Godine 2000. snimljeno je još pet cjelovečernjih igranih filmova, dok će podaci za kratkometražne, dokumentarne i animirane filmove biti poznati nakon Dana hrvatskog filma, u ožujku 2001.
Prema podacima Hrvatske kinoteke, do 1999. najviše je filmova snimljeno 1995. (120), a najmanje 1991. (51). Do 1995. rastao je broj snimljenih filmova, dok od te godine broj opada (s iznimkom 1997. kada se povećao broj dokumentaraca). Dugometražnih filmova najviše je snimljeno 1999. (8), a najmanje 1992. (2).
Temelj za te podatke su Hrvatski filmski i video godišnjaci od 1996. do 2000. urednika Vjekoslava Majcena. U njima su evidentirani filmovi na osnovi njihova prikazivanja na Danima hrvatskog filma i Festivalu hrvatskog filma u Puli.
U evidentiranju filmova nisu odvojeni filmovi snimljeni na filmskoj vrpci i oni na elektronskom mediju, a u filmografiju su uključena i djela snimana za televiziju, ukoliko su bila uvrštena u festivalske natjecateljske programe.
Pouzdani su podaci za cjelovečernje, eksperimentalne i animirane filmove, dok kod ostalih pouzdanost (obuhvatnost) varira (osobito kod namjenskih), jer za njih nema sustavnog evidentiranja. Po Majcenovim riječima, problem je što u Hrvatskoj nije izgrađen sustav pouzdanog praćenja kinematografije i ne postoji institucija koja bi se bavila prikupljanjem i obradom podataka o recentnim zbivanjima u hrvatskoj kinematografiji. Hrvatska kinoteka, zadužena za zaštitu filmske baštine, djelomično pokriva taj nedostatak izdavanjem godišnjaka, no kako za to nisu osigurani kadrovski i materijalni uvjeti ni rezultati nisu potpuni.
arti-200012294027006 arti-200012294037006
