Hrvatska je odredišna, izvorišna i tranzitna zemlja za trgovinu ljudima, ali ulaže znatan trud u borbi protiv nje, kaže se u izvještaju za 2014. što ga je u petak objavio State Department, a u kojem su kao centri trgovine prikazani Tajland, Malezija i Venezuela.
"Hrvatska je odredište, izvor i tranzitna zemlja za muškarce, žene i djecu žrtve trgovine ljudima zbog seksa i prisilnog rada. Hrvatske žene i djevojke koje se javljaju na lažne oglase za posao postaju žrtve trgovine ljudima u zemlji i diljem Europe", kaže se u izvještaju koji Hrvatsku smješta u drugu kategoriju zemalja.
U prvoj su kategoriji zemlje poput Danske, Austrije i Australije koje uspješno progone trgovinu ljudima.
Od trgovine ljudima u Hrvatskoj stradavaju i žene i djevojke iz zemalja bivše Jugoslavije i drugih istočnoeuropskih zemalja. "Djecu se iskorištava u prostituciji, a romska djeca u Hrvatskoj posebno su ugrožena od prisilnog prošenja i u Hrvatskoj i diljem Europe. Žene i muškarce, među ostalim i iz Rumunjske i Bosne i Hercegovine, tjeraju na prisilni rad u poljoprivredi", kaže se u izvještaju.
I Europska komisija, kaže State Department, naglasila je u izvještaju iz ožujka 2013., "slabe hrvatske rezultate u identificiranju žrtava trgovine ljudima".
U izvještaju State Departmneta zaključuje se kako se Hrvatska trudi, ali još nije ostvarila minimalne standarde u borbi protiv trgovine ljudima. "Hrvatska vlada ne zadovoljava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže znatne napore da to postigne".
U godišnjem su izvještaju Sjedinjene Države spustile ocjenu za Tajland, Maleziju i Venezuelu, one su svjetski centri trgovine ljudimaa, što znači da im potencijalno prijete sankcije te mogućnost da završe kao Sjeverna Koreja i Sirija, ocijenio je Reuters.
Te su tri zemlje u najnižoj, trećoj kategoriji zemalja jer nisu uspjele ispuniti standarde eliminacije trgovine ljudima.
Tajland kao jedan od najstarijih američkih azijskih saveznika izrazio je razočaranje tom ocjenom. Kad su u travnju američkim vlastima predali izvještaj od 78 stranica, tajlandski su dužnosnici izrazili vjeru da će njihova zemlja biti bolje ocijenjena.
Zbog loše ocjene neke multinacionalne kompanije možda će oklijevati prije ulaganja u industrije optužene za trgovinu ljudima, poput ribarstva koji je unosan posao u Tajlandu, najvećem svjetskom izvozniku škampa.
Loše ocijenjene zemlje gube i američku nehumanitarnu i netrgovinsku pomoć, a prijeti im i američko protivljenje ostvarivanju prava na pomoć od međunarodnih institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
