To što je ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno uspostavio dva vojna okruga u Rusiji moglo bi značiti da se ruski tiranin "priprema za potencijalni budući dugoročni konvencionalni rat velikih razmjera protiv NATO-a", tvrde vojni analitičari Istituta za proučavanje rata (ISW), prenosi Sky News.
Putin je jučer potpisao dekret kojim se službeno vraćaju moskovski i lenjingradski vojni okruzi u zapadnoj Rusiji, koji ne postoje od 2010. godine.
Potpisao je još jednu izjavu u kojoj stoji da ruski postojeći južni vojni okrug sada uključuje cjelokupne ukrajinske regije Herson, Zaporižje, Donjeck i Luhansk, a ne samo područja koja su trenutno pod ruskom okupacijom.
Vojni analitičari Instituta za proučavanje rata tvrde da uključivanje okupiranog i neokupiranog ukrajinskog teritorija ukazuje na ruski "maksimalistički" plan apsorbiranja svih pet regija.
ISW također upozorava da rekreacija moskovskog i lenjingradskog okruga upućuje na dugoročnije ciljeve. Okruzi su prvobitno spojeni 2010. da bi se formirao širi zapadni vojni okrug, koji je "rastegnuo" Rusiju između rata u Ukrajini i NATO-a, tvrdi thinktank.
Sada je Putin osigurao rješenje za to pitanje, dodao je. Ponovno uspostavljeni distrikti "omogućit će Rusiji da se istovremeno postavi protiv NATO-a i pojednostavi zapovijedanje i kontrolu" rata u Ukrajini, tvrdi ISW. To znači da bi se Moskva mogla "pripremati za potencijalni budući konvencionalni rat velikih razmjera protiv NATO-a dugoročno ".
Kremlj upozorio NATO
Kremlj je u utorak upozorio da će sukob između Rusije i NATO-a biti neizbježan ako europske članice Saveza pošalju svoje vojnike u Ukrajinu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron otvorio je u ponedjeljak mogućnost slanja vojnika u Ukrajinu, iako je istaknuo da zasad o tome nema suglasja.
"Činjenica da se razgovara o mogućnosti da članice NATO-a pošalju određene kontigente u Ukrajinu je vrlo važan novi element", izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima upitan za komentar Macronovih izjava. Na pitanje koliki bi u tome slučaju bio rizik od izbijanja izravnog sukoba Rusije i NATO-a, Peskov je odgovorio: "U tome sIučaju, morali bismo govoriti ne o mogućnosti, nego o neizbježnosti (izravnog sukoba)".
Visoki ukrajinski dužnosnik je rekao da su razgovori zapadnih zemalja o izravnoj vojnoj intervenciji u Ukrajini dobra stvar i pokazuju da postoji svijest o tome da je ruska agresija prijetnja Europi. "Kao prvo, to pokazuje apsolutnu svijest o rizicima koje za Europu predstavlja militaristička, agresivna Rusija", izjavio je savjetnik predsjednika Mihajlo Podoljak.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da NATO ne planira slanje svojih snaga u Ukrajinu. Češki i poljski premijer Petr Fiala i Donald Tusk i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavili su da njihove zemlje ne razmatraju slanje svojih vojnika u Ukrajinu.
"Uvjeren sam da trebamo jačati one oblike pomoći koju smo davali od početka ruske agresije", rekao je Fiala na zajedničkoj konferenciji za novinare s Tuskom u Pragu. "Vjerujem da ne trebamo otvarati neke druge metode ili načine", istaknuo je Fiala dodajući da je sadašnji fokus na vojnoj pomoći te humanitarnoj i gospodarskoj potpori Ukrajini.
Tusk je dodao: "Poljska ne planira slanje svojih vojnika na teritorij Ukrajine". "Mislim da danas ne bismo trebali nagađati hoće li u budućnosti nastupiti okolnosti koje bi mogle promijeniti to stajalište", dodao je.
Slovački premijer Robert Fico, koji se protivi slanju vojne pomoći Ukrajini, rekao je prije sastanka u Parizu da nekoliko članica NATO-a i EU-a razmišljaju o slanju vojnika na bilateralnoj osnovi i upozorio da bi to razbuktalo sukob. "Stav Mađarske je jasan i čvrst: ne želimo slati ni oružje ni vojnike u Ukrajinu. Rat ne treba produbiti ili proširiti, već ga treba završiti", napisao je Szijjarto u utorak na društvenim mrežama.
Dužnosnik Bijele kuće je Reutersu u ponedjeljak rekao da ni SAD ni NATO ne planiraju slati vojnike u Ukrajinu.
Macron pod udarom kritika u Francuskoj
Macronove izjave žestoko je kritizirala i lijeva i desna oporba u Francuskoj. "Rat protiv Rusije bio bi ludilo", izjavio je čelnik radikalne ljevice Jean-Luc Mélenchon, ocijenivši Macronove izjave "neodgovornim". "Nema rata! Krajnje je vrijeme da se pregovara o miru u Ukrajini uz obostrane sigurnosne klauzule", istaknuo je.
Predsjednik krajnje desnog Nacionalnog skupa Jordan Bardella ocijenio je da Macron svakim danom "gubi hladnu glavu". Spominjanje sukoba naših vojnika s nuklearnom silom (Rusijom) je "ozbiljno koliko i nepromišljeno", rekao je Bardella.
"Emmanuel Macron glumi ratnog vođu i s toliko nemara govori o životima naše djece", rekla je čelnica krajnje desnog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen. "Ova izjava Emmanuela Macrona bremenita strašnim posljedicama donesena je bez imalo parlamentarne rasprave. Je li ovo stajalište doista razmotreno?", upitao je Eric Ciotti, predsjednik desnih Republikanaca.
Macron je nakon završetka konferencije o pomoći Ukrajini u Parizu u ponedjeljak rekao da su sve opcije otvorene kako bi se osiguralo da Rusija ne dobije rat protiv Ukrajine. Na sastanku, koji je organiziran u kratkom roku, sudjelovali su najviši predstavnici mnogih ključnih europskih podupiratelja Kijeva, uključujući njemačkog kancelara Olafa Scholza i britanskog ministra vanjskih poslova Davida Camerona. Sudjelovao je i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Macron je rekao da nije bilo konsenzusa o korištenju kopnenih trupa na sastanku preko 20 šefova država i premijera, ali da se ništa ne može isključiti u pogledu buduće dinamike. Svaka država može samostalno i suvereno odlučiti o raspoređivanju kopnenih trupa.
Na sastanku je odlučeno da se formira koalicija za opskrbu Ukrajine projektilima za napade daleko iza ruskih linija, rekao je francuski predsjednik. Kratkoročno, potrebno je mobilizirati dodatno streljivo za Ukrajinu iz vlastitih zaliha.
Dok rat u Ukrajini ulazi u treću godinu, Macron je rekao da ponašanje Moskve postaje sve agresivnije na političkoj razini i na prvoj crti bojišnice u Ukrajini. "Rusija ne smije dobiti rat", naglasio je Macron, rekavši da se podrška ne smije pokolebati i da podupiratelji Ukrajine moraju intenzivirati napore.
Povećana pomoć Ukrajini u novcu i oružju mora se mobilizirati i zajednički i na nacionalnoj razini, rekao je. “U procesu smo osiguravanja naše sigurnosti danas i sutra”, rekao je Macron. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pridružio se sastanku u Parizu putem video linka.
POGLEDAJTE VIDEO: Plenković pokušao objasniti zašto Hrvatska nije ponudila opciju da hrvatski vojnici idu u Ukrajinu:
