Za malu plaću radi osam do dvanaest sati u dućanu, na farmi, u tvornici ili u nečijem domu, ali preživljavanje njezine djece i starijih članova obitelji ovisi o njezinom prihodu. Kad se vrati kući, pita djecu što su naučili u školi toga dana i što žele biti kad odrastu. Provodi sate sagnuta iznad male peći ili ognjišta pripremajući hranu za širi krug obitelji. U mnogim dijelovima svijeta, ona i uzgaja hranu kojom prehranjuje sve koji se okupe za njezinim stolom.
A sada zamislite što se dogodi kad ta žena ne može obaviti nijednu od gore navedenih stvari zato što je bila žrtvom nasilja temeljem spola. Cijena njezinog liječenja dodatno opterećuje skroman obiteljski budžet. Ako ne može više raditi ili brinuti se za svoju djecu zbog fizičke ili psihološke ozljede, djeca prestaju ići u školu i moraju se zaposliti kako bi prehranila svoju obitelj. Vlasnici lokalnog dućana u kome je kupovala gube mušteriju, te se tako smanjuju i njihova primanja.
Jedna od tri žene trpi neki oblik nasilja temeljem spola
Najvjerojatnije prepoznajete ovu ženu. Jedna od tri žene u svijetu trpi neki oblik nasilja temeljem spola; jedna od pet žena će doživjeti silovanje ili pokušaj silovanja. Do toga će možda doći rano u životu, kad je majka primorana prekinuti trudnoću zbog toga što je dijete ženskog spola, ili u slučajevima u kojima obitelji odbijaju obrazovati djevojčice, ili kad dječaci dobivaju duplu porciju hrane prije nego je djevojčicama uopće dopušteno početi jesti. Kasnije će se možda pojaviti u obliku braka među djecom, obiteljskog nasilja ili seksualne eksploatacije.
U kojem god obliku se pojavilo, nasilje temeljem spola predstavlja nepodnošljivo kršenje ljudskog dostojanstva. Nitko ne može izračunati osobnu bol i tjeskobu bilo kojeg oblika nasilja. Ali troškovi liječenja i pravnih usluga, izgubljenih primanja i niže produktivnosti, troškovi zdravstvene skrbi, uključujući povećani rizik od HIV-a, stvari su kojima možemo odrediti cijenu. A kad to učinimo, vidimo – u dolarima i centima – koliko nasilje protiv žena i djevojčica uistinu košta svakog pojedinca u društvu.
Na primjer, u Ugandi je gotovo 13 posto žena izvijestilo da su izgubile vrijeme za ključne kućanske poslove zbog nasilja koje su pretrpile od svojih intimnih partnera. Neke od tih žena su izgubile čak 11 plaćenih radnih dana svake godine. Više od dvije trećine kućanstava koja su sudjelovala u istraživanju u Bangladešu izvijestilo je da je obiteljsko nasilje prouzročilo gubitak od prosječno 5 američkih dolara mjesečno – gotovo 5% prihoda mnogih žena. Ovi su troškovi i veći u kućanstvima u kojima samo ili uglavnom zarađuju žene, a vjerojatno su i podcijenjeni.
Nijedna zemlja u svijetu nije pošteđena ovih troškova
Šteta se prenosi i na ostatak zajednice kroz povećane troškove sudskih postupaka, zdravstvene skrbi i usluga osiguranja. Nijedna zemlja ili regija u svijetu nije pošteđena tih troškova. U Sjedinjenim Državama, studija Centra za kontrolu bolesti iz 2003. godine procijenila je da cijena nasilja samo od strane intimnog partnera premašuje 5,8 milijardi američkih dolara godišnje – od kojih je gotovo 4,1 milijardi utrošeno na izravne liječničke usluge, a gotovo 1,8 milijardi na gubitke u proizvodnji.
Nasilje protiv žena i djevojčica isto tako je i pitanje međunarodnih ljudskih prava i nacionalne sigurnosti. Posljedice široko rasprostranjenog nasilja protežu se izvan okvira neposredne ozljede ili gospodarskog gubitka. Dugoročne zdravstvene posljedice, poput spolno prenosivih bolesti, česte su, baš kao što društvena i psihološka šteta nasilja temeljem spola pogađa preživjele, njihovu djecu, obitelji i cijele zajednice.
Međutim, dok nasilje i zlostavljanje udaljavaju žene od radne snage i zajednice generacijama vuku unatrag, poticanje gospodarskog sudjelovanja žena doprinosi rastu BDP-a i osobnih prihoda. Jedna studija je procijenila da bi smanjivanje prepreka gospodarskom sudjelovanju žena u rastućim gospodarstvima moglo povećati prihod po glavi stanovnika za čak 14 posto. Veći prihodi znače više novca za prehranjivanje obitelji, slanje djece u školu te podršku lokalnim trgovcima i proizvođačima, potičući na taj način zdrav krug gospodarskog rasta.
Nasilje neprihvatljivo u bilo kojem obliku
Svake godine, između 25. studenog, Međunarodnog dana za borbu protiv nasilja nad ženama, i 10. prosinca, Međunarodnog dana ljudskih prava, obvezujemo se na šesnaest dana aktivizma protiv nasilja temeljem spola. Tijekom tih šesnaest dana, progovaramo o nasilju nad ženama i djevojčicama i poboljšanju zaštite i sudjelovanja žena diljem svijeta. Potrebno nam je sudjelovanje sviju – dječaka i muškaraca, vjerskih vođa i vođa zajednica, mladih i ljudi na svim društvenim razinama, što je od ključnog značaja u rješavanju tako raširene pandemije nasilja.
Do zlostavljanja može doći u obiteljskom domu, u područjima oružanih sukoba gdje se silovanje koristi kao oružje rata, ili u svakom slučaju slabljenja i omalovažavanja djevojčica samo zbog toga što su djevojčice. To je neprihvatljivo u bilo kojem obliku. Zemlje jednostavno ne mogu napredovati kad je polovica nihovog stanovništva marginalizirana, izložena maltretiranju ili podvrgnuta diskriminaciji.
Ove godine, iskoristimo tih šesnaest dana da obnovimo našu predanost okončanju zlostavljanja kojem su izvrgnute tolike žene i djevojčice diljem svijeta. Iskorijenimo kulturu nekažnjavanja koja produžuje ovaj ciklus nasilja. Ujedinimo u partnerstvu naše napore kako bismo okončali sve oblike nasilja.
* Komentar američke državne tajnice Hillary Rodham Clinton povodom 16 dana aktivizma protiv nasilja temeljem spola u hrvatskim medijima ekskluzivno objavljuje Danas.hr
