Slovenski mediji objavili su u srijedu brojne komentare o hrvatskom "dugom" putu u Schengen, a nakon zelenog svjetla Junckerove Komisije da Hrvatska za članstvo već ispunjava stručne kriterije mediji propituju mogućnost slovenske blokade, kada to dođe na dnevni red Vijeća EU-a.
Ljubljanski list "Dnevnik" tako tvrdi da je jučerašnje "zeleno svjetlo" Hrvatskoj za ulazak u Schengen samo prva etapa na dugom putu u članstvo u europskom prostoru bez graničnih kontrola.
Konačna odluka o tome donosi se konsenzusom članica EU na
sjednici vijeća EU-a, a sasvim je otvoreno pitanje kad će neka od
članica u svojstvu predsjedateljice Unijom ocijeniti da je za
odlučivanje o tome došlo pravo vrijeme, piše ljubljanski list u
komentaru.
Budući da ta perspektiva još nije blizu, Slovenija sada ima
priliku da svoj "adut blokade" pristupa Hrvatske Schengenu odgodi
"barem do onoga trenutka" kad sud EU-a u Luksemburgu donose
odluku vezanu na slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog
neimplementacije arbitražne presude, navodi se u prilogu.
Zbog kontrola unutarnjih granica u schengenskom području, koje
provode neke države, do širenja Schengena trebalo bi doći tek
nakon što prostor bez graničnih kontrola opet postane u cijelosti
funkcionalan te kad se donese nova zajednička azilna i
migracijska politika i reformira schengenski zakonik, što znači
da Slovenija nakon "zelenog svjetla" Hrvatskoj za Schengen
"dobiva predah" u kojemu odnose sa susjednom Hrvatskom može
"sačuvati" na sadašnjoj razini, odnosno u "statusu quo", piše
komentator Aleš Gaube.
Slovenski premijer Marjan Šarec u utorak je odluku Europske
komisije nazvao "političkom" te, ne spominjući izravno arbitražni
spor s Hrvatskom kao motiv slovenske rezerviranosti, u prvom redu
iznosio kao razloge protivljenja bojazan može li Hrvatska nakon
ulaska u Schengen kontrolirati granicu s BiH od ilegalnih
migranata.
No, njegova ponovljena izjava da će na, "političku" odluku
Junckerove Komisije i Slovenija djelovati "politički", u skladu
sa svojim nacionalnim interesima, u Sloveniji se tumači kao
najava moguće blokade hrvatskog pristupa Schengenu u budućnosti i
to na Europskom vijeću, ako Hrvatska do tada ne bi implementirala
arbitražnu presudu o granici.
Veto Slovenije - realna mogućnost
Na pitanje hoće li Slovenija na članstvo Hrvatske u Schengenu
uložiti veto premijer Šarec za sada ne odgovara eksplicitno, no
riječima da će Slovenija na političku odluku Komisije reagirati
politički sugerirao je da je veto realna mogućnost, piše u jednom
od komentara ljubljanskog "Dela", povodom jučerašnje odluke
Komisije da Hrvatska već ispunjava tehničke kriterije za
Schengen.
Pozitivna ocjena Junckerove Komisije ne znači da Hrvatska u
potpunosti ispunjava sve kriterije za članstvo jer i poneka
članica Schengena s tim kriterijima ima probleme. No, Junckerovo
ubrzavanje odluke stavilo je službenu Ljubljanu u pomalo neugodnu
poziciju jer će se pod pritiskom javnosti morati očitovati o tome
namjerava li doista Hrvatskoj uložiti veto makar sama naglašava
da je to članstvo, uz ispunjavanje uvjeta, i u slovenskom
interesu, piše za "Delo" u komentaru njegov dopisnik iz
Bruxellesa.
Mariborski list "Večer" navodi da je odluka Europske komisije
glede hrvatskog puta prema Schengenu za Sloveniju
"razočaravajuća", dok je za Hrvatsku velik uspjeh, a to pripisuje
"političkoj" konstelaciji snaga u europskim institucijama.
U komentaru se ponavlja stara teza kako su te institucije,
u kojima dominiraju konzervativci iz grupacije Europske pučke
stranke (EPP), nenaklonjene Sloveniji u kojoj su tradicionalno na
vlasti lijevo-liberalne vladajuće koalicije.
"Europska komisija je mnogo naklonjenija Hrvatskoj, koju vodi
Andrej Plenković s dobrim renomeom u EPP-u. Dokaz tomu je i
ponašanje Junckerovog na politički način vođenog kabineta
povjerenika, kad se odlučivalo o sporovima Slovenije i Hrvatske
oko arbitraže i o "vinskom ratu" oko istarskog terana, piše list.
"Sada je ta politika dosegla svoj vrhunac ubrzavanjem hrvatskog
pristupanja Schengenu i to unatoč svim slovenskim upozorenjima u
vezi tehničke osposobljenosti Hrvatske za provođenje i zaštitu
Schengena. Uz to, Hrvatska ima granične probleme sa svim svojim
susjedima", piše mariborski list.
No, dodaje "Večer", ništa što je Hrvatska postigla "nije joj bilo
dano unaprijed" nego se za to diplomatski izborila, dok je
Slovenija doživjela neuspjeh, a zbog odnosa političkih snaga u
Europi Slovenija ništa bolje ne može očekivati niti od iduće
Komisije.
- Za naklonjenost i "pristranost" Junckerove Komisije
hrvatska vlada i njena diplomacija su se izborili. Stanje se neće
promijeniti niti u novoj Europskoj komisiji pod dirigentskom
palicom Ursule von der Leyen, koja također dolazi iz
grupacije EPP-a.
Kad je ovog ljeta posjetila Zagreb nakon što je imenovana
predsjednicom Komisije ona je izjavila da je Hrvatska izvanredna
članica EU-a, izvanredan primjer uspjeha, pa čak i model i uzor
za druge države, piše mariborski "Večer", podsjećajući da je
Zapad 90-ih godina baš Sloveniju spominjao kao "priču o uspjehu"
i poželjan model političke i ekonomske transformacije
za države na Balkanu.
