ANKARA/BRXUELLES - Dok je turski parlament u četvrtak na hitnoj sjednici odobrio vojnu akciju protiv Sirije nakon ubojstva turskih civila, NATO i Zapad podržali su Tursku, ali i pozvali na suzdržanost kao i Iran i Rusija, sirijski saveznici, no analitičari drže da pogranični izgred nije uvod u internacionalizaciju sirijskog sukoba.
Turski parlament na hitnoj je sjednici službeno odobrio vojsci, "bude li potrebno" operaciju na sirijskom teritoriju dan nakon teškog pograničnog izgreda s pet ubijenih turskih civila u području Akçakale (jugoistok). Prema ustavu svaku vojnu operaciju izvan zemlje mora odobriti parlament na godinu dana.
Napetosti između Sirije i Turske koja je primila desetke tisuća izbjeglica iz susjedne Sirije gdje traje 19-mjesečni ustanak protiv režima predsjednika Bašara al-Asada, eksplodirale su padom projektila na tursko tlo pri čemu je ubijeno petero civila. Tursko je topništvo zatim napalo sirijske ciljeve i ubilo nekoliko Asadovih vojnika, prema navodima nevladine sirijske udruge, javlja AFP.
Europska unija oštro je osudila sirijski napad i pozvala sve strane na suzdržanost, a Sjevernoatlantski savez (NATO) na hitnu obustavu "agresivnih poteza" prema njezinoj članici Turskoj. Ankaru su podržale i Sjedinjene Države, a Francuska je pozvala Vijeće sigurnosti UN-a da hitno i oštro odgovori Siriji.
Iran, regionalni saveznik al-Asada, pozvao je i Damask i Ankaru na suzdržanost i "kontrolu ekstremističkih oružanih i terorističkih skupina", objavilo je iransko ministarstvo vanjskih poslova.
Rusija, tradicionalni saveznik Sirije, koja je u Vijeću sigurnosti UN-a vetom zajedno s Kinom bar dvaput zaustavila rezoluciju osude al-Asada, pozvala je Siriju da javno kaže kako je napad bio "nesretan slučaj".
"Sirijske vlasti su nas uvjerile... da je događaj na turskoj granici bio tragična nesreća i da se neće ponoviti. Od temeljne je važnosti da to Damask službeno objavi", rekao je ministar vanjskih poslova SergejLavrov.
Pozvao je dvije zemlje da uspostave mehanizam dijaloga o pograničnim pitanjima, uključivo o priljevu izbjeglica iz Sirije u Tursku jer je sukob poprimio "prekogranične dimenzije".
Vijeće sigurnosti UN-a trebalo je u srijedu donijeti neobvezujuću izjavu osude sirijskog napada, no Rusija je zatražila odgodu, tvrde diplomati.
I diplomati i analitičari ocjenjuju da je Ankara zadovoljna brzom reakcijom NATO-a koji je izrazio solidarnost svojoj članici Turskoj, ali drže malo mogućim da izgred uvuče Savez u sukob.
Zasad "nitko ne želi 'natoizirati' sirijski sukob", kaže diplomat u NATO-u. Sirijsko pitanje neće biti na dnevnom redu sastanka ministra obrane Saveza 9. i 10. listopada u Bruxellesu.
NadimShehadi iz političkog instituta Chatham House iz Londona drži "jasnim da NATO ne želi intervenirati. Inače bi reagirao i na mnogo manji izazov".
Neki stručnjaci drže da je NATO u "klopci", jer zbog ruskog veta ne može dobiti zeleno svjetlo za akciju u Vijeću sigurnosti UN-a i "u tim uvjetima bolje je šutjeti jer što više govorite to jasnije pokazujete nemoć", uvjeren je FrancoisHeisbourg iz Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS).
Turska može pozvati na aktiviranje članka 5 Povelje NATO-a prema kojem se "napad na jednu članicu Saveza smatra napadom na sve". To ne znači da bi NATO morao vojno braniti Tursku, ali bi mogao rasporediti svoje snage u Turskoj i pokazati podršku, kaže MichaelCodner iz britanskog instituta Rusi.
Britanski list Telegraph u analizi ističe da je nakon poraza u Iraku malo demokracija spremnih "smrtonosne intervencije u Arapskom svijetu", napose u Siriji.
List piše kako bi Turskoj, koja sve više postaje demokracija, a i vojno je snažna te bi zacijelo porazila Siriju, taj potez dobro došao da se potvrdi kao nova sila na Bliskom istoku i ušutka bogate i ekscentrične zemlje Perzijskog zaljeva kao što su Katar i Saudijska Arabija.
No bilo bi to veliko kockanje na koje premijer Recep Tayyip Erdogan nije spreman, piše Telegraph i zaključuje da će se Erdogan ohladiti, saveznici u NATO-u odahnuti, a Sirija nastaviti "polagano umirati".
Agencija AFP podsjeća da je od osnutka NATO-a 1949., članak 5 bio aktiviran samo 2001., nakon napada 11. rujna na SAD. Dodaje da, bude li se stanje pogoršavalo za Tursku, ona se može pozvati na članak 51 UN-ove povelje koji dopušta primjenu sile kao legitimnu obranu od napada.
