Premijer Andrej Plenković rekao je u intervjuu za Politico uoči zagrebačkog sastanka kako bi želio da virtualni summit EU-zapadni Balkan pošalje snažniji signal potpore regiji, ali da već samo održavanje toga sastanka predstavlja snažnu poruku.
Samit EU-zapadni Balkan trebao se fizički održati u Zagrebu kao središnji događaj hrvatskog predsjedanja EU-om, ali će se zbog pandemije koronavirusa morati održati u obliku videokonferencije.
Dio analitičara na zapadnom Balkanu izrazio je razočaranje zbog toga što u završnoj izjavi - Zagrebačkoj deklaraciji - neće biti spomentuo proširenje EU-a, budući da su se nadali jasnoj poruci da EU želi jednoga dana primiti u članstvo sve zemlje jugoistične Europe.
"Osobno bih bio sretniji da smo u izjavi snažniji i jasniji, svi mi", rekao je Plenković u telefonskom razgovoru za Politico.
"Ali ja sam realan, izradili smo vrlo solidan dokument s obzirom na okolnosti. Činjenica da se sastanak održava je već snažan politički signal", dodao je.
Dužnosnici EU-a kažu da to ne znači da proširenje više nije na stolu i ukazuju na činjenicu da je blok u ožujku dao zeleno svjetlo Sjevernoj Makedoniji i Albaniji za pokretanje pregovora o pristupanju.
Plenković je rekao da će ta odluka "biti politička ostavština hrvatskog predsjedanja našim susjedima".
Dvije druge zemlje koje sudjeluju na summitu, Srbija i Crna Gora, pregovaraju godinama, ali još nisu blizu članstva, navodi Politico i dodaje kako se smatra da su BiH i Kosovo daleko od toga da budu pozvane na otvaranje pristupnih pregovora.
Sporo napredovanje prema članstvu tih država potaknulo je neke u regiji da zaključe kako mnoge članice EU-a ne žele daljnje proširenje, iako to ne govore otvoreno.
U nacrtu Zagrebačke deklaracije kaže se da EU "još jednom potvrđuje nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana", ali se ne spominje članstvo.
No Plenković kaže da se "proširenje vratilo na dnevni red".
Po njegovim riječima, ovogodišnji summit u Zagrebu pružit će simetriju budući da su se čelnici EU-a i Balkana okupili u hrvatskoj prijestolnici prije 20 godina kako bi najavili novo razdoblje bliže suradnje nakon desetljeća rata i nemira u regiji.
Iako se ovoga puta čelnici ne sastaju u Zagrebu, Plenković je rekao da je hrvatsko predsjedanje vratilo regiju na dnevni red. Tu bi tvrdnju mogla osporiti Bugarska koja je bila domaćin svog vlastitog samita EU-zapadni Balkan u svibnju 2018. godine, navodi Politico.
"Ako možemo održati fokus na ovom političkom dijalogu na visokoj razini svake dvije godine, mi kao predsjedništvo sa sigurnošću možemo reći da smo ostvarili svoje ciljeve. To je ključno", istaknuo je Plenković.
Sudionici će prihvatiti Zagrebačku deklaraciju
Čelnici 27 država članica Europske unije i šest zemalja zapadnog Balkana održat će u srijedu poslijepodne videokonferenciju na kojoj će potvrditi europsku perspektivu zemalja jugoistočne Europe.
Na virtualnom sastanku, koji je rezultat pandemije koronavirusa, sudionici će prihvatiti Zagrebačku deklaraciju.
Europska perspektiva i predanost zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji i suradnja u pandemiji ključni su elementi Zagrebačke deklaracije koja će biti usvojena u srijedu na središnjem događaju hrvatskog predsjedanja, rekao je pred summit šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman.
"Nisu sve članice EU-a jednako zainteresirane za proširenje, uvijek se govori o tome što će donijeti budućnost s novim zemljama, ali je Hrvatska na tu temu pokazala inicijativu", rekao je Grlić Radman.
U nacrtu Zagrebačke deklaracije u koju je Hina imala uvid navodi se da "Europska unija još jednom potvrđuje nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana. Zapadnobalkanski partneri su ponovili svoju privrženost europskoj perspektivi kao svom čvrstom strateškom odabiru."
Video konferencija se održava umjesto fizičkog sastanka na vrhu koji je bio predviđen 6. i 7. svibnja u Zagrebu, ali je pandemija koronavirusa promijenila te planove.
Sastankom će predsjedati predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Nakon sastanka predviđena je zajednička konferencija za novinare Charlesa Michela, predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji predstavlja predsjedništvo Vijeća EU-a.
Osim Michela i von der Leyen, europske institucije će predstavljati visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli, predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Europske investicijske banke i Vijeća za regionalnu suradnju.
Uz čelnike 27 država članica EU-a, sudjelovanje na sastanku potvrdili su albanski premijer Edi Rama, predsjednik predsjedništva BiH Šefik Džaferović, kosovski predsjednik Hashim Thaci, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, makedonski premijer Oliver Spasovski i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Dok sudionici konferencije budu govorili, sjedit će ispred neutralne pozadine, na ekranu iza njih neće biti nikakvih državnih obilježja, zastava, grbova, čak ni imena država, samo ime i prezime osobe koja govori. Prema diplomatskim izvorima, to je učinjeno na zahtjev Španjolske koja ne želi sudjelovati na sastancima na kojima se Kosovo spominje kao država.
Iz istog razloga u tekstu deklaracije nigdje se na navode ni imena država zapadnog Balkana niti se koristi izraz država, nego se kroz cijeli tekst govori "zapadnobalkanskim partnerima". U tekstu se također nigdje ne spominju ni izrazi proširenje, članstvo, integracije.
Pet od 27 zemalja članica ne priznaje neovisnost Kosova - Grčka, Cipar, Rumunjska, Grčka, Slovačka i Španjolska. Od tih pet država članica, Španjolska je najglasniji protivnik priznanja kosovske neovisnosti.
Osim zemalja koje ne priznaju Kosovu, tu je još nekoliko zemalja koje su prilično skeptične prema daljnjem proširenju poput Danske, Nizozemske, Švedske, Francuske i donekle Njemačke.
S obzirom na takve okolnosti, nacrt usuglašenog teksta Zagrebačke deklaracije najviše je što se moglo dogovoriti u ovom trenutku, navodi jedan diplomatski izvor.
Virtualni sastanak na vrhu održava se 20 godina nakon zagrebačkom samita 2000. godine, kada je održan prvi sastanak čelnika EU-a izvan teritorija EU-a. Tri godine nakon Zagreba, u Solunu je 2003. godine ponovno odražan summit EU-zapadni Balkan, a potom je uslijedila 15-godišnja pauza, sve do 2018. godine kada je u Sofiji ponovno održan takav sastanak.
Od zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridružavanja, to jest država nastalih raspadom Jugoslavije bez Slovenije, plus Albanija, a kojima je u Solunu obećena europska perspektiva, jedino je Hrvatska uspjela postati članicom.
Trenutačno pregovore o pristupanju Uniji vode Srbija i Crna Gora, prije nešto više od mjesec dana Vijeće EU-a je odlučilo otvoriti pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ali još uvijek nemaju datum kada će se održati prva konferencija o pristupanju.
Bosna i Hercegovina je 2016. podnijela zahtjev za članstvo, a Europska komisija je o tom zahtjevu objavila mišljenje s dugim popisom zadaća koje država mora obaviti da bi dobila status kandidata za članstvo. Nakon BiH Kosovo je u najgoroj situaciji, osim što ga ne priznaje pet zemalja članica, kosovski građani jedini u regiji moraju imati vize za ulazak u EU.
Prvotno je bilo planirano da Komisija na Zagrebačkom samitu predstavi gospodarski i investicijski plan za regiju, kojim će se nastojati pokrenuti dugoročni oporavak, potaknuti gospodarski rast i poduprijeti reforme potrebne za daljnji napredak na putu prema EU-u. To je sada odgođeno zbog pandemije koronavirusa.
"Nakon što iziđemo iz mjera na suzbijanju pandemije covida-19, uslijedit će nova faza tijesne suradnje na rješavanju značajnog socijalno-ekonomskog učinka krize. Na temelju Komunikacije od 29. travnja, poziva se Europska komisija da izradi snažan ekonomski i investicijski plan za regiju čiji je cilj jačanje gospodarstva uz poboljšanje njihove konkurentnosti...Ulaganja su od najveće važnosti za poticanje dugoročnog oporavka regije i za potporu nužnim reformama za nastavak kretanja na europskom putu te za uklanjanje nejednakosti bržim donošenjem koristi regiji", kaže se u nacrtu deklaracije.
Dodaje se da bi se zapadni Balkan trebao pretvoriti u funkcionalna tržišna gospodarstva, koja su sposobna uvezati se s jedinstvenim europskim tržište.
U deklaraciji se izražava spremnost za suradnju u rješavanju problema dezinformiranja i ostalih hibridnih aktivnost, posebice iz trećih država koje pokušavaju potkopati europsku perspektivu regije.
Također se navodi da "sprječavanje i suprotstavljanje terorizmu i ekstremizmu, uključujući financiranje, radikalizaciju i povratak stranih ratnika zahtijeva posebnu pozornost".
EU ponavlja poziv zapadnobalkanskim partnerima da "napreduju prema punoj usklađenosti s vanjskopolitičkim pozicijama EU-a, posebice tamo gdje su u pitanju zajednički interesi, te da djeluju u skladu s tim". To je očiti ustupak Srbiji jer je u ranijim nacrtima i u ranije usvojenim tekstovima stajao poziv da se usklade, a ne da "napreduju prema usklađivanju". Iako vodi pregovore o članstvu, Srbija odbija primjeniti sankcije protiv Rusije koje joj je nametnula Europska unija zbog njezine ulogu u ratu u Ukrajini.
U deklaraciji se traže odlučni napori partnera sa zapadnog Balkana na pomirenju i traženju konačnih i obvezujućih rješenja za bilateralne sporove i pitanja koja su nasljeđa prošlosti, "sukladno međunarodnom pravu i uspostavljenim načelima, uključujući sporazum o pitanjima sukcesije".
EU je spreman aktivno podržati napore zapadnog Balkana na suzbijanju pandemije koronavirusa i rješavanju njezinih posljedica na društvo i gospodarstvo.
Europska komisija je prošli tjedan najavila financijsku potporu u vrijednosti većoj od 3,3 milijarde eura koju će EU i Europska investicijska banka dodijeliti u korist građana zapadnog Balkana.
Paket financijske potpore EU-a premašuje 3,3 milijarde eura i uključuje preraspodjelu sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći u iznosu od 38 milijuna eura za hitnu potporu zdravstvenom sektoru, posebno dostavom osnovne medicinske opreme za spašavanje života, kao što su osobna zaštitna oprema, maske i respiratori.
Zatim 389 milijuna eura za potrebe društvenog i gospodarskog oporavka i paket za ponovno pokretanje gospodarstva u vrijednosti od 455 milijuna eura u bliskoj suradnji s međunarodnim financijskim institucijama.
Uključuje i prijedlog makrofinancijske pomoći u iznosu od 750 milijuna eura i paket pomoći Europske investicijske banke od 1,7 milijardi eura.
"Činjenica da ta potpora i suradnja daleko nadilazi sve što je što je bilo koji drugi partner pružio regiji zaslužuje javno priznanje. EU također priznaje dragocjenu potporu koju je zapadni Balkan pružio tijekom pandemije svojim susjedima i prema EU. To odražava solidarnost i uzajamnu potporu na kojoj se temelji EU. Ta suradnja i koordinacija trebali bi se nastaviti u budućnosti, među ostalim tijekom faze izlaska i oporavka", kaže se u nacrtu deklaracije.
