- 302. dana rata u Ukrajini
- Zelenskij američkom Kongresu razvio zastavu iz razorenog Bahmuta
- U Kongresu skandirali 'Slava Ukrajini'
- Putin odlikovao Kadirova najprestižnijim ordenom
- Zelenskij: Vraćam se iz SAD-a s dobrim rezultatima
- Ukrajina: Dosad u ratu poginulo 100.400 ruskih vojnika
TIJEK DOGAĐAJA:
Sjeverna Koreja negira izvješće da je Rusiji ponudila streljivo
23.18 - Ministarstvo vanjskih poslova Sjeverne Koreje zanijekalo je medijsko izvješće prema kojem je Rusiji ponudila streljivo, poručivši da se između dvije zemljetransakcija oružja nije "nikada dogodila", objavila je u četvrtak navečer sjevernokorejska novinska agencija KCNA. "Lažno izvješće japanskih medija da je Demokratska Narodna Republika Koreja ponudila streljivo Rusiji je najapsurdnije odvraćanje pozornosti, koje nije vrijedno bilo kakvog komentara ili interpretacije", rekao je glasnogovornik ministarstva u izjavi koju je prenijela agencija KCNA. Bijela kuća je ranije u četvrtak objavila da je ruska privatna vojna skupina Wagner od Sjeverne Koreje kupila pješadijske rakete i projektile za snage koje se bore u Ukrajini. Šef Wagnera Evgenij Prigožin je kasnije u četvrtak navode Sjedinjenih Američkih Država odbacio kao "trač i špekulacije". Sjeverna Koreja je u studenom, nakon što je Bijela kuća objavila da Pjongjang potajno opskrbljuje Rusiju "značajnim" brojem topničkih granata, rekla da nikada nije imala sporazume s Rusijom o kupoprodaji oružja niti ih namjerava imati.
Zastupnici Tatarstana pokazali prkos Kremlju
22.46 - U jednom od rijetkih demonstracija prkosa prema saveznoj vladi u Moskvi, regionalni političari u Tatarstanu u četvrtak su odbacili niz amandmana na svoj ustav koji bi, među ostalim mjerama, degradirao titulu lidera republika s "predsjednika" na "čelnika", što predstavlja nastavak podčinjavanja ruskih regija Kremlju, piše The Moscow Times. Dok je 13 ruskih regija svoje izabrane čelnike nazivalo "predsjednicima", kampanja rigorozne centralizacije koju Moskva vodi tijekom proteklog desetljeća drastično je ograničila upotrebu tog izraza, ostavljajući Rustama Minihanova iz Tatarstana jedinim regionalnim čelnikom u Rusiji koji još uvijek koristi titulu predsjednika. Mnogi stručnjaci već dugo hvale Tatarstan kao paradigmu federalizma zbog sposobnosti tamošnjih lokalnih vlasti da zadrže široku političku i ekonomsku autonomiju, suprotstavljajući se prevladavajućem trendu koji se može vidjeti drugdje u Rusiji.
Unatoč tome, očekivalo se da će regionalni parlament u glavnom gradu Kazanu do kraja godine usvojiti amandmane na ustav Tatarstana, kako bi ga uskladio s ruskim ustavom iz 2020. i zakonom iz 2021. kojim se ukidaju regionalna predsjedništva. Ipak, velika većina zastupnika odbila je podržati tu mjeru na saslušanju pred odborom u četvrtak i velikom većinom su glasovali protiv zakona. "Kako ćemo to objasniti našim biračima? Zašto uvodimo ove promjene? Zar naš ustav već ne funkcionira?", upitao je regionalni zastupnik Nikolaj Ribuškin, član vladajuće stranke Ujedinjena Rusija, tijekom sjednice u četvrtak, kako je prenijela novinska kuća Idel.Realii. "Ako sada sve otkažemo i nastavimo živjeti po novim zakonima, dovest ćemo u pitanje same temelje ruske države", rekao je još jedan zastupnik Ujedinjene Rusije, Marat Galeev. Radi se, inače, o stranci ruskog predsjednika Vladimira Putina. Unatoč tome što ovo predstavlja rijetko protivljenje mjerama koje forsira Kremlj, regionalni analitičari se slažu u ocjeni kako je malo vjerojatno da će incident okončati preoblikovanje ustava Tatarstana ili izazvati sukob između Kazana i Moskve.
Tatarski politički stručnjak i novinar Ruslan Ajsin rekao je da je ovakvo glasovanje način na koji su tatarstanski zastupnici dali do znanja da se ne slažu s politikom Moskve, ali je i pokušaj da sačuvaju obraz dok strukture u Kremlju prigrabljuju svu vlast. No, bez obzira na njihovo osobno mišljenje, zastupnici riskiraju da budu smijenjeni sa svojih dužnosti ako na kraju ne odobre mjere, dodao je Ajsin. "Ovdje se radi o časti i dostojanstvu ovih zastupnika", rekao je on za The Moscow Times. "Treba ozbiljna hrabrost da učinite tako nešto", dodao je.
Šef skupine Wagner odbacio američke navode
21.46 - Šef ruske privatne vojne skupine Wagner odbacio je u četvrtak odbacio kao "trač i špekulacije" navode Sjedinjenih Američkih Država da je Wagner dobio pošiljku oružja iz Sjeverne Koreje ."Svatko zna da Sjeverna Koreja ne opskrbljuje Rusiju bilo kakvim oružjem već duže vrijeme. I nikakvi takvi napori nisu učinjeni", rekao je vlasnik Wagnera Evgenij Prigožin u izjavi. Bijela kuća je u četvrtak objavila da je Wagner od Sjeverne Koreje kupio pješadijske rakete i projektile za snage koje se bore u Ukrajini, što bi upućivalo na jačanje njegove uloge u tamošnjem sukobu. "Wagner pretražuje svijet u potrazi za dobavljačima oružja kako bi podržao svoja vojna djelovanja u Ukrajini", rekao je novinarima glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby. "Možemo potvrditi da je Sjeverna Koreja izvršila dostavu oružja za Wagner, koji je tu opremu platio. Sjeverna Koreja je prošlog mjeseca dostavila pješadijske rakete i projektile u Rusiju za skupinu Wagner", kazao je Kirby. Sjeverna Koreja je u studenom, nakon što je Bijela kuća objavila da Pjongjang potajno opskrbljuje Rusiju "značajnim" brojem topničkih granata, rekla da nikada nije imala sporazume s Rusijom o kupoprodaji oružja niti ih namjerava imati.
Litva će zabraniti posjedovanje vatrenog oružja ruskim i bjeloruskim državljanima
20.53 - Litva će ruskim i bjeloruskim državljanima zabraniti posjedovanje vatrenog oružja prema novom zakonu koji je usvojio parlament u glavnom gradu Vilniusu u četvrtak. Cilj novog zakona, koji stupa na snagu 1. travnja iduće godine, je spriječiti osnivanje oružanih skupina koje bi se protivile vlastima u slučaju nemira u zemlji, koja dijeli granicu s Bjelorusijom i ruskom eksklavom Kalinjingradskom oblasti. Prema informacijama predstavljenim parlamentu, 294 ruskih i 46 bjeloruskih državljana trenutno ima dozvolu posjedovanja ili nošenja vatrenog oružja. Nakon što zakon stupi na snagu, imat će godinu dana da oružje prodaju ili ga predaju policiji. Dozvole će se ukinuti. Litva, članica Europske unije i NATO saveza, snažno podržava Ukrajinu od početka ruske invazije, a Rusiju smatra prijetnjom vlastitom suverenitetu.
U Njemačkoj agent tajne službe osumnjičen za špijunažu u korist Rusije
20.13 - Agent njemačke tajne službe uhićen je u Berlinu pod sumnjom da je prenosio informacije Rusiji, objavilo je u četvrtak državno odvjetništvo. Njemački državljanin Carsten L., agent savezne obavještajne službe (BND), osumnjičen je za "veleizdaju", obrazložilo je državno odvjetništvo u Karlsruheu i navodi da je pretražilo dom i radno mjesto uhićenog te još jedne osobe. "U 2022., on je opskrbljivao rusku obavještajnu službu informacijama koje je prikupljao u okviru svog posla", navodi državno odvjetništvo iz Karlsruhea koje je zaduženo za istrage špijunaže. "Istraga je provedena u tijesnoj suradnji s BND-om", navodi se i dodaje da je osumnjičeni izveden pred istražnog suca, a zatim odveden u pritvor. Čelnik BND-a Bruno Kahl objasnio je da je služba provela vlastitu istragu, a kada otkriva da je špijun u njihovim redovima tada poziva savezno državno odvjetništvo. Diskrecija je ovdje ključna, ističe, jer svaka pojedinost iz istrage koji iscuri u javnost "prednost je za protivnika i šteti Njemačkoj". "Rusija je igrač kod kojeg moramo računati na njegovu bezobzirnost i spremnost na nasilje", rekao je Kahl, kako prenosi Reuters. Više istraga špijunaže povezana s Rusijom provedeno je zadnjih godina u Njemačkoj, kao i u drugim europskim zemljama. Od ruske invazije na Ukrajinu, obavještajne službe podignule su razinu upozorenja upravo na špijunažu vezanu za Rusiju. Njemački pričuvni časnik osuđen je 18. studenoga u Düsseldorfu na kaznu zatvora od godine i devet mjeseci uvjetno zbog špijuniranja u korist Rusije.
SAD: Wagner grupa dobila oružje od Sj.Koreje za rat u Ukrajini
19:48 - Ruska privatna vojna skupina Wagner preuzela je pošiljku oružja iz Sjeverne Koreje, što upućuje na jačanje njene uloge u ratu u UKrajini, objavila je u četvrtak Bijela kuća.
"Wagner pretražuje svijet u potrazi za dobavljačima oružja kako bi podržao svoja vojna djelovanja u Ukrajini", rekao je novinarima glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby. "Možemo potvrditi da je Sjeverna Koreja izvršila dostavu oružja za Wagner, koji je tu opremu platio. Sjeverna Koreja je prošlog mjeseca dostavila pješadijske rakete i projektile u Rusiju za skupinu Wagner", kazao je Kirby.
Sjedinjene Američke Države procjenjuju da Wagner u Ukrajini ima 50.000 svojih pripadnika, uključujući 10.000 plaćenika i 40.000 zatvorenika unovačenih iz ruskih zatvora, dodao je Kirby. Amerikanci procjenjuju da količina materijala koji je dostavila Sjeverna Koreja neće promijeniti situaciju na bojištu u Ukrajini, no očekuju da će Pjongjang dostaviti dodatnu opremu.
Sjeverna Koreja je u studenom, nakon što je Bijela kuća objavila da Pjongjang potajno opskrbljuje Rusiju "značajnim" brojem topničkih granata, rekla da nikada nije imala sporazume s Rusijom o kupoprodaji oružja niti ih namjerava imati. Ruska i sjevernokorejska predstavništva pri Ujedinjenim narodima u New Yorku nisu odmah odgovorile na zahtjev za komentarom u četvrtak.
SAD je optužio Pjongjang i Moskvu za kršenje sankcija UN-a uvedenih Sjevernoj Koreji i svoje će informacije podijeliti s UN-ovim odborom nadležnim za sjevernokorejske sankcije, rekla je američka ambasadorica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield u izjavi.
Nakon što je SAD rekao da je Pjongjang dostavio oružje ruskoj plaćeničkoj skupini Wagner, Sjevernu Koreju je osudila Velika Britanija.
"Činjenica da se [ruski] predsjednik [Vladimir] Putin okreće Sjevernoj Koreji za pomoć je znak ruskog očaja i izolacije", poručio je u izjavi britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly.
"Surađivat ćemo s našim partnerima kako bismo osigurali da Sjeverna Koreja plati visoku cijenu zbog podržavanja ruskog nezakonitog rata u Ukrajini", dodao je Cleverly.
U ratu u Ukrajini dosad poginulo 100.400 ruskih vojnika?
18:24 - Vladimir Putin ima na svojim rukama krv 100.000 ruskih vojnika, piše The Sun. Naime, deset mjeseci nakon početka ruske agresije, ukrajinski dužnosnici kažu da su pomno pratili broj poginulih i ustvrdili da gubici ruskih snaga iznose čak 100.400 ljudi.
Rat je ušao u 302. dan, što bi prema tom izračunu značilo da je Puitnova vojska u prosjeku gubila 332 vojnika dnevno. Broj poginulih time je već šest puta veći od gubitaka svojetske vojske u Afganistanu i 20 puta veći od američkih gubitaka u Iraku.
Zelenskij: 'Vraćam se iz Washingtona s dobrim rezultatima'
17:54 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u svojoj prvoj video poruci otkako je u srijedu napustio Washington, da se iz SAD-a vraća u Ukrajinu s "dobrim rezultatima". U poruci objavljenoj na kanalu Telegram, Zelenskij je rekao: “Vraćam se iz Washingtona. Dolazim s dobrim rezultatima, to će stvarno pomoći.”
Zahvalio je američkom predsjedniku Joeu Bidenu na, kako reče, pomoći i na međunarodnom vodstvu te na njegovoj predanosti pobjedi.
"Zahvaljujem američkom Kongresu, svim strankama koje podržavaju Ukrajinu, svima onima koji nam žele pobjedu isto koliko je i mi želimo", dodao je.
Zelenskij je dodao da "u Ukrajinu, u Donbas, Bahmut i na jug zemlje donosi ono što su ukrajinske obrambene snage čekale".
Rusija i Kina održavaju zajedničku pomorsku vježbu
17:45 - Rusija i Kina započele su zajedničku pomorsku vježbu u Istočnom kineskom moru dajući do znanja da vojna suradnja dviju zemalja nastavlja rasti. S ruske strane, u vježbama sudjeluju posade raketne krstarice Varjag, razarač Maršal Šapošnjikov i dvije korvete ruske Pacifičke flote. Kina je, pakk, poslala dva razarača, jednu podmornicu i nekoliko drugih brodova. Najavljeno je da će pomorksa vježba trajati sedam dana.
"Glavni cilj vježbi je jačanje pomorske suradnje između Ruske Federacije i Narodne Republike Kine te održavanje mira i stabilnosti u azijsko-pacifičkoj regiji", priopćilo je rusko ministarstvo obrane.
Čini se da su vojne veze između Moskve i Pekinga ojačale otkako je Vladimir Putin napao Ukrajinu u veljači, piše Sky News. Kina, koja je proglasila "bezgranično" prijateljstvo s Rusijom, odbila je kritizirati postupke Moskve, okrivljujući SAD i NATO za provociranje Kremlja te je osudila nametanjeoštrih sankcija Rusiji.
S druge strane, Moskva je snažno poduprla Peking usred napetosti sa SAD-om oko Tajvana.
Putin odlikovao Kadirova najprestižnijim ordenom
17:38 - Čečenski lider Ramzan Kadirov objavio je da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin uručio orden Aleksandra Nevskog, javlja ruska novinska agencija TASS.
"Ukazom ruskog predsjednika Vladimira Putina odlikovan sam prestižnom nagradom - Ordenom Aleksandra Nevskog. Ovakva ocjena moje skromne službe za dobrobit naše Domovine za mene je velika čast. Neizmjerno sam ponosan što sam dobio tu značajnu nagradu od vrhovnog zapovjednika, koji je svijetli primjer za sve nas kako izgleda pravi vođa i pravi domoljub", objavio je Kadirov na svome Telegram kanaluk.
Uz objavu je priložio zajedničku fotografiju s Putinom te mu zahvalio na visokoj ocjeni njegovih postignuća.
Rusi granatirali gradić kod Bahmuta, jedna osoba ubijena
17:33 - Jedna je osoba poginula, a dvije su ranjene nakon što su ruske snage ispalile 15 granata na Časiv Jar, gradić u regiji Bahmut u Donjecku.
"Bili su to ciljani udari na civle i civilnu infrastrukturu", napisao je ukrajinski dužnosnik Pavlo Kiriljenko na Telegramu.
Izbila vatra na ruskom nosaču zrakoplova
15.40 - Na jedinom ruskom nosaču zrakoplova izbio je požar zbog čega se cijela posada morala evakuirati, javlja Daily Mail. Nesretni nosač zrakoplova Admiral Kuznetsov bio je usidren u brodogradilištu Zvezdočka u Murmansku radi popravka kada je izbio požar na brodu koji je već imao problema. Vatra je izbila u kabinama na lijevom boku admiralskog broda ruske mornarice, koji je također gorio 2019. godine. Izvor je rekao ruskoj novinskoj agenciji TASS: "Došlo je do požara na brodu Admiral Kuznetsov, koji se nalazi u suhom doku brodogradilišta Zvezdočka. Nije bilo žrtava, 20 ljudi je evakuirano."
Požar je ugašen do 11.30 sati nakon što su vatrogasci dojurili u brodogradilište i uspjeli izbjeći veću štetu na plovilu. Alexej Rahmanov, koji vodi United Shipbuilding Corporation (USC) koji nadzire renoviranje, rekao je za RIA Novosti da je do požara došlo tijekom popravaka. "Dogodio se lokalni požar, ugasili su ga u 11.30 sati djelatnici i predstavnici vatrogasnih službi koji se nalaze na području tvornice. Sustav kontrole štete radio je brzo, nije bilo štete."
Iran upozorio Zelenskog da 'neće dugo imati strpljenja'
15.01 - Iran se osvrnuo na nedavne izjave Volodimira Zelenskog i upozorio ga da neće imati neograničeno "strpljenje za neutemeljene optužbe". Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova, Nasser Kanaani, rekao je da se u govoru koji je Zelenski održao u američkom Kongresu ponavljaju "optužbe i nepristojne izjave".
"Uvijek smo poštivali teritorijalni integritet zemalja, uključujući Ukrajinu, i Zelenski bi trebao znati da je strateško strpljenje Irana za neutemeljene optužbe ograničeno", stoji u izjavi Kanaanija. "Zelenski bi trebao učiti iz sudbine nekih čelnika zemalja koji su se oslanjali na potporu Amerike."
U svom govoru pred američkim Kongresom, Zelenski je rekao da su stotine smrtonosnih bespilotnih letjelica koje je Iran poslao Rusiji postale prijetnja "kritičnoj infrastrukturi".
Iranska vlada priznala je prošlog mjeseca da je poslala određen broj bespilotnih letjelica Rusiji prije početka invazije na Ukrajinu, ali je zanijekala isporuku vojne opreme za potrebe rata u Ukrajini.
Turska: Pregovori o švedskom ulasku u NATO još "na početku"
14.00 - Članica NATO-a Turska kaže da su pregovori koji se tiču švedskog pridruživanja vojnom savezu daleko od gotovih i da Švedska treba konkretnim koracima pokazati solidarnost s Ankarom u borbi protiv terorizma. Švedska je napravila napredak u ispunjavanju turskih zahtjeva na temelju ljetnog memoranduma, rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu na zajedničkoj konferenciji za medije sa švedskim kolegom Tobiasom Billstromom u četvrtak u Ankari. Međutim, dodao je: "Nismo ni na pola puta, tek smo na početku."
Švedska i susjedna Finska podnijele su zahtjev za članstvom u NATO-u u svibnju zbog sigurnosnih briga nakon ruske invazije Ukrajine. Turska otad blokira njihov pristup, navodeći navodnu podršku grupama koje Ankara smatra terorističkim. Dvije nordijske zemlje obećale su sporazumom u lipnju da će pojačati borbu protiv terorizma i nastaviti s prodajom obrambene opreme Ankari. "Švedska održava svoja obećanja. Sporazumu pristupamo ozbiljno", rekao je Billstrom, misleći na nedavne promjene u zakonodavstvu u svrhu pojačavanja borbe protiv terorizma. Ankara zahtijeva izručenje desetaka navodnih terorista, uključujući turskog novinara Bulenta Kenesa koji živi u egzilu u Švedskoj. Švedski Vrhovni sud u ponedjeljak je blokirao protjerivanje Kenesa. Odluka suda je "ozbilno zatrovala... iskrene" pregovore sa Švedskom, rekao je Cavusoglu.
Rusija: Američki sustav patriot nas neće zaustaviti u postizanu cilja
12.30 - Rusija je u četvrtak rekla da isporuke američkih raketnih sustava Patriot Ukrajini, najavljene tijekom posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Washingtonu, neće pomoći u rješavanju sukoba niti spriječiti Rusiju da postigne svoje ciljeve.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u razgovoru s novinarima da nije bilo znakova spremnosti za mirovne pregovore tijekom posjeta Zelenskog, što dokazuje da Sjedinjene Države vode posrednički rat s Rusijom "do posljednjeg Ukrajinca".
Zelenski je rekao američkom Kongresu u srijedu da je pomoć njegovoj zemlji ulaganje u demokraciju.
Njegove izjave dolaze u vrijeme kada republikanci – od kojih neki izražavaju sve veći skepticizam oko slanja tolike pomoći Ukrajini – trebaju preuzeti kontrolu nad Zastupničkim domom Kongresa SAD-a od demokrata 3. siječnja.
Sjedinjene Države najavile su još 1,85 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini, uključujući sustav protuzračne obrane Patriot koji će joj pomoći u obrani od ruskih projektila.
Zelenski je rekao da je sustav Patriot važan korak u stvaranju zračnog štita.
"To je jedini način na koji terorističkoj državi možemo oduzeti njen glavni instrument terora - mogućnost da pogodi naše gradove, našu energiju", rekao je Zelenski na tiskovnoj konferenciji u Bijeloj kući.
ISW: Čin se da je Putin odlučio prijetiti Europi'
11. 30 - Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov ministar obrane jučer su dali niz vrlo zanimljivih izjava na velikom sastanku s vojnim zapovjednicima. Njihove izjave analizirali su stručnjaci iz američkog sigurnosno-obrambenog think tanka Institut za ratne studije, a rezultate su objavili tijekom noći.
Putinove izjave o financijskoj podršci države ratnim naporima vojske bi mogle sugerirati fundamentalnu promjenu u pristupu Moskve konfliktu - promjene koja bi mogla imati velik značaj za cijelu Europi, navodi ISW u analizi.
"Ruski vojni porazi u Ukrajini mogli bi uvjeriti Putina da promijeni stratešku alokaciju resursa ruskoj vojsci", ističe Institut za ratne studije, pa dodaje: "Putin može odlučiti o prenamjeni ruskog proračunskog novca na način koji bi Kremlju omogućio da stvori veliku konvencionalnu vojsku nauštrb ekonomskog rasta i potrošačkog komfora, baš kao što su radili Sovjeti". "Takav razvoj događaja stajao bi resursa i vremena, ali je moguć. 'Preporuke' ministra obrane Sergeja Šojgua, koje je sigurno privatno predstavio Putinu prije nego što ih je javno izrekao, zajedno s Putinovom odlukom da ruskoj vojsci omogući sve što joj treba, baš kao i niz drugih indikatora, sugeriraju da je Putin možda već odlučio pripremiti značajnu konvencionalnu vojnu prijetnju Europi jednom kad završi rat u Ukrajini", zaključuje ISW u analizi.
Više od 100.000 ruskih vojnika je ubijeno, tvrde ukrajinske oružane snage.
9.50 - U najnovijim informacijama o ruskim gubicima, vojska je rekla da je 100.400 Putinovih ljudi "likvidirano" od početka rata.
Također je uništeno ukupno 3003 tenka, 1978 topničkih sustava i 283 zrakoplova.
U tvitu, ukrajinsko ministarstvo obrane istaknulo je "nevjerojatnu slučajnost" u odnosu na brojku, tvrdeći da je u posljednjih 10 mjeseci Rusija odlikovala 100.000 vojnika.
Macron o sigurnosti Europe: Moramo manje ovisiti o Americi
9.15 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je Europu da smanji svoju ovisnost o Sjedinjenim Državama i razvije vlastite obrambene kapacitete te u isto vrijeme preuzme asertivniju ulogu u NATO-u. Govoreći s novinarima po povratku u Pariz sa summita u Jordanu, Macron je naglasio svoju inicijativu za razvoj europske obrane kao alternativu NATO-u. "Jača Europa će omogućiti da naš kontinent postane autonomniji u sklopu NATO-a. To znači unutar NATO-a, s NATO-om, ali ujedno i bez ovisnosti o NATO-u", rekao je Macron, prenosi Wall Street Journal. "Savez nije nešto o čemu bismo trebali ovisiti. Savez je nešto što mogu odabrati, nešto s čim mogu surađivati... moramo promisliti o našoj strateškoj autonomiji", rekao je francuski predsjednik.
Ruski veleposlanik: 'Proxy rat protiv naše zemlje'
8.20 - “Pomirljive izjave iz Bidenove administracije o izostanku namjere za konfrontaciju s Rusijom su samo prazne riječi”, rekao je ruski veleposlanik u SAD-u Anatolij Antonov u izjavi koju je objavila ruska ambasada u SAD-u. “Ono što je u principu najavljeno te dočekano aplauzom i sarkastičnim namigivanjem je potreba za nastavkom ‘proxy rata’ protiv naše zemlje, sve do pune pobjede”, objavio je Antonov, koji je komentirao i Bidenovu najavu slanja moćnog američkog raketnog sustava protuzračne obrane Patriot Ukrajini. “Mislim da svi savršeno dobro razumiju kakva sudbina očekuje osoblje koje će upravljati tim sustavom na teritoriju Ukrajine”, poručio je Antonov.
Ruski ambasador također tvrdi da bi američko uključivanje u sukob u Ukrajini moglo dovesti do eskalacije konflikta: “Provokativni potezi SAD-a olako vode prema eskalaciji čije posljedice se ne mogu ni zamisliti”,
U Kongresu skandirali 'Slava Ukrajini'
7.14 - Nakon što je Zelenskij sinoć održao govor u Kongresu, uslijedio je pljesak koji je trajao više minuta. Kamera je zabilježila trenutak u kojem je netko uzviknuo "Slava Ukrajini". Ukrajinski predsjednik u tom je trenutku pognuo glavu i pokušavao je prikriti suze, ali je ubrzo odgovorio: "Slava herojima."
Zelenskij: 'Američki vojnici borili su se protiv Hitlera tijekom Božića 1944., hrabri ukrajinski vojnici čine isto… ovog Božića'
7.08 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij tijekom svog prvog inozemnog posjeta od početka rata američkom je Kongresu rekao da je pomoć SAD-a njegovoj zemlji ulaganje u demokraciju, a ne milostinja, evocirajući pritom američke napore da poraze naciste u Drugom svjetskom ratu.
Zelenskij se ranije u Bijeloj kući sastao s demokratskim predsjednikom Joeom Bidenom koji je pozvao Amerikance i svijet da nastave podržavati Ukrajinu i u idućoj godini, kad će biti teže dobiti odobrenje Kongresa čiji su donji dom na izborima u studenom preuzeli republikanci.
SAD je dosad poslao oko 50 milijardi dolara pomoći Kijevu, no republikanci, koji će 3. siječnja preuzeti kontrolu nad Zastupničkim domom, izrazili su zabrinutost oko cijene te pomoći. Dio republikanaca pozvao je na prekid pomoći i reviziju koja će utvrditi kako je potrošen prethodno dan novac.
"Vaš novac nije milostinja. To je ulaganje u globalnu sigurnost i demokraciju s kojim postupamo na najodgovorniji način", rekao je Zelenskij na zajedničkoj sjednici Senata i Zastupničkog doma SAD-a, obraćajući se na engleskom jeziku.
Ukrajinski predsjednik naglasio je da je svijet previše povezan da bilo koja zemlja mogla stajati po strani i istovremeno se osjećati sigurno. Zelenskij je u Kongresu spominjao bivšeg američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta, na vlasti od 1933. do 1945., i njegove napore za oslobađanjem Europe od nacističke okupacije.
"Baš kao hrabri američki vojnici, koji su dali svoje živote i borili se protiv Hitlerovih snaga tijekom Božića 1944., hrabri ukrajinski vojnici čine isto… ovog Božića", rekao je.
Zelenskij je i razvio plavo-žutu ukrajinsku zastavu za koju je rekao da je došla s prve crte u Bahmutu. Predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi i potpredsjednica Kamala Harris su ju podigle.
“Ova zastava je simbol naše pobjede u ovom ratu. Stojimo, borimo se i pobijedit ćemo jer smo ujedinjeni – Ukrajina, Amerika i cijeli slobodni svijet”, rekao je.
Ruski mediji: U napadu u Donjecku ozlijeđen bivši šef Roscosmosa Rogozin
7.05 - Dmitrij Rogozin, bivši šef ruske svemirske agencije Roscosmos, u srijedu je ozlijeđen u ukrajinskom granatiranju Donjecka, prenose ruske novinske agencije.
„Granatiran je hotel u predgrađu Donjecka u kojem je bila skupina vojnih savjetnika predvođena Dmitrijem Rogozinom. Dmitrij je zadobio ranu na leđima i odveden je u bolnicu. Život mu nije ugrožen“, objavio je njegov pomoćnik, a prenosi TASS. Ta ruska novinska agencija piše kako je u napadu poginulo dvoje ljudi, a nekoliko ih je ozlijeđeno.
„Očito je da je to bio ciljani napad. Stručnjaci smatraju da je izveden samohodnom haubicom Caesar kalibra 155 milimetara koju proizvodi francuski Nexter“, dodao je Rogozinov pomoćnik.
Uz Rogozina, bivšeg zamjenika ruskog premijera, ozlijeđen je i Vitalij Hotsenko, premijer samoproglašene Donjecke Narodne Republike, prenosi Reuters. Rogozin je vodio rusku svemirsku agenciju do srpnja ove godine.
Biden smatra da slanje Patriota Ukrajini ne predstavlja eskalaciju rata
7.02 - Slanje protuzračnog Patriota Ukrajini ne predstavlja eskalaciju rata u toj zemlji jer je riječ o obrambenim sustavima, rekao je u srijedu američki predsjednik Joe Biden na konferenciji za medije s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem.
„Patriot ne predstavlja eskalaciju, to je obrambeni sustav“, rekao je Biden u Bijeloj kući, na konferenciji s ukrajinskim čelnikom koji je u službenom posjetu Washingtonu.
„Voljeli bi da ga se ne treba koristiti“, dodao je Biden o naprednom sustavu protuzračne obrane, pozvavši Ruse da „zaustave napade“. Zelenskij je kazao kako je sustav Patriot važan korak prema formiranju djelotvornog zračnog štita od ruskih napada.
"To je jedini način da terorističku državu lišimo njenog glavnog instrumenta terora - sposobnosti da gađa naše gradove, našu energiju", rekao je ukrajinski predsjednik.
Zelenskij i drugi visoki ukrajinski dužnosnici dugo su od zapadnih saveznika tražili da im osiguraju više protuzračnih i proturaketnih sustava kako bi zaustavili ruske raketne napade na energetska postrojenja i drugu kritičnu infrastrukturu.
Biden i državni tajnik Antony Blinken ranije su rekli da će Sjedinjene Države dati dodatnu, 1,85 milijardi dolara vrijednu vojnu pomoć Ukrajini, uključujući Patriot. Patriot se smatra jednim od najnaprednijih američkih sustava protuzračne obrane koji štiti od zrakoplova, krstarećih i balističkih projektila.
SAD je dosad poslao oko 50 milijardi dolara pomoći vladi u Kijevu. Biden je na konferenciji rekao kako ujedinjenost zapada oko Ukrajine neće slabiti te da NATO i Europska unija nisu nikad bili ujedinjeniji.
"Vjerujem da će unatoč svim promjenama u sastavu Kongresa, dvodomna i dvostranačka potpora biti zadržana“, kazao je američki predsjednik o podršci Kijevu unutar Kongresa, nakon što su republikanci na izborima u studenom preuzeli kontrolu nad Zastupničkim domom.
