Znanstvenici u najvećem europskom laboratoriju za visokoenergetsku fiziku CERN, blizu Ženeve, izgradili su "tvornicu antimaterije", kako bi mogli proučavati zašto je svijet koji poznajemo izgrađen od materije, a ne od antimaterije. Cilj je eksperimenta proizvesti antiatome i potom ih usporiti dovoljno da bi se mogli obavljati pokusi na njima. U prirodi se takva situacija pojavljuje jedino pri sudaru kozmičkih zraka.
Znanstvenici već godinama razbijaju glavu nad problemom nestanka antimaterije. Naime, pri Velikom prasku morala je biti stvorena ista količina materije i antimaterije i, sukladno poznatim zakonima fizike, jedna bi morala poništiti drugu. Pokus će nastojati pronaći razlike između materije i antimaterije, u pokušaju da se nekako objasni asimetrija. Čak i sićušne razlike mogle bi biti dovoljne za objašnjenje.
Tvornica, čija je gradnja stajala 11.5 milijardi USD, sastoji se od kružne betonske kutije i prstena visokotehnoloških magneta. Svrha joj je usporavanje antiprotona na desetinu brzine svjetlosti. Nakon što ulove antiprotone, znanstvenici ih miješaju s pozitronima, antimaterijskim ekvivalentom elektrona, kako bi proizveli antivodik. CERN je 1996. godine uspio proizvesti devet atoma antivodika, no oni su gotovo odmah iščezli. Znanstvenici se nadaju da će, uz pomoć tvornice, uspjeti uhvatiti prve atome antivodika i imati prve rezultate do kraja 2002.
Sveučilište Stanford u Kaliforniji i Japanski nacionalni laboratorij prošloga su tjedna također izašli u javnost s rezultatima istraživanja vezanim uz antimateriju. Njihov je cilj uspoređivanje iščezavanja antičestica s iščezavanjem običnih čestica.
