Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije u petak znači "promjenu" i "svitanje nove ere", ocijenio je premijer Boris Johnson koji želi ujediniti zemlju nakon tri i pol godine podjela zbog Brexita.
"Ovo nije kraj, nego početak", reći će konzervativni čelnik u svom obraćanju naciji u petak u 23.00 sata po srednjoeuropskom vremenu, sat vremena prije povijesnog istupanja Ujedinjenog Kraljevstva koje će biti prva zemlja koja napušta EU.
"Ovo je trenutak kada zora sviće i podiže se zastor prije novog čina", nastavit će, može se vidjeti iz dijelova govora koje je objavio njegov ured. "Ovo je trenutak istinske nacionalne obnove i promjene".
Boris Johnson želi usto ostaviti iza sebe podjele koje razdiru Britance nakon referenduma 2016. na kojemu ih se 52 posto izjasnilo za Brexit. "Naš posao u vladi - moj posao - je ujediniti zemlju i povesti je naprijed".
Neće biti velikih promjena
Premijer će u petak u Sunderlandu proslaviti Brexit na ministarskoj sjednici kojom će predsjedati. U tom gradu na sjeveroistoku Engleske koji je na referendumu 2016. glasovao za Brexit sa 61 posto, najveća je tvornica automobila japanskog proizvođača Nissana u Europi. Budućnost te tvornice bila bi neizvjesna u slučaju tvrdog Brexita koji je spriječen zahvaljujući tome što je postignut dogovor o razdruživanju s Bruxellesom.
James Veysey / Shutterstock Editorial / Profimedia
Dan nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva neće biti velikih promjena zahvaljujući prijelaznom sporazumu, što znači da europska pravila ostaju vrijediti za London do kraja 2020. godine, piše tportal.
Tijekom prijelaznog razdoblja London i Bruxelles bi se trebali dogovoriti o tome kakvi će biti njihovi odnosi. U slučaju da se ne postigne dogovor, trgovina će se odvijati po pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) dok se ne postigne sporazum o slobodnoj trgovini, što bi zapravo bio "tvrdi" Brexit.
Jedan zastupnik više u Europskom parlamentu
London do 1. srpnja može zatražiti produljenje prijelaznog razdoblja za godinu ili dvije, no Johnson je rekao da to ne želi. Veće promjene vezane uz Brexit osjetit će se tek za godinu dana sa sporazumom ili bez njega. Uzor za buduće trgovinske odnose s EU-om London vidi u sporazumu između Unije i Kanade (CETA), a jednako važna mu je sveobuhvatna suradnja s Unijom i s članicama pojedinačno.
Najveća promjena za Hrvatsku nakon izlaska iz Europske Unije bit će jedan zastupnik više u Europskom parlamentu jer u njemu više neće biti nijednog od sadašnja 73 britanska eurozastupnika. Od tog broja, 46 zastupničkih mjesta bit će rezervirano za buduće države članice, a 27 bit će ih preraspodijeljeno. Prema rezultatima europskih izbora, za 12. mjesto Hrvatske u Europskom parlamentu izborila se SDP-ovka Romana Jerković te ona od 1. veljače i formalno postaje eurozastupnica.
Za Hrvate koji žive u EU neće nakon Brexita ništa se značajno neće promijeniti, potvrdio je ministar za Europu Christopher Pincher.
Nova vrsta imigrantskog statusa
U Ujedinjenom Kraljevstvu radi ili studira oko 6000 Hrvata, a u Hrvatskoj živi 600 državljana te zemlje. Žele li ostati u Britaniji, europski državljani moraju do kraja lipnja 2021. zatražiti status stalnog boravka (tzv. settled status).
Svi građani EU-a naime imaju pravo na prijavu za takozvani settled status ako borave u zemlji dulje od pet godina, a nemaju državljanstvo, ili za pre-settled status ako borave kraće od pet godina. To je nova vrsta imigrantskog statusa uvedena upravo za građane EU-a, a koja bi im trebala omogućiti da ostanu te normalno žive i rade u Britaniji.
Sloboda kretanja vrijedit će do kraja ove godine. Pojedinosti recipročnih prava bit će dogovorene poslije Brexita. Većina promjena uslijedit će poslije 31. prosinca 2020. godine.
