Ruski ministar vanjskih poslova SergejLavrov odradio je u petak niz razgovora tijekom posjeta Bosni i Hercegovini. Dolazak ruskog šefa i to uoči izbora ponovno je aktualizirao pitanja o utjecaju Moskve na Balkanu i globalnim političkim previranjima koja bi mogla odrediti sudbinu BiH, ali i regije.
Bez obzira što je Lavrov u Sarajevu potvrdio rusku privrženost Daytonskom sporazumu, njegov odlazak u Banju Luku i susret s predsjednikom Republike Srpske MiloradomDodikom mnogi tumače kao izraz podrške tom entitetu. Iako je Lavrov kao iskusni diplomat prvo doputovao u glavni grad države, njegov posjet Bosni i Hercegovini sarajevski politički analitičar Dževad Kučukalić smatra neprikladnim jer se održava uoči izbora.
"Takvi neumjesni posjeti otvaraju mogućnosti pogrešnog razumijevanja i tumačenja stavova koji se tom prilikom iznose", objašnjava Kučukalić u razgovoru za Deutsche Welle.
"Predsjednik RS-a Milorad Dodik bi najviše volio da je Lavrov odmah došao u Banju Luku zaobilazeći Sarajevo. Lavrov je, međutim, iskusan diplomat iako je u ovom slučaju zbog osjetljive predizborne situacije mogao izbjeći dolazak u BiH", kaže analitičar.
Jačanje utjecaja
Uvjeren je da će Lavrovljev posjet pokušati iskoristiti i Dodikovi politički rivali MladenIvanić i IgorCrnadak kako bi se dodvorili biračima u Republici Srpskoj.
"Ispada da je Sarajevo poslužilo Lavrovu samo kao sletna pista jer, iako se u glavnom gradu BiH susreo s članovima Predsjedništva, glavnina posjeta orijentirana je na Banju Luku gdje je prisustvovao polaganju kamena temeljca za pravoslavni hram u znak sjećanja na ruskog cara Nikolu II. Romanova i s Dodikom razgovarao o 'bilateralnim' odnosima. Razgovori o bilateralnim i međudržavnim odnosima vode se u glavnom gradu države, a ne administrativnom sjedištu entiteta", jasan je Kučukalić.
Analitičari vjeruju da Moskva ovime želi ojačati svoj gospodarski, politički pa i vojni utjecaj na Zapadnom Balkanu, koji nije bio toliko značajan dok je Zapad imao aktivniju ulogu u BiH. No, kako su se zapadne sile polako povlačile iz BiH, tako je i jačao ruski utjecaj.
"Jačanje ruskog utjecaja u BiH ogleda se i u procesu privatizacije u RS-u gdje ruski Gazprom postaje vlasnik značajnog dijela entitetske naftne industrije. Preuzimanjem naftne industrije u ovom entitetu Rusija intenzivira i politički utjecaj u regiji, posebno u Srbiji i RS-u", objašnjava profesor međunarodnih odnosa AdnanHuskić za DW.
Partnerstvo s Turskom
"Rusija nikada nije krila da se protivi integraciji zapadno-balkanskih država u EU i NATO. Podržavajući vojno-političku 'neutralnost' BiH po uzoru na Srbiju, Rusija dovodi u pitanje i put ove zemlje ka EU. Točnije, otvara se pitanje jesu li europske integracije nužno jedina opcija za BiH. Moskva u tom smislu još ne nastupa direktno i čini se da je zadovoljna zadržavanjem statusa quo, ne samo u BiH nego i regiji", kaže Huskić.
Novo rusko-tursko partnerstvo također bi moglo utjecati na stanje u BiH. "Turska se do nesuglasica sa SAD-om mogla smatrati pouzdanim saveznikom Zapada u BiH, odnosno u Vijeću za provedbu mira. Međutim, jasno je da se Turska sada odmiče od 'zapadnih vrijednosti' i bit će zanimljivo pratiti kako će tursko-rusko 'savezništvo' utjecati na odnose na Zapadnom Balkanu. Obje države imaju snažne veze u BiH – Moskva s Banjom Lukom i RS-om, a Recep Tayyip Erdogan sa službenom bošnjačkom politikom", zaključuje Huskić.
