Zahvaljujući jedinstvenom, a pitanje je i koliko pravednom izbornom sustavu, Amerikanci zapravo ne biraju izravno predsjednika, nego biraju koledž elektora koji onda u prosincu umjesto građana bira predsjednika i potpredsjednika. Tih elektora, ukupno ima 538, njihov broj u pojedinoj saveznoj državi razmjeran je broju stanovnika te države, a da bi netko postao predsjednik mora osvojiti njih 270.
Ankete su prošli put pogriješile
Ali ono što bi se nama moglo činiti nepravedno jest da pobjednik
uzima baš sve elektorske glasove. Recimo, Trump u Teksasu osvoji
samo dva glasa više od Bidena, svi glasovi za Bidena se
eliminiraju i tih ogromnih 38 elektora svi do jedan idu
Trumpu.
Da, već se pet puta dogodilo da pobjednik izbora ne bude onaj tko
je osvojio više glasova, od toga dvaput u posljednjih 20 godina.
Demokrat Al Gore je 2000. osvojio preko pola
milijuna više od tadašnjeg predsjednika Georgea Busha
mlađeg, ali je ipak Bush dobio i drugi mandat. A još
uvjerljivija razlika bila je prije četiri godine.
Hillary Clinton osvojila je gotovo tri milijuna
glasova više od Donalda Trumpa, ali je Trump
dobio čak 77 elektorskih glasova više i ušao u Bijelu kuću. I na
ovim izborima je realan scenarij da Joe Biden ponovno osvoji
većinu glasova na nacionalnoj razini, ali da Trump ima više
elektorskih glasova i ostane predsjednik.
Da se osvrnemo na to zašto su ankete 2016. pogriješile,
konsenzus je da su podcijenile Trumpove birače, izišlo ih je više
od očekivanja, a isto tako je bilo jako puno neodlučnih birača
praktički do izbornog dana. I danas je slična situacija,
posljednja anketa na nacionalnoj razini kaže da Joe Biden ima
golemih 8 i pol posto prednosti ispred Donalda Trumpa.
I takvu je prednost imao tijekom cijele kampanje, na momente čak i više od 10 posto. Ali, sve izgleda dosta drukčije kada se pogleda situacija po saveznim državama, ima jedno 10-15 takozvanih swing statesa, koje variraju od izbora do izbora i ustvari odlučuju pobjednika. Jedno takozvano bojno polje je, recimo, Florida i njezinih 29 elektorskih glasova. Stanovništvo te države je jako raznoliko, liberalnije u gradovima, konzervativnije u ostatku države. Tu je Trump prije četiri godine tijesno pobijedio Hillary Clinton, a sada ankete daju sličnu, dosta tijesnu prednost Bidenu.
Tu je zatim Pennsylvanija, industrijska država koju je Trump
2016. odnio s niti jedan posto prednosti, ovoga puta bi njezinih
20 elektorskih glasova moglo ići Bidenu, ima dva i pol posto
prednosti. Zatim,
ključan je i susjed Pennsylvanije, Ohio sa 18 elektorskih
glasova, Trump je tu prije četiri godine bio uvjerljiv s više od
osam posto prednosti, a i sada vodi ispred Bidena, samo znatno
manje uvjerljivo. I na kraju, 16 elektorskih glasova nosi
Georgia, koju je Trump 2016. dobio s više od pet posto ispred
Hillary, sada je razlika po anketama tek 0,2%, dakle može ići
obojici.
Tko će odlučiti izbore?
Mladi, žene i crnci, to su ključne skupine koje bi ovaj put mogle učiniti prevagu. Podrška Bidenu među mladima, od kojih mnogi prvi put izlaze na izbore, dosta je uvjerljivija od podrške na razini zemlje. U skupini od 18 do 29, samo ih je 29 posto za Trumpa, čak 59 posto za Bidena, a osjetna razlika je i među onima od 30 do 49, Biden ima 17 posto prednosti.
Otprilike isto toliko su više za Bidena žene, dok kod muškaraca oba kandidata imaju približno jednako podršku. A najveća je razlika kod crnačkog stanovništva koje bi zbog pokreta Black Lives Matter mogli u rekordnom broju izaći na izbore - njih samo osam posto je za Trumpa, čak 89 za Bidena.
Kad ćemo znati rezultate?
Prije četiri godine za na izborni dan bio u New Yorku, sjećam se da smo se već oko dva ujutro po američkom vremenu našli na nikad tišem Times Squareu, gdje su ljudi u šoku gledali kako Trump uzima Pennsylvaniju i Wisconsin i prelazi tih famoznih 270 elektorskih glasova. Ovaj put bismo rezultate mogli čekati dosta duže, prvenstveno zbog toga što će prvi put u povijesti biti više ljudi koji su glasali uoči nego na dan izbora, a u nekim državama sve te glasove poštom tek se jutros počelo brojati.
To bi moglo trajati, ali s druge strane, ako će ijedan kandidat imati veliku prednost i osvojiti ključne swing states, moglo bi se dogoditi i da ljudi sutra kad se probude budu znali pobjednika. Pitanje je naravno hoće li gubitnik, posebno ako to bude aktualni predsjednik, takav ishod priznati.