Kremlj se ovih dana našao na meti kritika zbog 'sistematske kampanje laži' protiv usmjerene protiv Finske koja se temelji na preispitivanju legalnosti finske nezavisnosti.
Nakon, cijele akcije pripajanja Krima i stupanja ruskih snaga na ukrajinsko tlo, Finci imaju razloga brinuti, posebno zbog sve napetijih odnosa između Rusije i Zapada te premještanja ruskog naoružanja u Baltičkom moru.
Ruski avioni i razmještanje oružja
Finska je, kao i Estonija, optužila Ruse da su prošlog tjedna svojim vojnim zrakoplovima ušli u njihov zračni prostor. Finci su navodni dva puta presreli ruske avione iznad Finskog zaljeva, ali Kremlj to negira.
Iz finskog Ministarstva obrane stižu optužbe na račun Rusa o intenzivnoj zračnoj aktivnosti iznad Baltičkog mora te o agresivnoj medijskoj kampanji usmjerenoj protiv te zemlje.
Finska sljedeće godine slavi 100. obljetnicu nezavisnosti od tadašnjeg Ruskog carstva. S Rusijim dijele granicu granicu dugu 1340 kilometara.
Lenjin je kriv?
Putinov bivši ekonomski savjetnik, Andrej Illarionov, rekao je za švedske novine Svenska Dagbladet kako Putin vjeruje da ima vlasništvo nad dijelovima Ukrajine, Bijelorusije, baltičkih zemalja i Finske. Finsku neovisnost, kaže, 'Putin vidi kao izdaju nacionalnih interesa'. Lenjinova boljševička administracija nije imala pravo prihvatiti neovisnost Finske, smatra.
Dodatni razlog za brigu Finskoj predstavlja činjenica da nije članica NATO-a što znači da u slučaju invazije na svoj teritorij ne vrijedi princip kolektivne obrane koji je definiran u članku 5. NATO saveza prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve članice.
Ipak, Finci su ranije ovaj mjesec potpisali s Amerikancima bilateralni sporazum prema kojem jačanju zajedničke obrambene veze.
