Zašto Danci imaju sniženja i u restoranima, a prosječni Hrvat baci 75 kila hrane godišnje?

Zateknete li se u Kopenhagenu, Aarhusu ili nekom drugom danskom gradu, u kasnovečernjoj šetnji mogle bi vas iznenaditi gužve pred restoranima koji se - zatvaraju. Grupe ljudi, uglavnom mladih u 20-tima i 30-tima, svake večeri, kad restorani zatvore svoje kuhinje i isprate goste, naime, dolaze po svježu hranu ili pripremljene obroke koje restorani nisu prodali, i kupuju ih po značajno sniženim cijenama. Dio je to velikog danskog projekta sprečavanja nastanka otpada od hrane,
 zahvaljujući kojem ta država već sad baca i do 30 posto manje hrane nego prije pet godina, piše Novi list.

U tome su europska perjanica, jer su platformom Too Good To Go ("predobro da bi se bacilo") potrošače povezali s restoranima, pa kupci unaprijed mogu vidjeti što ih navečer kod njih čeka za male novce. Također su ih povezali i s više od 400 trgovina u kojima kupovati mogu i proizvode pred istekom roka trajanja, ili one kojima je rok istekao, ali su i dalje zdravstveno ispravni i ukusni.

Svi sretni i zadovoljni

Cijene tih proizvoda su i do 50 posto niže nego u redovnoj prodaji, a uljuđeni ih Danci bolje platežne moći prepuštaju studentima, općenito mladima koji se često na taj način jeftino prehranjuju. 

Svake godine EU građani u prosjeku bace 88 milijuna tona hrane, a mi u Hrvatskoj, kažu istraživanja, nešto malo manje od 400 tisuća tona, nesumnjivo bi i više da smo bogatiji. Svatko od nas, u prosjeku, godišnje u smeće baci 75 kilograma hrane - rezultat je istraživanja koje je za potrebe svog doktorata provela dr. sc. Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane. Najviše bacamo voća i povrća, ali i mlijeka i mliječnih proizvoda, kaže njezino istraživanje.

Koliko hrane, međutim, još bacaju i trgovački lanci, pa i zbog najmanjih greškica u pakiranju, izgledu hrane ili slično, prosječnom je potrošaču teško i zamisliti. Na tone hrane vraćaju se proizvođačima, ili odvoze na otpad, primjerice samo
 zato što je pokoja rajčica u isporuci nagnječena, ili što je svaki deseti mango premekan te slično – u takvim slučajevima cijela pošiljka postaje kolateralna žrtva i biva bačena. Riječ je o tonama hrane koje su ispravne za jelo.

Deset posto hrane u Europi na otpadu završava zbog isteka roka "najbolje upotrijebiti do", što znači da porošači još uvijek nisu dovoljno osviješteni što to zapravo znači. U Hrvatskoj, pokazale su ankete, dvije trećine građana odgovara kako im je jasno da postoje dva roka upotrebe: "uptrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do", no polovica ih ne zna objasniti u čemu je razlika.

Zbog nerazumijevanja velike štete

 "Najbolje upotrijebiti do" daje preporučeni rok upotrebe, rok do kojeg hrana u potpunosti zadovoljava svojom kvalitetom, no ako pakiranje nije oštećeno, 
nema nekih sumnjivih znakova kvarenja, odnosno ako je pravilno bila pohranjena, može trajati i dalje, zdravstveno je ispravna. Takvu oznaku nose, primjerice, brašno i šećer, kava, čajevi, riža i tjestenina te slični proizvodi, za razliku od lakokvarljivih namirnica poput jaja i jogurta, mlijeka, ribe ili mesa, koje moraju biti konzumirane
 do roka "upotrijebiti do."

VEZANE VIJESTI

• Godišnje bacimo 400 tisuća tona hrane: Evo kako izbjeći bacanje namirnica i što s njima učiniti

Riječ je, dakle, o dva vrlo različita roka, i potrošači često ne razumiju da je velika šteta, kako financijska tako i ekološka, baciti "najbolje upotrijebiti do" proizvod odmah po isteku navedenog roka. Kad su ekološke posljedice u pitanju, računica kaže da sto milijuna tona bačene hrane znači i 230 tona CO2 ispuštenog u okoliš u proizvodnji te hrane. Otprilike, EU godišnje bacanjem hrane u okoliš baci i CO2 onoliko koliko ga proizvede cijela jedna Španjolska. Pametni Danci razvijaju zato još jednu ideju - da pored postojeće dvije oznake roka, uvedu i treću, "upotrijebiti do", što bi se moglo prevesti kao "često dobro i nakon", za proizvode poput mlijeka, koje i nakon isteka roka može potrajati još dan ili dva, piva ili, primjerice, čokolade.

Hrvatska, kao i ostale članice EU-a, ima obavezu u narednih deset godina prepoloviti količine bačene hrane, zbog čega je donesen Plan sprečavanja nastanka otpada od hrane za razdoblje do 2022. godine, a izmijenjen je i pravilnik koji regulira doniranje hrane. Zahvaljujući izmjenama, ubuduće će donirana moći biti i hrana kojoj je prošao "najbolje upotrijebiti do" rok trajanja, pod uvjetom da je zdravstveno ispravna, i da krajnji korisnik pristaje uzeti je. Time bi značajno trebale biti povećane količine donirane hrane, jer prema postojećem pravilniku donatori hranu s rokom "najbolje upotrijebiti do" donirati mogu najkasnije osam dana prije isteka navedenog roka. Plan sprječavanja nastajanja otpada od hrane MInistarstva poljoprivrede bi se na prihvaćanju u saborskim klupama trebao naći vrlo skoro.

Između ostalog, predviđa administrativno rasterećenje u lancu donatora i posrednika, bolju edukaciju potrošača o rokovima upotrebe, ali i veći poticaj izravnoj kupovini hrane od proizvođača. "Preskakanje" trgovina bi skratilo vrijeme potrebno da hrana od proizvođača stigne do potrošača, i smanjilo mogućnost oštećenja ambalaže koja može dovesti do kvarenja hrane. 

Do iduće godine trebala bi pokrenuta biti i platforma na kojoj će svi oni koji sprečavaju stvaranje otpada od hrane dijeliti svoja iskustva i informacije, recepte za korištenje
 ostataka hrane, savjete oko pohrane i skladištenja hrane u kućanstvu te slično. Na platformi bi trebao postojati i forum na kojem će prijavljeni korisnici ostavljati informacije o višku hrane koju imaju u kućanstvu, i koju žele podijeliti potrebitima, odnosno direktno se s njima povezivati, piše Novi List.