Da će Veliki i Mali Škoj, otočići u malostonskom zaljevu te vrh
poluotoka Kleka, pripasti BiH, za Dubrovčane je neprihvatljivo.
Slaže se s tim i gradonačelnik Dubrovnika HNS-ovac
AndroVlahušić. Kaže, nitko u
ime viših nacionalnih interesa ne smije trgovati teritorijem.
"Zašto da ova Vlada, HNS i Grad Dubrovnik, ili bilo tko drugi
snosi odgovornost ako je netko napravio krivi potez", govori
Vlahušić.
MateGranić tada je bio
ministar vanjskih poslova. Kaže, Hrvatska je bila pod velikim
pritiskom. Prijedlog razgraničenja na moru dao je splitski
Hidrografski institut, a protiv njega nije bila lokalna vlast.
Tuđmanu je to bilo važno i nije bio u zabludi.
"Glavni problem su bile nepovoljne okolnosti i nedostatak
vremena", prisjeća se Granić.
Sporazumom su tako definirane granice između dvije zemlje. U BiH
kažu koliko je on pravičan, može se još razgovarati. Iz Republike
Srpske poručuju da treba rješiti još neke granične sporove.
"Na granici na Uni, kod Kostajnice ima još određenih sporova",
kaže MiloradDodik.
Stručnjaci pak napominju da treba postaviti i pitanje
aktualnosti Sporazuma, s obzirom da je prošlo 13 godina. Granica
tako i dalje ostaje otvoreno pitanje, a svi se slažu da u
rješavanju toga Hrvatska ne smije žuriti.
S više naplaćenih poreza možda bi Pelješki most bio izgađen, a bivša vlast o njemu ne bi nekoliko godina samo govorila. Sada je postao predmet trgovine s BiH koja ga uvjetuje rješavanjem graničnih pitanja. A u Dubrovniku Vladina ideja, bez obzira na stranačku pripadnost, nije dobro dočekana.
