bez sustavnog reda i da za 139 od 199 ugovora o autorskom djelu ne postoje dokazi o realizaciji. Također je utvrđeno da je bivša dekanica sebi odobrila čak 103 obračunska uvećanja plaće ili autorska honorara, iako joj se plaća isplaćivala iz državnog proračuna. Upravno vijeće TVZ-a pomoglo joj je u isplati još četiri dodatne isplate.
Sin dekanice je također primao uvećanje plaće na ime položajnog dodatka, uvećanje koeficijenta - razliku plaće, postotne dodatke na plaću i jednokratne dodatke te autorske honorare, a 160 spornih isplata opravdano je "povećanim opsegom posla". I nećak dekanice primao je, osim osnovne plaće, “kontinuirano uvećanje plaće na ime položajnog dodatka, postotnog dodatka na plaću, razlike u plaći i jednokratnih dodataka te autorske honorare” i to čak 77 puta. Šefica računovodstva dobila je 177 obračunski dodataka, a jedan nastavnik čak njih 186, čime mu je pripalo više od 900.000 kuna. Drugi je nastavnik, pak, dobivao dodatke bez pisane odluke dekanice Ćosović Bajić.
Niti sadašnji dekan, koji je naručio financijsko vještačenje, niti bivša dekanica, koja je odobravala sumnjive isplate, niti računovotkinja nisu htjeli komentirati cijeli slučaj. Jedini komentar je dao bivši prodekan za financije, nabavu i investicije Časlav Dunović, koji je rekao kako je bio upoznat s isplatama dodataka na plaću, no nije imao uvid u kriterije za njih. Dodaje da nije znao kome i za što su bili isplaćivani autorski honorari.
“To je bilo direktno u nadležnosti dekanice, osobno bih tek na kraju godine vidio kumulativni izračun. Nisam imao uvid u konkretne isplate, pa ni iznose autorskih honorara. Osobno sam bio zadužen za ulazne i izlazne račune dobavljača i investicije te mogu odgovarati samo za ono što sam potpisivao. Ugovore za autorske honorare potpisivala je uglavnom dekanica”, rekao je Dunović, koji je pismeno upozorio Stručno vijeće TVZ-a da će financijsko stanje postati neodrživo ako se nastavi s tolikim zapošljavanjem na teret TVZ-a.
Političke igre?
Od ljudi bliskih bivšoj dekanici doznaje se kako ona smatra da je novac isplaćivan sredstvima koje je TVZ sam uprihodovao projektima te isplaćen ljudima "koji su stvarali taj dodatni prihod". Među njima je, prema riječima ivice Levanata, člana Radničkog vijeća i njihova predstvnika u Upravnom vijeću TVZ-a i 13 podnositelja prijave protiv novog Statuta veleučilišta. Oni su se naime ovog ljeta pobunili protiv Uputa za izmjenu Statuta koje je dalo MZO. Njima se propisuje ograničavanje mandata, ukidanje dijela upravljačke strukture i uključivanje svih nastavnika u Stručno vijeće.
Visokom upravnom sudu su podnijeli sudski postupak za poništenje novog Statuta, smatrajući da je novu upravu postavila politika, točnije HNS, koji, govore izvori s veleučilišta "želi ovladati TVZ-om" jer u Upravnom vijeću, koje po novome bira dekana, sjede predstavnici MZO-a. Dodaju i kako HNS-ov državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva, Željko Uhlir, želi pokrenuti studij na TVZ-u, no to mu, doznaje se, nije uspjelo, jer je "nastavni plan i program poslan na doradu."
