SUKOB KOJI ĆE ZAUVIJEK PROMIJENITI BLISKI ISTOK: Najbogatija država svijeta u totalnoj izolaciji, prijeti nestašica hrane, čak i glad
Sve je počelo kada su u ponedjeljak Saudijska Arabija, Egipat, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) objavili prekid diplomatskih i drugih veza s Katarom optužujući taj bogati emirat da daje podršku zloglasnim terorističkim skupinama Al Kaidi, Islamskoj državi (IS) i Muslimanskom bratstvu. Prekid veza s Katarom, kojem su se ubrzo pridružili Libija, Jemen i Maldivi, zasad se očitovao u protjerivanju katarskih diplomata te suspenzijom morskog i zračnog prometa s tom zemljom.
"Na Bliskom istoku stvaraju se nove taktičke koalicije"
Neki analitičari poput Stanislava Tarasova, ruskog politologa i stručnjaka za Kavkaz i Bliski istok, smatraju da je razlog prekida odnosa arapskih država i Katara mnogo dublji od "podrške terorizmu" zbog čega su službeno zamrznuli odnose s Katarom.
"U Siriji dolazi do stabilizacije situacije u korist vladinih snaga i službenog Damaska, što među ostalima podržava i Teheran. Nastavljaju se borbe u Jemenu, gdje se pobunjenici koje podupire Iran bore protiv arapske koalicije sa Saudijskom Arabijom na čelu. Dohu (glavni grad Katara, nap.a.) odavno optužuju da je okrenuta ka Teheranu i da "pokušava naći način kako da ostvari suradnju s njim", kazao je Tarasov komentirajući događaje za portal Sputnjik.
Prema njegovim riječima, na 'zakuhalom' Bliskom istoku brzo se stvaraju taktičke koalicije i zasad se čini kako je "nemoguće zaustaviti tendenciju koja vodi u kaos".
Pravi cilj je Iran, a SAD traži tko će za njih ratovati
Ovaj ruski analitičar smatra da su u cijelu situaciju umiješane obavještajne službe Saudijske Arabije i njenih partnera.
"Postoje ozbiljne sumnje i strahovi da bi se ondje moglo stvoriti geopolitički savez Irana i Katara, pa u tom smislu sve ovo što se događa zapravo i nije iznenađenje. To je "obična" borba koja se tiče stvaranja različitih taktičkih saveza", smatra Tarasov koji u pozadini vidi ulogu SAD-a.
Iran se, kaže taj analitičar, boji da bi SAD mogao prebaciti val eskalacije iz Sirije na njihov teritorij te da će Amerikanci "naći nekoga tko će za njih ratovati", kao što su u Siriji za to našli Kurde.
"Tko će zapravo ratovati za SAD? Arapi?! Iskustvo govori da je arapska koalicija zapravo nesposobna za ratovanje. Arapi mogu financirati rat, imaju novca za skupu vojnu tehniku, ali ne znaju ratovati. A Iran ima snažnu i dobru vojsku. Iran je, općenito govoreći, tvrd orah koji je stalno pod vanjskim pritiskom i spreman je na mobilizaciju i na odgovor", kazao je Tarasov za Sputnjik.
Tržište nafte već je reagiralo rastom cijena
Ravnatelj ruskog Instituta suvremenog državnog razvoja Dmitrij Solonikov smatra pak da je novi raskol na Bliskom istoku započeo nakon nedavnog posjeta .
"Jedni su se našli u koaliciji sa SAD-om i njima je lako, jer sve mogu srediti jednim rukovanjem. Za druge države je problem jer ih smatraju izrodima. Tako je u tu neslavnu grupu, uz Iran, dospio i Katar. Bez poticaja SAD-a, koji je donedavno bio glavni partner Katara, Saudijska Arabija i druge arapske države ne bi samostalno pokrenule takvo zaoštravanje odnosa. Mislim da je cijela taktika bila unaprijed smišljena i dogovorena", kaže Solonikov.
A politička napetost na Bliskom istoku odmah se, poslovično, odrazila i na tržište nafte, pa je nakon prekida diplomatskih odnosa četiri arapske države s Katarom barel sirove nafte tipa 'brent' na burzi u Londonu poskupio za 1,5 posto dosegnuvši cijenu od 50,58 dolara. Istodobno je trgovanje u New Yorku povećano za 1,28 posto - na 48,27 dolara za barel, piše Sputnjik. Unatoč svemu, naftni stručnjaci ne očekuju da će konflikt s Katarom imati kritičan utjecaj na tržište nafte.
Kriza je pogodila i katarsku burzu čiji su indeksi pali za osam posto urušivši vrijednost dionica 13 ključnih katarskih kompanija: od Vodafone Qatar do Qatar Airwaysa.
Potraje li blokada Qatar Airwaysu prijeti propast
Upravo je Qatar Airways prvi osjetio posljedice blokade, a već i površni pogled na zemljopisnu kartu pokazuje u kakvom je Katar teškom položaju nakon proglašenja blokade. Qatar Airways, primjerice, ima 192 zrakoplova koji lete u više od 150 odredišta diljem svijeta. Dugotrajna blokada zračnog prostora bila bi kobna za tu aviokompaniju.
Naime, zračni prostor Katara većinom je okružen zračnim prostorom Bahreina, na istoku zračnim prostorom Ujedinjenih Arapskih Emirata, a na jugu onim Saudijske Arabije. Iako prema međunarodnom sporazumu o zračnom prometu, Bahrein i Emirati ne mogu Kataru zabraniti pristup zračnom prostoru, mogu zabraniti slijetanje zrakoplova. Saudijska Arabija i nije potpisnica tog sporazuma pa je Kataru već uskratila pristup u svoj zračni prostor.
