Značajno otkriće koje osvjetljava evolucijsku povijest razmnožavanja pokazalo je da su muški fosilni ostaci ribe Microbrachius dicki imali koštane genitalije u obliku slova L kojima su spermiji prenošeni na ženke. Ženke su pak imale male parne kosti kojima su fiksirale muške organe radi parenja.
Plakoderme su najraniji kralješnački pretci čovjeka.
Slijepo crijevo evolucije
"Za plakoderme se nekad vjerovalo da su bile slijepo crijevo u evoluciji bez živućih rođaka no nedavna istraživanja pokazala su da je naša evolucija duboko ukorijenjena u njima i da mnoga od obilježja koje imamo poput čeljusti, zubiju ili parnih udova potječu od te skupine riba", kaže paleontolog John Long sa sveučilišta Flinders u Južnoj Australiji koji je vodio istraživanje.
To novo otkriće pokazuje da su nam ostavili i "intimni čin spolnog odnosa".
Matt Friedman, paleobiolog s britanskog sveučilišta Oxford koji nije sudjelovao u otkriću opisao ga je kao nevjerojatno i kazao da pokazuje da bi se mnogo više moglo naučiti proučavanjem tih riba.
Long čije je istraživanje objavljeno u časopisu Nature otkrio je da su ribe bile sposobne za spolne odnose kad je naišao na jedan fosilni ostatak u zbirci tehnološkog sveučilišta u Talinu prošle godine.
Istraživanje je potom uključilo znanstvenike iz Australije, Estonije, Britanije, Švedske i Kine koji su analizirale primjerke fosila iz muzejskih zbirki širom svijeta.
Ovo istraživanje pokazuje prvu upotrebu unutarnje oplodnje u povijesti fosila kao metode razmnožavanja.
Microbrachius, dugačak oko osam centimetara živio je u jezerima u Škotskoj kao i u Estoniji i Kini.
Znanstvenike je stoljećima zbunjivalo koja je funkcija kratkih udova kod te ribe. "Riješili smo veliku zagonetku", kazao je Long. "Njihova je funkcija razmnožavanje i uz njijhovu pomoć mužjak se može priljubiti uz genitalno područje ženke".
