Jamstva sama po sebi ne predstavljaju veći udar na proračun, osim što je Ministarstvo financija obvezno, prilikom izdavanja jamstava, izdvojiti jamstvenu zalihu na poseban račun kod Hrvatske narodne banke. Ta pričuva u ovogodišnjem proračunu iznosi 300 milijuna kuna, a Vlada, u izmjenama Zakona o izvršenju proračuna u ovoj godini, predlaže smanjenje pričuve na 212 milijuna kuna.

Činidbena su jamstva, koja iznose 9,4 milijarde kuna, znatno manje rizična od financijskih jer su izdana na temelju čvrstih zaloga pokretnina koje mogu biti lako unovčene - zrakoplova, brodova i vozila. Od ukupno 1,11 milijardi američkih dolara izdanih činidbenih jamstava u prošle četiri godine, aktivna su još jamstva u iznosu od 540 milijuna dolara, od čega većina brodogradnji.

Bivši premijer Zlatko Mateša kazao je nedavno kako vjeruje da ništa od tih 15-ak milijardi kuna financijskih jamstava neće doći na naplatu. Prošle su godine, doduše neka došla na naplatu, no to su, kazao je, bila uglavnom jamstva izdana poljoprivredi - različitim poduzećima i kombinatima - i nisu imala nikakav dramatičan utjecaj na proračun. Iskustva bivše Vlade s državnim jamstvima nisu bila dramatična, zaključio je Mateša.

Problem će nastati tek kada i ako jamstva dođu na naplatu državi, kazao je nedavno Linić odgovarajući za 'aktualnog sata' u Saboru. Na pitanje kada će Vlada objaviti listu poduzeća koja su dobila državna jamstva, Linić je odgovorio da bi objavljivanje takve liste moglo nekim poduzećima nanijeti štete i ne bi ničemu koristilo.

Kako bi umanjila štete od moguće naplate jamstava, nova je Vlada poduzela određene mjere. Tako je, navodi se u izvješću Ministarstva financija, Vlada u Zakonu o izvršavanju državnog proračuna u 2000. godini ugradila odredbe prema kojima Ministarstvo financija može za državna jamstva koja se aktiviraju dati nalog Zavodu za platni promet za blokadu računa dužnika. Pritom taj nalog ima prioritet u naplati u odnosu na druge obveze dužnika.