Ruth Itzhaki, profesorica emeritus molekularne neurobiologije sa Sveučilišta u Manchesteru tvrdi da isti virus koji uzrokuje herpes na usnama, stvara i dugatrajno oštećenje mozga, a to otkriće bi moglo dovesti do uzbudljivih novih načina liječenja demencije.
Više od 30 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika gubitka pamćenja. Nažalost, ne postoji lijek za izlječenje, nego samo za olakšavanje simptoma, javlja BBC.
Ipak, Itzhakino istraživanje sugerira način kako liječiti bolest. "Pronašla sam najsnažniji dokaz do sada da je virus herpesa uzročnik Alzheimerove bolesti, što znači da bi se učinkoviti i sigurni antivirusni lijekovi mogli koristiti u liječenju te bolesti. Možda ćemo čak biti u mogućnosti cijepiti djecu protiv uzročnika," tvrdi Itzhaki.
‘Virus poznat kao uzročnik groznice na usnama’
Virus koji je prisutan kod Alzheimerove bolesti, herpes simplex virus type 1 (HSV1), poznatiji je kao uzročnik groznice na usnama, odnosno herpesa. Većina ljudi se njime zarazi u djetinjstvu te zatim ostaje neaktivan u perifernom živčanom sustav, koji ne uključuje mozak i leđnu moždinu. Povremeno, kada je osoba pod stresom, virus postane aktivan i, kod nekih ljudi, uzrokuje groznicu na usnama.
"Otkrili smo 1991. godine da kod mnogih starijih ljudi koji su nositelji HSV1, on također prisutan u mozgu, a 1997. godine pokazali smo da je u vezi sa ozbiljnim rizikom od Alzheimerove bolesti, kad je prisutan u mozgu ljudi koji imaju posebni gen poznat kao APOE4," objašnjava Itzhaki.
Virus može postati aktivan u mozgu, možda s ponavljanjem, a to vjerojatno uzrokuje nakupljeno oštećenje. Vjerojatnost razvoja Alzheimerove bolesti je 12 puta veća kod nositelja APOE4 gena koji imaju virus herpesa u mozgu, nego za one koji nemaju nijedan od faktora, javlja BBC.
‘Virus herpesa ulazi u mozak starijih osoba zbog slabljenja imuniteta’
"Kanije smo otkrili da infekcija staničnih kultura s HSV1, uzrokuje akumuliranje beta-amiloida i abnormalnih tau bjenačevina. Nakupljanje tih bjelančevina u mozgu je karakteristika Alzheimerove bolesti," tvrdi Itzhaki.
HSV1 je jedan od glavnih doprinosećih faktora razvoja Alzheimerove bolesti, a ulazi u mozak starijih ljudi jer njihov imunitet opada sa starenjem. Tada uspostavlja latentnu infekciju iz koje se ponovno aktivira uz pomoć drugih mikroba kod stresnih događaja, slabljenja imuniteta i upale mozga.
Ponovno aktiviranje vodi izravnom virusnom oštećenju inficiranih stanica te virusnoj upali mozga. "Smatramo da ponovna aktivacija uzrokuje kumulativno oštećenje, koje eventualno vodi do Alzheimerove bolesti kod ljudi koji su nositelji APOE4 gena. To se događa zbog većeg stvaranja otrovnih produkata koje uzrokuje HSV1 te zbog slabijeg popravka oštećenja.
‘Glavni antivirusni preparati sprečavaju stvaranje novih virusa’
Podaci upućuju na to da se antivirusni preparati mogu koristiti u liječenju Alzheimerove bolesti. Glavni antivirusni preparati sprečavaju stvaranje novih virusa te time ograničuju virusno oštećenje. "U ranijoj studiji otkrili smo da antivirusni lijek protiv herpesa acyclovir, blokira DNK replikaciju HSV1 te reducira razine beta-amiloida i tau bjelančevina, čiji je uzrok infekcija staničnih kultura s virusom herpesa," objašnjava Itzhaki.
Važno je istaknuti da sve studije samo pokazuju povezanost između virusa herpesa i Alzheimerove bolesti te ne dokazuju da je virus njegov stvarni uzročnik. Jedini način da se dokaže da je miokrob uzročnik bolesti je pokazati da je pojava bolesti uvelike smanjena ako se mikrob napada antimikrobnim preparatom ili posebnim cijepljenjem protiv mikroba.
Uspješna prevencija Alzheimerove bolesti upotrebom posebnih preparata protiv herpesa je dokazana u studiji na većem broju ispitanika na Tajvanu, javlja BBC.
