Sjediti sam u klupi, biti jedini učenik razredu i jedini učenik u cijeloj školi. Nije to priča đaka iz nekoliko hrvatskih škola u nenaseljenim mjestima, nego priča iz nekoliko stotina škola širom Hrvatske. U čak 405 područnih škola u Hrvatskoj, na nastavu dolazi manje od 10 đaka, pokazuju podaci Ministarstva obrazovanja. U sedam godina Hrvatska je izgubila 50 000 učenika, i to je brojka nad kojom bi se svi trebali zabrinuti.
Škola u Vivodini, 65 kilometara od Zagreba. Prije 60 godina su imali 350 učenika, danas je našu ekipu dočekala cijela škola. Njih točno 14.
''Svi smo drugi razred, samo je jedna treći. Mi slušamo što njoj
učiteljica govori'', opisao je Dominik Vrbos, učenik 2. razreda
OŠ Vivodina.
U susjednoj učionici na nastavi su prvašići i četvrtaši. Lucija
nema vršnjaka u školi.
''Ja sam četvrti razred'', kazala je Lucija Kralj, učenica 4.
razreda u OŠ Vivodina.
Posao i prelijepa priroda u Vivodinu su doveli i njihove
učiteljice. Tihana predaje prvom i četvrtom razredu.
''Prednost malog razreda je to što se svakom učeniku možemo
posvetiti, ali veći broj učenika je poželjan, bilo bi dobro da
imamo više učenika'', izjavila je Tihana Furjanić, učiteljica u
OŠ Vivodina.
Nekada su ih i imali. Najveći razred u ovoj brdsko-planinskoj
školi imao je 54 učenika. Škola je stara 160 godina, a u slavnim
danima imala je 350 učenika i bila je osmogodišnja. Do 2000. ta
se brojka smanjila na svega 20 učenika, koliko ih je u prosjeku i
sada, a škola je četverogodišnja.
Dvije područne škole u okolici Ozlja imaju manje od 10 učenika.
Ali, to ne znači da im škole nisu važne. Trude se, obnavljaju ih
i žele sačuvati. Škola u Vivodini ove godine je izvana
obnovljena. Često roditelji ulažu vlastiti trud, novac i
vrijeme.
''Obitelji su prije brojali po 4-5 djece, a sada imamo jedva
dvoje, ako je troje djece mi smo učiteljice sretne'', rekla je
Gordana Basar, ravnateljica OŠ "Slava Raškaj".
I nije tako samo u Ozlju. U Hrvatskoj je 409 područnih škola s
manje od 10 učenika. U 13 sjedi jedan jedini učenik, a 29 škola
ima samo dvoje đaka. Kada govorimo o matičnim školama 31 ima
manje od 50 đaka. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u
posljednjih sedam godina je 51 tisuća učenika manje. To je znak
za uzbunu, upozoravaju demografi.
''Posljednja studija koju sam radio bila je za Banovinu i Obrovac
da je u 6-7 godina iz tih područja nestalo 40 posto učenika.
Prekjučer sam se vratio iz Slavonije i onda vidite da je to jedan
proces na kojeg nitko ne bi trebao ostati imun'', izjavio je
demograf Stjepan Šterc.
I ranije smo u Direktu izvještavali o ovom problemu, bili smo i u
Slavoniji i u Banovini. Jedna učiteljica u Iloku opisala je
opisala stanje u školstvu.
''Jedna učenica je otišla prije dvije godine Lucija Kolak, u onom
redu nam je bila Paolina Topić. Nedostaje nam svaki učenik to se
dogodi iznenada i vjerujte nije to lako čuti'', kazala je
Tanja Šafarik, profesorica OŠ Julija
Banešića.
U Banovini nije problem samo potres. Dugogodišnja iseljavanja i
loše demografske mjere, za sobom su ostavili prazne klupe.
''Grad bez škola, grad bez institucija nije grad'', rekao je
Milan Orlić, ravnatelj Srednje škole Petrinja.
Banovina, Slavonija, zaleđe Dalmacije, Lika...svi se bore s lošom
matematikom.
