Dok se situacija u Francuskoj i Grčkoj polako smiruje, Italija i Španjolska - i dalje se bore s vatrom. I mjesta za predah nema, jer požarna sezona nije ni blizu kraju.
Nadomak grada Zaragoze - vatra guta sve pred sobom. U apokaliptičnim uvjetima španjolski vatrogasci se pokušavaju sakriti od vatre, dima.
I u planinama, blizu glavnog grada Madrida, požar je zahvatio 8000 četvornih metara - suhe trave i šume. Vatrogasci ostaju dva dana na terenu - dok se požar u potpunosti ne ugasi.
Tijekom desetodnevnog toplinskog vala samo u Španjolskoj je umrlo više od 500 ljudi, a izgorjelo je čak 190 tisuća hektara zemlje. Ljudi su očajni, vatrogasci na izmaku snaga
"Samo je zaiskrilo, opet. Prešla je vatra uz pomoć vjetra na drugu stranu i za čas stigla ovdje", kaže Halva Fernandez iz Zamore, Španjolska.
"Na izmaku smo snaga, ova vrućina na kojoj smo bili danima je nemilosrdna. Noću, iako nam je lakše protekle dvije noći, nema odmora. Dežuramo u smjenama, ali i mi vatrogasci se umorimo, ljudi smo, kao i svi drugi", tvrdi Juan Albes, zapovjednik vatrogasne postrojbe u Zamori.
U Italiji, u toskanskoj regiji iz svojih domova evakuirano je više od tisuću ljudi. Požari su za sada pod kontrolom, a snimke drona pokazuju stvarnu štetu. Na terenu i dalje ostaje gotovo 90 vatrogasaca, koji prate situaciju. Život je izgubila 55-godišnja koordinatorica civilne zaštite. U selu Prepottu za vrijeme gašenja požara - prignječilo ju je stablo.
Danima ista, dramatična slika, veliki šumski požari u Europi sve su češći, stvaraju više štete i sve ih je teže zaustaviti. Toplinski val dodatno je pojačao sušu.
"Prije pola stoljeća ili čak i više, šumski požari nisu imali toliko raspoloživog goriva. Mi to zovemo gorivom, mislim na zapaljivi materijal. Danas je to drukčije. Zašto je tako? Zbog ruralnog egzodusa, mlade generacije napuštaju sela. U selima su stariji ljudi koji ne mogu više toliko obrađivati zemlju, barem ne tako intenzivno kao prije", objašnjava Johann Goldammer iz Globalnog centra za praćenje požara.
Situacija je sada ipak nešto lakša u Grčkoj, Portugalu i Francuskoj koja je ostala bez 40 tisuća hektara šuma. Sve zbog toplinskog vala, klimatskih promjena i najčešće ljudskog faktora. Europa bi mogla završiti 2022. godinu s više spaljene površine nego 2017., dosad najgore godine - kada je izgorjelo gotovo milijun hektara.
