Nada umire zadnja. S tom su mišlju brojni Trumpovi protivnici dočekali današnji dan, nadajući se da bi američki elektori mogli spriječiti republikanskog kandidata da postane predsjednik.
Naime, jutros su američki elektori počeli glasovati u svojim saveznim državama za novog, 45. američkog predsjednika. Glasanje 538 članova izbornog kolegija je inače formalnost, no ove je godine proces glasovanja došao pod povećalo, kako američke tako i svjetske javnosti. Uzrok tome su razne kontroverze koje su prethodile i uslijedile pobjedi Donalda Trumpa na izborima 8. studenog.
Već je i sama Trumpova kampanja bila okarakterizirana brojnim ispadima republikanskog kandidata, koji se nije libio seksističkih i ksenofobnih primjedbi. I prije samog izbornog dana kružile su vijesti o ruskom uplitanju u izborni proces, a prethodnog su tjedna visoki obavještajni dužnosnici izašli u javnost s tvrdnjama da je i sam Vladimir Putin bio osobno upleten u hakiranje američkih predsjedničkih izbora.
Demonstracije diljem SAD-a
U konačnici, iako je Hillary Clinton imala više pojedinačnih glasova na nacionalnoj razini (2,8 milijuna više od Trumpa), Trump je osvojio većinu - njih 306 - izbornih elektora. Trumpovi protivnici takav glas smatraju izrugivanjem demokratskom sistemu i načelu “jedan čovjek, jedan glas”.
Zbog toga su mnogi Amerikanci izašli na ulice, s plakatima i natpisima koji pozivaju elektore da glasaju protiv Trumpa. Za mnoge, sustav elektora postoji kako bi mogao spriječiti upravo ovakve slučajeve.
Trump Protestors March in Atlanta Before the Electoral College Meets from Erick Erickson on Vimeo.
Kako bi pokušali uvjeriti elektore da promijene mišljenje, Trumpovi su protivnici pokrenuli najrazličitije akcije, od zasipanja elektora mailovima i pismima, do online objavljenih pisama upućenih elektorima ili pak online peticije “Učinite Hillary predsjednicom”.
Ipak, kako otkriva anketa koju je proveo američki Politico, većina se (anketiranih) Amerikanaca ipak izjasnila za to da bi elektori trebali poštovati glasovanje svoje federalne države, tj glasati za kandidata koji je dobio većinu glasova u njihovoj državi, čak i ako imaju određene rezerve prema tom kandidatu. 34% ispitanika vjeruje da elektori ne bi trebali poštovati volju glasača svoje države ukoliko vjeruju da se radi o upitnom izboru, dok ih je 10% bilo suzdržano.
Iako nikakav zakon ne obavezuje elektore da poštuju volju birača njihove federalne države, smatra se da će ih većina učiniti upravo to.
Šanse za 'preokret u zadnji čas' gotovo su ništavne
Čak i da peticije, pritisci i prosvjedi urode plodom, pa da Trump i ne dobije glasove većine elektora, američki izborni sustav tako je ustrojen da bi izbor predsjednika prešao u nadležnost Zastupničkog doma u kojemu republikanci imaju većinu.
A čak i kada bi kojim slučajem elektori većinu glasova ovaj put dali Hillary Clinton, pravila su takva da bi se američki Kongres mogao usprostaviti takvome glasanju. “Republikanci u Kongresu možda imaju rezerve prema Trumpu, no neće htjeti poniziti svoju stranku, prokockati šansu da implementiraju svoj konzervativni program i preuzeti rizik da u zemlji izazovu kaos preokretanjem izbornih rezultata”, objašnjava New York mag.
Glasovi izbrojani do 14 sati po američkom vremenu pokazali su da nema puno nade za promjene. Prema CNN-u, početni glasovi su potvrdili očekivano, i Trump je bio u vodstvu s 176 glasova naspram Hillarynih 103.
Konačni ishod najvjerojatni ipak neće biti poznat u ponedjeljak 19. prosinca jer države imaju nekoliko dana da dostave svoje rezultate. Kongres će u svakom slučaju pobjednika objaviti 6. siječnja, dva tjedna prije inauguracije.