Hrvatska narodna banka pripremila je dokument o eurostrategiji koja bi konačno trebala precizirati potencijalne troškove i koristi od napuštanja kune i uvođenja eura, piše Novi list.
Eurostrategija će biti temelj za javnu raspravu koja kreće nakon njene skore službene prezentacije, no stav HNB-a otprije je poznat – u maloj, otvorenoj i visokoeuroiziranoj ekonomiji prednosti uvođenja zajedničke europske valute nadmašuju rizike i troškove.Guverner Boris Vujčić zalaže se za uvođenje eura, a podršku ima u premijeru Andreju Plenkoviću, bivšem europarlamentarcu, pa je to platforma na kojoj zajednički rade Vlada i središnja banka.
Sve članice EU-a obavezne su, nakon što ispune uvjete, uvesti euro, no rijetko koja se žuri jer je budućnost eurozone vrlo neizvjesna.
U Hrvatskoj bi, međutim, zbog visokog stupnja neslužbene euroizacije, službeno uvođenje eura, drže njegovi zagovaratelji, praktički bila 'legalizacija' postojećeg stanja, a nestali bi brojni transakcijski troškovi koje sada imamo. Ipak, problematične su fiskalne neravnoteže koje ne dopuštaju da krenemo put eurozone, kao i ogroman javni dug. On, i ako se i stavi pod kontrolu, bar dvije godine biti na promatranju, pa kreće mehanizam ERM II, kao dvogodišnja predfaza uvođenju eura, i tek tada kreće zamjena valuta.
Konvergencija je proces koji traje i u najboljem slučaju Hrvatska bi euro uvela 2022. godine, piše Novi list.
