Unatoč koronakrizi, strahu od bolesti i gubitka radnog mjesta te posvemašnjoj neizvjesnosti, podaci Hrvatske narodne banke sugeriraju kako financijska imovina, a pogotovo štednja građana, raste. Logično je to, ako se uzme u obzir da se građani suzdržavaju od kupnje što više mogu te se pripremaju za "crne dane". No, tko uopće štedi? Većina građana jedva spaja kraj s krajem, a kako bi ostvarili vlastite potrebe često se zadužuju kod banaka.
Štednja je uz ovaj paradoks u posljednjih godinu dana porasla za 11 milijuna kuna, a ukupni su depoziti kućanstava dosegli gotovo 220 milijuna kuna ili 52.874 kune po glavi stanovnika, što je za čitavih 4248 kuna više nego lani. No, ti su podaci HNB-a samo ilustracija trenda. Zbog toga je puno vrijednija Anketa o financijama i potrošnji kućanstava provedena 2017., koju je HNB objavio prošlog mjeseca. Ona, figurativno govoreći, pokazuje da neki jedu meso, ali većina jede kupus, pa u prosjeku svi u tanjuru imaju sarmu.
Ogromna nejednakost u štednji
Ona pokazuje vrlo visok Ginijev koeficijent od 0,85, kada je riječ o financijskoj imovini, što ukazuje na iznimno nejednaku distribuciju. Vrijednost medijana za depozite domaćih kućanstava je svega 300 eura, što znači da polovica onih koji i imaju neku štednju, imaju manje od 2000 kuna. HNB je još ranije izračunao da čak 20 posto građana drži oko 94 posto domaće štednje, s tim da je čak četvrtina sveukupne štednje u rukama jedan posto najbogatijih Hrvata.
Anketa otkriva i da 81,9 posto kućanstava posjeduje financijsku imovinu,ali u svega 3,5 posto udjela u ukupnoj imovini stanovništva. Najčešća financijska imovina su bankovni depoziti, 80,9 posto (depoziti ili štedni računi i pozitivno stanje na tekućim računima). Kućanstva manje investiraju u dobrovoljne mirovine ili životna osiguranja (5,6 posto), dionice (4,7 posto), novčana potraživanja (3,3 posto), uzajamne fondove (1,4 posto), ostale vrste financijske imovine (0,7 posto) i obveznice (0,4 posto).
Predviđa se da će se u koronakrizi ta nejednakost još više produbiti. "Rastu depozita u ovoj godini pridonijela je ‘prisilna’ štednja uzrokovana nemogućnošću trošenja za vrijeme lockdowna i povlačenje dijela sredstava iz investicijskih fondova u svjetlu nestabilnosti na financijskim tržištima", još je ranije analizirao glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.
Višemilijunski depoziti
Naime, zabilježeni rast štednje odnosi se na transakcijske račune na koje ljudi primaju plaće, mirovine i druge dohotke, što znači da se građani uglavnom suzdržavaju od trošenja. No, u oročenu štednju, uglavnom eursku, ulaze i ekstremno visoki višemilijunski depoziti, koji dižu prosjek.
"Podaci HNB-a iz 2014. pokazuju da 20 posto deponenata drži čak 94 posto ukupnih depozita u kreditnim institucijama. Uvažavajući dugotrajno razdoblje prethodne recesije i tekuću koronarecesiju, za očekivati je da se koncentracija depozita još više povećala, odnosno da dohodovne i imovinske razlike pod utjecajem lockdowna i koronapandemije dodatno rastu. Pritom, kad bi se spomenutih 20 posto deponenata, koji drže dominantne iznose štednje gledali na razini kućanstava, podaci bi bili još više porazni, smatra Ivanov. Kaže da se trenutno značajni iznosi štednje nalaze i na tekućim i žiro računima jer su kamatne stope na oročenu štednju vrlo niske, što daje privid da se više novca obrće u gospodarstvu, a zapravo se radi o sve većem dijelu novca koje ostaje tezauriran u uvjetima kada se sklonost štednji povećava, a sklonost potrošnji i investiranju smanjuje", rekla je za Novi list profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Marijana Ivanov, dodajući da i prije koronakrize 70 posto stanovništva nije imalo mogućnosti štedjeti iz svog dohotka, a mnogi su i trošili ušteđevinu.
Kriza povećava razlike
No, kriza je raslojila poduzetništvo na sektore kojima ovakvo stanje pogoduje te na one kojima je zabranjen rad. Tako će i zaposleni unutar tih sektora različito doživjeti krizu. Pritom bi posebno pogođeni mogli biti mladi i žene, ali i sezonski te povremeni radnici. I zaključci zadnje analize World Inequality Laba, utemeljenog pri Pariškoj školi ekonomije ukazuju da bi koronakriza mogla povećati razlike u prihodima i povećati nejednakost, s tim da je ona, navodi se, u Europi i dalje je najmanja na svijetu.
Dok bi BDP eurozone trebao ove godine pasti za 7,8 posto, prihodi 108 najbogatijih u Europi, po Bloombergovu popisu 500 najbogatijih milijardera, porasli su 15,7 posto od studenog prošle godine. Radi se o rastu od 200 milijardi eura. Zbog oporavka obilježenog velikom nejednakošću, brojni se ekonomisti zalažu za uvođenje poreza digitalnim gigantima poput Google, Applea, Facebooka ili Amazona. 2019. U brojkama, njihovi su prihodi porasli za gotovo 200 milijardi eura.
