Krajem kolovoza devizni depoziti u poslovnim bankama dostigli su iznos od 43,4 milijarde kuna (što je više od 11,2 milijarde njemačkih maraka), dok su kunski depoziti narasli na 6,6 milijardi.
U strukturi deviznih depozita prevladavaju depoziti stanovništva. Tako građani na svojim deviznim računima u domaćim bankama, po podacima HNB-a s kraja kolovoza, imaju oko 11,2 milijarde kuna štednih, i 26,8 milijardi kuna oročenih depozita, što čini cifru od 38 milijardi kuna (ili gotovo 10 milijardi maraka).
Rast štednje povezan je svakako s povratkom povjerenja štediša u banke, poticajnim kamatnim stopama, te mogućnostima odobravanja kratkoročnih i dugoročnih kredita, namjenskih ili nenamjenskih.
Zašto 31. listopada?
Na Svjetski se dan štednje cijeli svijet još snažnije okreće samom pojmu štednja, starom koliko i čovječanstvo. Prilika je to za ponavljanje općih zasada štednje, koja se kroz vrijeme javlja kao jedan od bitnih elemenata ljudske opstojnosti.
Sam razvoj štednje u uskoj je svezi sa stupnjem kulture naroda i pojedinca i - iako se kroz prošlost mijenjala - uglavnom podsjeća na novac. Građani su uvijek nastojali štednjom novca ostvariti osobnu materijalnu neovisnost i sigurnost zbog čega je štednja novca imala i ima gotovo uvijek jasan cilj, smisao i svrhu te nije riječ o samo o odgađanju potrošnje, nego o planiranju stanovitih želja i potreba.
U 19. stoljeću ostvarena je povoljna klima za osnivanje prvih štedionica, od kojih su neke potkraj prošlog stoljeća počele propagirati kućne štedne kasice što su se danas udomaćile skoro u svakoj obitelji.
U novije doba slavi se Svjetski dan štednje, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, koji je održan 31. listopada 1924. u Milanu. Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize, koju je prouzročio Prvi svjetski rat. Sudionici kongresa suglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva te je Svjetski dan štednje ustanovljen za najšire svjetsko populariziranje te spoznaje i za, kako su rekli, oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja, koji su predstavljali oko stotinu milijuna štediša.
Kako se obilježava Dan?
Svjetski se dan štednje, 76 godina nakon kongresa u Milanu, obilježava i dalje širom svijeta. Negdje je riječ o velikim proslavama popraćenim prigodnim darovima, a drugdje o skromnijim proslavama primjerenim društvenom i gospodarskom trenutku. Iskustva pokazuju da se taj dan najčešće obilježava darovanjem štednih kasica, štednih knjižica sa simboličnim ulozima, nagrađivanjem najstarijeg štediše i sl. Svjetski dan štednje mnoge banke koriste za predstavljanje svojih novih usluga, uvjeta i načina za dobivanje povoljnih kredita i sl.
Ove će godine, kao i ranijih, bankari možda sredstva za proslavu Dana štednje darovati u dobrotvorne svrhe - humanitarnim i karitativnim udrugama, ustanovama za skrb invalida ili domovima i centrima za djecu i mladež, kulturnim donacijama. Ne mora svaki put biti riječ o novčanim poklonima, već se može donirati sanitetsko vozilo, potreban medicinski uređaj, audio ili vizualna oprema i sl.
