Hrana je poprimila okus siromaštva. Redovi za donacije sve su veći. Osječka Udruga Rijeka ljubavi lani je podijelila 12 tona namirnica. Dragocjena je postala i štruca kruha.

Naravno, hrane bi bilo više da se ne baca. U Europskoj uniji na godinu se baci 90 milijuna tona hrane; u Hrvatskoj vrijednost doseže četiri milijarde kuna.

Iako je često još jestiva, hrana s isteklim rokom ili oštećenom ambalažom mora se baciti. Spas od gladi tako se traži i u smeću. 

"Trgovački lanci koji doniraju hranu dužni su osigurati zdravstveno ispravnu hranu, mogućnost ulaženja u trag hrani, da se hrana nalazi u originalnoj ambalaži i u roku valjanosti", uvjeti su doniranja hrane.

"Vlada bi tu mogla pomoći. Recimo, dva dana prije isteka roka da se ta hrana donira", savjetuje Štefica Čučak iz udruge Rijeka ljubavi.

Trgovci ne žele riskirati, kao ni odreći se zarade na akcijskim prodajama robe koja je pred istekom. U Europi je praksa drukčija.

"Na svakom artiklu postoje zapravo dva roka - jedan rok znači 'best use by' (najbolje upotrijebiti do), a nakon toga postoji jedan rok - tjedan ili dva nakon toga, 'use by', što znači koristiti do", kaže Emilio Maćešić iz udruge Banka hrane.

No, kada bi i davali robu pred istekom, mnoge udruge ne bi imale uvjete primiti je. Europski parlament pozvao je da se količina bačene hrane do 2025. godine prepolovi. O tome bi trebala razmisliti i Hrvatska u kojoj se na donacije još uvijek mora platiti i PDV.