U šest istraživanja koja su proučavala utjecaj posla na radnika i stres sudjelovalo je više od 138 tisuća ljudi tijekom 17 godina. Poslovi su bili klasificirani u četiri grupe koje su se temeljile na tome koliko kontrole radnici imaju na poslu koji obavljaju, psihološkim zahtjevima, rokovima i mentalnom naporu. Pokazalo se da su osobe koje rade u uslužnim djelatnostima puno ranjivija skupina od drugih zaposlenika, imaju dulje radno vrijeme i moraju se nositi i s nadređenima i s onima kojima nude usluge. Uz njih su najranjiviji i njegovatelji u medicinskoj djelatnosti, piše Telegraph.
Stres vodi ka nebrizi
Najmanje su, pak, stresni poslovi u znanosti i arhitekturi. Također je pokazano da najmanju kontrolu nad onim što rade imaju rudari i manualni radnici, dok najveću autonomiju imaju profesionalci koji ispunjavaju teške zadatke. Znanstvenici su utvrdili da radnici koji imaju više stresa na poslu imaju 4,4 posto više rizika za moždani udar. Za žene taj postotak, pak, iznosi 6,5 posto.
Istraživanja su pokazala da će ljudi koji su iskusili visoku razinu stresa manje paziti na sebe te će pribjeći pušenju i piću, ali će slabije jesti. "Moguće je da poslovi koji su stresni dovode do nezdravih navika, pušenja i ne vježbanja", prokomentirao je dr. Dingli Xu s Medicinskog univerziteta u Guangzhou.
Telegraph.co.uk/Danas.hr
