- 237. je dan rata u Ukrajini
- U padu vojnog zrakoplova na zgradu u Rusiji poginulo 13 ljudi
- Velika razmjena zarobljenika
- Ruske snage raketirale Sumi
- EU daje još 500 milijuna eura za nabavu oružja Ukrajini
TIJEK DOGAĐANJA:
Zelenskij: Kupovanje iranskih dronova dokaz je ruskog bankrota
23.52 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u večerašnjem je obraćanju rekao da je ruska kupovina iranskih dronova-kamikaza dokaz njezinog vojnog i političkog bankrota.
“Trebamo imati na umu da je sama činjenica ruskog poziva Iranu za pomoć Kremljovo priznanje svog vojnog i političkog bankrota”, rekao je Zelenskij.
"To im ionako neće strateški pomoći. To samo dodatno dokazuje svijetu da je Rusija na putanji poraza i da pokušava uvući još nekoga kao sudionika u teroru", dodao je.
Kijev osuđuje "neaktivnost" ICRC-a prema ukrajinskim zarobljenicima
22.31- Kijev je u utorak osudio "neaktivnost" Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) da pomogne ukrajinskim vojnicima koje su zarobili Rusi, a koje ta međunarodna organizacija još nije uspjela posjetiti.
"Nažalost, pri svakoj razmjeni, primjećujemo da je nedjelovanje ICRC-a dovelo do toga da su naši ratni zarobljenici i civilni taoci svakodnevno mučeni izgladnjivanjem, elektroškovima", izjavio je ukrajinski časnik za ljudska prava Dmitro Lubinec, po priopćenju iz ureda predsjednika.
Prema njegovim riječima, ICRC ne ispunjava svoj mandat koji predviđa posjete vojnim i civilnim zarobljenicima u zonama sukoba. Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak potvrdio je da "Ukrajina očekuje i zahtijeva od ICRC-a odgovarajuću odlučnost da dobije pristup ukrajinskim zarobljenicima u Olenivki".
Epidemiološke uvjete u tom zatvoru, koji se nalazi u dijelu donecke regije (istok) pod ruskom okupacijom, osudio je UN, a Kijev je opetovano tražio da tim ICRC-a tamo ode. "Ne vidimo da ICRC radi na zaštiti naših zatvorenika", dodao je Jermak, osuđujući i "destruktivnu i ciničnu" poziciju Rusije.
Berlusconi kaže da je s Putinom razmijenio 'simpatična pisma'
22.21 - Bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi rekao je u utorak da je ponovno u kontaktu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da su nedavno razmijenili "simpatična pisma", prema audio snimci koju je objavila talijanska novinska agencija.
Berlusconi (86) se često hvalio svojim prijateljstvom s Vladimirom Putinom do ruske invazije Ukrajine, te je uzburkao javnost prošli mjesec kad je rekao da je Putin gurnut u rat i da je želio staviti "pristojne ljude" na čelo u Kijevu.
"Ponovno sam stupio u kontakt s Putinom, poprilično, u smislu da mi je za rođendan poslao 20 boca votke i vrlo simpatično pismo", Berlusconi je rekao zastupnicima donjeg doma parlamenta, prema audio snimci novinske agencije LaPresse.
"Odgovorio sam mu bocama vina Lambrusco i jednako simpatičnim pismom", rekao je Berlusconi, čiji je rođendan bio 29. rujna. Dodao je da je izuzetno zabrinut za situaciju u Ukrajini, no da ne može iznijeti svoje stvarno mišljenje jer "bi bila katastrofa da to izađe u medijima."
Glasnogovornik Berlusconijeve stranke Forza Italia zanijekao je da je bivši premijer ponovno u kontaktu s Putinom, rekavši da je pričao svojim zastupnicima "staru priču koja se odnosi na epizodu od prije puno godina."
SAD: Poduzet ćemo agresivne korake zbog iranskog slanja dronova i projektila Rusiji
21.43 - SAD će poduzeti "praktične, agresivne korake" kako bi potkopao iransku prodaju bespilotnih letjelica i projektila Rusiji, rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta Vedant Patel na dnevnoj konferenciji za novinare. Nazvao je savez između Rusije i Irana "dubokom prijetnjom".
Lavrov: Nema smisla da Rusija zadržava diplomate na Zapadu
19.24 - Rusija ne vidi "nikakvog smisla" u zadržavanju svoje diplomatske prisutnosti na Zapadu, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, naglasivši kako će se Moskva umjesto toga koncentrirati na Afriku i Aziju. "Nema nikakvog smisla i, naravno, nikakve želje, zadržati jednaku prisutnost u zapadnim zemljama", rekao je Lavrov tijekom susreta s mladim diplomatima.
Ruski diplomati na Zapadu rade "u uvjetima koji se teško mogu nazvati ljudskima i gdje im se stalno stvaraju problemi te im se prijeti", naglasio je ruski šef diplomacije. "No ključno je što tamo više nema posla jer se Europa odlučila zatvoriti za nas, prekinuti svaku gospodarsku suradnju s Moskvom", nastavio je.
Stoltenberg: NATO Ukrajini isporučuje sustave za borbu protiv dronova
18.52 - NATO će u sljedećim danima Ukrajini isporučiti sustave za obranu od napada dronovima, rekao je glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg u utorak na sigurnosnoj konferenciji koja se održava u Berlinu.
"Najvažnije što sada možemo učiniti je da isporučimo ono što je NATO obećao, a to je još više sustava za protuzračnu obranu", rekao je Stoltenberg.
Sustavi protuzračne obrane će biti u stanju obraniti Ukrajinu od dronova iranske proizvodnje kojom Rusija već nekoliko dana intenzivno napada energetsku infrastrukturu zemlje.
"NATO će sljedećih dana isporučiti specijalne sustave protiv dronova koji mogu obraniti i napade od iranskih dronova", rekao je Stoltenberg. Ukrajinske vlasti su priopćile kako je veliki broj dronova proteklih dana uništio gotovo trećinu elektrana u zemlji.
Smijenjen direktor njemačke kibernetičko-sigurnosne službe zbog veza s Rusijom
18.42 - Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser smijenila je u utorak direktora Saveznog ureda za kibernetičku sigurnost (BSI) Arna Schoenbohma zbog njegove navodne bliskosti s ruskim obavještajnim krugovima.
"Optužbe na račun Schoenbohma su naštetile povjerenju javnosti potrebnom za obavljanje funkcije čelnika najvažnije njemačke institucije za kibernetičku sigurnost", stoji u priopćenju ministarstva unutarnjih poslova.
Stranke vladajuće koalicije, Zeleni i Liberalno-demokratska stranka (FDP) podržavaju odluku socijaldemokratske ministrice dok oporbeni demokršćani govore o "žrtvovanju pijuna".
Mediji špekuliraju da je odluka ministrice Faeser povezana s kritikom na račun Schoenbohma zbog članstva u udruzi Kibernetička sigurnost Njemačka koja je tijesno povezana s ruskim obavještajnim krugovima i koju je sada bivši direktor BSI sam osnovao prije deset godina.
U sklopu ove udruge je donedavno djelovala i berlinska tvrtka Protelion koja je vlasnički povezana s jednom ruskom tvrtkom za kibernetičku sigurnost na čijem čelu stoji jedan bivši član KGB-a s prisnim vezama s Kremljom.
Tvrtka Protelion je nedavno isključena iz udruge Kibernetička sigurnost Njemačke zbog, kako je priopćeno, "optužbi koje ne stoje u skladu s ciljem ove udruge, a to je borba protiv kibernetičkog kriminala".
Ukrajina: Više od 1100 gradova i sela ostalo je bez struje nakon 10 dana napada
17.12 - Više od 1100 gradova i sela ostalo je bez struje nakon 10 dana ruskih napada na ukrajinska energetska postrojenja.
U proteklih 10 dana Rusija je izvela oko "190 masovnih napada projektilima, bespilotnim letjelicama kamikazama i topništvom u 16 ukrajinskih regija i u gradu Kijevu", rekao je na brifingu glasnogovornik ukrajinske hitne službe Oleksandr Khorunzhyi.
"Za sada su 1162 naselja u regijama Dnjepropetrovsk, Kirovograd, Žitomir, Harkov, Donjeck, Zaporizhzhia, Lugansk, Mykolaiv, Herson ostala odsječena od struje", rekao je Khorunzhyi. Više od 70 ljudi je ubijeno, a 240 ozlijeđeno u udarima.
U ruskom napadu na elektranu u Kijevu troje poginulih
16.23 - U ruskom raketnom napadu na elektranu u Kijevu u utorak poginulo je troje ljudi, rekao je gradonačelnik Kijeva. Gusti dim mogao se vidjeti nad sjevernim Kijevom gdje se nalazi elektrana nakon što je odjeknulo nekoliko jakih detonacija, rekli su očevici za Reuters.
Opskrba strujom u nekim dijelovima grada bila je prekinuta zbog oštećenja na kritičnoj infrastrukturi, ali je ubrzo obnovljena, objavila je elektroenergetska tvrtka DTEK. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su dvije infrastrukturne mete, koje nije identificirao, pretrpjele "značajnu štetu".
"U današnjem napadu na kritičnu infrastrukturu Kijeva poginulo je troje ljudi. To su radnici jedne od tih kritičnih infrastruktura", rekao je. Kijevsko tužiteljstvo otvorilo je istragu o mogućoj "povredi ratnih zakona i običaja".
"Ukrajina je pod paljbom okupatora. Oni nastavljaju činiti ono u čemu su najbolji - terorizirati i ubijati civile", napisao je na Telegramu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
Britansko ministarstvo o napadima na civilna područja
15.47 - Britansko ministarstvo obrane izvijestilo je o Putinovim krvoločnim napadima na civilna područja u Ukrajini, javlja The Sun. U priopćenju stoji: "Od 10. listopada, Rusija je zadržala pojačan tempo napada na ciljeve diljem Ukrajine. Ovi su izvedeni krstarećim projektilima, projektilima protuzračne obrane u ulozi zemlja-zemlja i iranskim Shahed-136 za jednosmjerne napade na letjelice bez posade. Vrlo je vjerojatno da je ključni cilj ove kampanje izazvati široku štetu ukrajinskoj energetskoj distribucijskoj mreži. Kako je Rusija od kolovoza pretrpjela neuspjehe na bojnom polju, vrlo je vjerojatno postala spremnija napadati civilnu infrastrukturu pored ukrajinskih vojnih ciljeva."
Napadi na energetska postrojenja
14.46 - Pojavile su se fotografije iz Kijeva, gdje su dvije osobe poginule nakon što je u ruskim udarima pogođeno postrojenje za opskrbu energijom.
Vatrogasci su se borili s požarom u termoelektrani na sjeveru grada koja se ovog mjeseca suočila s ponovnim bombardiranjem.
Ruski izaslanik kaže da su njemačke vlasti prešle crvenu liniju
13.27 - Njemačke vlasti nisu trebale prijeći crvenu liniju s isporukom oružja Kijevu, s obzirom na povijesnu odgovornost zemlje prema ruskom narodu, rekao je ruski izaslanik u Njemačkoj Sergej Nečajev u intervjuu za TASS. "Smrtonosno oružje njemačke proizvodnje, isporučeno kijevskom režimu, koristi se ne samo protiv ruskih vojnika, već i protiv civila. To je svakako crvena linija koju njemačke vlasti nisu smjele prijeći, s obzirom na povijesnu odgovornost Njemačke prema našem narodu za zločini nacista tijekom Velikog domovinskog rata", naglasio je diplomat. “Da ne spominjemo naš doprinos poslijeratnom ponovnom ujedinjenju Njemačke”, dodao je. "I treba shvatiti da je ta crvena linija oduvijek postojala i u Njemačkoj", istaknuo je Nečajev, podsjetivši da se Berlin desetljećima suzdržavao od slanja oružja, posebice teške vojne opreme, u zone oružanih sukoba. "O tome je postojao širok unutarnjopolitički konsenzus. Praksa se promijenila tek sada i samo u odnosu na Rusiju", naglasio je. "To je bila odluka nove koalicijske vlade Njemačke, koju smatramo ozbiljnom pogreškom", rekao je izaslanik.
"Naravno, takav zaokret nije mogao a da se krajnje negativno ne odrazi na naše bilateralne odnose i izglede za njihov razvoj", istaknuo je. Nečajev je upozorio da "nekontrolirano pumpanje Ukrajine oružjem kršeći pravila međunarodne trgovine oružjem i kontrole izvoza samo dovodi do produljenja sukoba, novih razaranja, civilnih žrtava i daljnje destabilizacije situacije u Europi, uključujući i samu Njemačku". "Postoji stvarna prijetnja da zapadno oružje iz Ukrajine, uključujući protutenkovske navođene rakete (ATGM) i prijenosne protuzračne obrambene sustave (MANPADS), padne u ruke terorističkih skupina i ekstremističkih organizacija", rekao je. Ruski diplomat je istaknuo da je "prodaja ubojitih sustava na darknetu u punom jeku". Čovjek bi se nadao da će prevladati zdrav razum, ali zasad slušamo samo o planovima za sve više isporuka njemačkog oružja Ukrajini, zaključio je Nečajev.
UK i SAD udružuju snage kako bi povećali sankcije Rusiji
13.22 - Prema Reutersu, Britanija i SAD podržale su zajedničku namjeru da sankcioniraju Rusiju. Andrea Gacki, voditeljica Ureda za kontrolu strane imovine Ministarstva financija SAD-a, i Giles Thomson, voditelj Ureda za provedbu sankcija Ujedinjenog Kraljevstva jučer su podijelili zajedničku izjavu. Rečeno je: "Očekujemo da ćemo s vremenom shvatiti prednosti naše suradnje ne samo u odnosu na sankcije uvedene kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, već i u drugim zajedničkim režimima sankcija."
Hrvatska će obučavati ukrajinske vojnike?
12.47 - Ministri vanjskih poslova članica Europske unije u ponedjeljak su dogovorili pokretanje vojne obuke na tlu EU-a za 15.000 ukrajinskih vojnika te refundaciju državama članicama za kupnju oružja za Ukrajinu u vrijednosti od oko 500 milijuna eura, javlja Politico. Za sada su Poljska i Njemačka te koje imaju najjasnije uloge (obje će biti domaćini stožera), a svoj interes potvrdila je i Slovačka iako ostaje za vidjeti hoće li to značiti domaćinstvo obuke na njezinom tlu ili samo sudjelovanje u obuci u drugim zemljama, rekla su dvojica diplomata za Politico. Kao mogući domaćin spominjala se i Hrvatska, otkrila su druga dvojica diplomata. I baltičke zemlje izrazile su volju dati svoj doprinos. Francuski ministar oružanih snaga Sébastien Lecornu rekao je za Le Parisien tijekom vikenda da je predsjednik Emmanuel Macron već dogovorio plan obuke koji će Francuskoj omogućiti da primi do 2000 ukrajinskih vojnika.
Jutarnji list piše da se razmatra i mogućnost da zapovjedništvo Hrvatske vojske formira nekoliko mobilnih timova instruktora koji bi ukrajinske vojnike obučavali izvan Hrvatske. U tom slučaju hrvatski instruktori bi obučavali ukrajinsko pješaštvo i topnike. Za sada nisu detaljno razrađeni planovi.
Ruski napadi na kritičnu infrastrukturu
11.51 - Ukrajinski premijer Denis Šmigal rekao je u ponedjeljak da su ruski udari pogodili kritičnu infrastrukturu u tri regije, zbog čega je nestala električna energija u stotinama gradova i sela diljem zemlje. "Ruski teroristi ponovno su napali energetsku infrastrukturu Ukrajine u tri regije", rekao je Šmigal, ukazujući na pet napada u Kijevu, kao i napade u regijama Dnjepropetrovsk i Sumi. "Stotine naselja su odsječena kao rezultat napada", dodao je.
Kremlj prijeti nuklearnim oružjem
11.24 - Kremlj je upozorio da četiri regije u Ukrajini za koje je Rusija izjavila da ih je pripojila na lažnim referendumima potpadaju pod zaštitu ruskog nuklearnog arsenala, prenosi The Sun. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je: "Ovi su teritoriji neotuđivi dijelovi Ruske Federacije… i njihova je sigurnost osigurana na istoj razini kao i ostatak ruskog teritorija."
Ruska upotreba dronova 'kamikaza' pokazuje da je vojska 'šuplja'
11.14 - Mark Hertling, bivši general američke vojske u Europi, rekao je da to što Moskva kontinuirano koristi bespilotne letjelice iranske proizvodnje u Ukrajini pokazuje da joj nedostaje opreme i osoblja, javlja Sky News. Bespilotne letjelice Shahed-136 iranske proizvodnje pogodile su Kijev u ponedjeljak, ubivši četiri osobe."Putinova vojska trenutno je šuplja", rekao je Hertling za CNN. “Nisu oni došli u ovu šupljinu, ali sada su šuplji, kako u opremi, tako i kadrovski sve više. Toliko da moraju ići u druge zemlje, Iran po bespilotne letjelice Shahed-136, a sada i projektile kako bi zamijenili sustav koji je upravo iscrpljen."
Iran je demantirao isporuku oružja Rusiji. Hertling je dodao: "Stvar je u tome, što je kritično važno, da će većina projektila, raketa koje će Rusija dobiti od Irana više nego vjerojatno biti nenavođene, te će i dalje će biti terorističko oružje kao što je to gospodin Putin već koristio."
Ukrajina bi mogla vratiti Krim do 'sljedećeg ljeta'
10.27 - Bivši zapovjednik američke vojske, Ben Hodges, rekao je da bi Ukrajina mogla vratiti regiju Krim u roku od godinu dana. "Kada pogledam situaciju, vidim da je situacija za Ruse svakim tjednom sve gora", rekao je u razgovoru za njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung. “Kažu da je rat test volje i logistike – a u oba aspekta Ukrajina je daleko superiornija. Rusi moraju izgubiti rat; u suprotnom, pokušat će ponovno za dvije ili tri godine", dodao je.
Zelenskij: 'Ruski okupatori teroriziraju i ubijaju civile'
10.22 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij optužio je Rusiju za teroriziranje i ubijanje civila nakon zračnih napada na ukrajinske gradove u utorak. Rekao je da je jedna osoba ubijena u raketnom napadu na stambenu zgradu u južnom gradu Mikolajivu. "Ukrajina je pod paljbom okupatora. Oni nastavljaju raditi ono što znaju najbolje - terorizirati i ubijati civile", napisao je Zelenskij na Telegramu, aplikaciji za razmjenu poruka. "Teroristička država si ovakvim postupcima neće ništa promijeniti. Samo će potvrditi svoju destruktivnu i ubilačku narav za što će sigurno odgovarati", dodao je.
Ruski projektil pogodio je stambenu zgradu u Mikolajivu, u jednoj od tri eksplozije u ukrajinskom lučkom gradu rano ujutro u utorak, rekao je Reutersov svjedok. Projektil je u potpunosti uništio jedno krilo zgrade u središtu grada, ostavivši za sobom golemi krater. Vatrogasna ekipa izvukla je tijelo muškarca iz ruševina, rekao je svjedok. Stanari su se sklonili u podrum nakon udara projektila. Jedan stanovnik je rekao da je stradali muškarac bio u podrumu krila koje se srušilo nakon što ga je pogodio projektil. Općinski dužnosnik identificirao je projektil kao S300.
Sjeverni grad Žitomir ostao je bez vode i električne energije nakon ruskih zračnih napada u utorak ujutro, rekao je gradonačelnik. "Trenutačno nema svjetla ni vode u gradu. Bolnice su na rezervnim (energetskim) zalihama", napisao je u utorak gradonačelnik Sergij Suhomlin na Facebooku. Prije ruske invazije na Ukrajinu Žitomir je imao 260.000 stanovnika. Reutersovi svjedoci rekli su da su se eksplozije čule u Kijevu i da se dim uzdizao iz sjevernog dijela glavnog grada Ukrajine. Savjetnik ukrajinskog predsjednika rekao je da je pogođen "energetski objekt" u Kijevu.
Serhij Sukomlin, gradonačelnik ukrajinskog grada Žitomira, na Facebooku je objavio da su ruske snage jutros napale energetska postrojenja u tom gradu. "Grad je trenutno bez struje i vode, bolnice su na pomoćnim generatorima", napisao je Sukomlin, dodajući da će "informacije i broju žrtava i šteti objaviti kasnije". Žitomir je, podsjetimo, grad koji je prije rata imao više od 250.000 stanovnika.
Što je uzrokovalo curenje plina na Sjevernom toku 1 i 2?
10.20 - Istraga oštećenja na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 u Baltičkom moru pokazala je da su curenje plina uzrokovale "silovite eksplozije", objavila je danas policija u Kopenhagenu. Istraga u kojoj sudjeluju danska policija te sigurno-obavještajna agencija se nastavlja. "Još uvijek je prerani za kazati o načinu na koji će se odvijati međunarodna suradnja sa Švedskom i Njemačkom vezana uz istragu, to ovisi o više faktora", navodi se u priopćenju danske policije. Priopćenje danske policije objavljeno je dan nakon što su njemački istražitelji zaključili da je oštećenje Sjevernog toga "vjerojatno posljedica sabotaže". Do sličnog zaključka došla je i Švedska.
Odjekuju eksplozije u Kijevu
8.39 - U Kijevu i jutros odjekuju eksplozije, objavio je na Telegramu gradonačelnik Vitalij Kličko. Kličko tvrdi da je meta napada bio "objekt kritične infrastrukture" u četvrti Desnianskij. Ukrajinske vlasti navode da se radilo o tri udara na elektro-energetsko postrojenje, prenosi AFP.
Na snimkama se vidi kako se crni dim uzdiže iznad ukrajinske prijestolnice nakon niza udara koji su pogodili sjeverne dijelove grada.
"Kremlj zaista vjeruje da će nas nedostatak svjetla i topline natjerati da zaboravimo na masakr u Buči, na bombardiranje Harkiva, Mariupolja, Nikolajeva, Vinice, Žitomira, Kramatorska, Kremenčuga, Nikopolja, Odese, Bile Cerkve, Lavova, Irpina, Kijevu i drugih gradova Ukrajine", napisao je jedan korisnik Twittera.
Novi ruski udari u Ukrajini
8.22 - Ruski zračni udari u gradu Dnjepru na energetsku infrastrukturu jutros su izazvali "ozbiljnu štetu", objavio je na Telegramu Kirilo Timošenko, zamjenik šefa ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Čelnik vojske administracije Harkivske regije jutros je objavio da je Rusija pokrenula nove udare na grad Harkiv i okolna mjesta. Stanovnicima je poručio da ostanu u skloništima. "Pažnja, stanovnicima Harkiva i regije: Ruski okupatori napadaju. Ostanite u skloništima", objavio je na Telegramu.
Čelnik vojne administracije Krivi Riha, Oleksandr Vikul, na Telegramu je objavio da gradom jutros odjekuju eksplozije. "Oko 6:30 ujutro okupacijsko-terorističke snage napale su sjeverni dio Krivi Riha. Mogući su novi napadi, ostanite u skloništima tijekom zračne uzbune", objavio je. Krivi Rih je rodni grad ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
U udaru ruskog bombardera u zgradu broj žrtava popeo se na 13
8.02 - Spasioci su izvukli tijela 13 ljudi, od njih troje djece, u deveterokatnici u ruskome gradu Jejsku u koju je udario bombarder Su-34 u ponedjeljak, rekao je viši dužnosnik za Interfax.
Pomoćnik ministra za zdravstvenu skrb Aleksej Kuznjecov rekao je da je 19 ljudi ozlijeđeno pri udaru zrakoplova kad je dio zgrade zahvatio plamen.
Piloti su se katapultirali nakon što je vatra zahvatila motor. Jejs je odvojen od ruskog okupiranog teritorija u južnoj Ukrajini uskim pojasom Azovskog mora. Vojni informativni kanal Zvezda objavio je video u kojemu se očito vidi eksplozija na Suhoju Su-34, supersoničnom bombarderu srednjeg dometa, kad se zabio u zgradu.
Snimka s mjesta događaja pokazuje velike dijelove deveterokatnice u plamenu nakon pada aviona. Lokalne vlasti kasnije su rekle da je plamen ugašen.
Regionalni guverner Krasnodara Veniamin Kondratjov opovrgnuo je izvješća lokalnih medija da je zrakoplov nosio streljivo. "Da je to bilo tako, ostala bi samo polovica zgrade", prenijela je RIA njegove riječi. Evakuirano je oko 250 ljudi, među njima 40 djece, rekle su vlasti.
RIA je objavila da se nesreća dogodila tijekom trenažnog leta s vojnog aerodroma. Agencija je citirala ministarstvo obrane koje je reklo da su piloti prijavili da se motor zapalio pri polijetanju, a da se gorivo u avionu zapalilo kada je udario u zgradu.
Ruski državni istražni odbor, koji se bavi teškim zločinima, priopćio je da je otvorio istragu te da je poslao istražitelje na mjesto događaja.
Kremlj je rekao da je predsjednik Vladimir Putin naredio da se žrtvama pruži sva potrebna pomoć. Također je naredio ministru zdravstva da odleti u regiju.
Incident se dogodio gotovo osam mjeseci nakon što je Rusija poslala svoje snage u Ukrajinu.
Blinken: 'Napadi iranskim dronovima znak su povećanog ruskog očaja'
7.32 - Američki državni tajnik Anthony Blinken kazao je da je rat u Ukrajini doveo "posthladnoratovski svijet do kraja". Blinken je ustvrdio kako će tehnologija od sada definirati natjecanje između svjetskih sila. "Nalazimo se na prekretnici. Svijet nakon Hladnog rata došao je svojem kraju i u tijeku je intenzivno natjecanje u oblikovanju onoga što slijedi. A u središtu tog natjecanja je - tehnologija. Tehnologija će na mnogo načina preurediti naša gospodarstva. Reformirat će naše vojske. To će preoblikovati živote ljudi diljem planeta. I stoga je izvor nacionalne snage", naveo je američki dužnosnik. Upitan o ruskoj upotrebi iranskih bespilotnih letjelica, rekao je da je to "znak povećanog očaja". "Vidimo te dronove, kao što ste rekli. Što oni rade? Napadaju civile. Napadaju kritičnu infrastrukturu poput elektrana, bolnica, stvari koje su ljudima potrebne u svakodnevnom životu, a to nisu vojne mete. I to je znak povećanog očaja od strane Rusije, ali to je i znak razine na koju će se oni spustiti i koju smo više puta vidjeli kad se radi o gađanju civila i civilne infrastrukture. Želimo biti sigurni da činimo sve što je moguće kako bismo pomogli Ukrajincima da se obrane od ove agresije, čak i dok potiskuju Ruse s teritorija koje je Rusija zauzela", naveo je Blinken.
Eksplozije u rodnom gradu Zelenskog
7.30 - Šef vojne uprave Krivij Rih Oleksandr Vilkul objavio na Telegramu da je došlo do eksplozije u rodnom gradu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u utorak ujutro. "Ujutro oko 06:30 (po lokalnom vremenu) okupacijsko-terorističke snage izvršile su udar na sjeverni dio Krivoja. Što se tiče posljedica eksplozija, neću još komentirati situaciju. Tjeskoba se nastavlja. Mogući su novi napadi, budite u skloništima tijekom zračne uzbune".
Zelenskij nakon velike razmjene pozvao na uzimanje što više zarobljenika
7.17 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je u ponedjeljak navečer svoje snage da uzmu više zarobljenika, rekavši da će to olakšati oslobađanje vojnika koje Rusija drži u zatočeništvu. Zelenskij je to rekao nekoliko sati nakon što su dvije strane izvršile jednu od najvećih razmjena zatvorenika dosad, razmijenivši ukupno 218 zatvorenika, uključujući 108 Ukrajinki.
"Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ovom uspjehu, a također zahvaljujem svima koji popunjavaju naš fond za razmjenu, koji osiguravaju hvatanje neprijatelja", rekao je u večernjem obraćanju.
U Rusiji vojni zrakoplov udario u zgradu, 13 poginulih
7.10 - Najmanje 13 ljudi je poginulo u padu aviona na stambenu zgradu u ruskom gradu Jejsku, objavili su iz ruskog ministarstva hitnih slučajeva. Među poginulima je i troje djece. Iz goruće zgrade spašeno je 68 ljudi, a 19 ih je ozlijeđeno. Ruski borbeni zrakoplov udario je u zgradu ubrzo nakon polijetanja. Jejsk, grad na samom jugu Rusije, odvojen je od okupiranog teritorija u južnoj Ukrajini uskim pojasom Azovskog mora.
Vojni informativni kanal Zvezda objavio je video koji pokazuje eksplozije u nadzvučnom lovcu-bombarderu srednjeg dometa Suhoj Su-34 dok je padao prema zgradi. Ruske agencije javile su da su se piloti katapultirali. Snimke s lica mjesta pokazuju velike dijelove deveterokatnice u plamenu nakon udara zrakoplova. Lokalne vlasti su kasnije objavile da je požar ugašen.
Guverner regije Krasnodar Veniamin Kondratjev demantirao je lokalna izvješća da je zrakoplov bio napunjen streljivom.
"Da je to bio slučaj, onda bi samo pola zgrade bilo ovdje", rekao je novinarima, navodi agencija RIA.
Oko 250 ljudi je evakuirano, uključujući 40 djece, objavile su vlasti.
Agencija RIA je objavila da se nesreća dogodila tijekom trenažnog leta s vojnog aerodroma. Pozvala se na ministarstvo obrane koje je navelo da su piloti prijavili da se motor zapalio pri polijetanju, a da se gorivo u avionu zapalilo kada je udario u zgradu. Državni istražni odbor, koji se bavi teškim zločinima, priopćio je da je otvorio kazneni slučaj i poslao istražitelje na mjesto događaja. Kremlj je rekao da je predsjednik Vladimir Putin naredio da se žrtvama pruži sva potrebna pomoć. Također je naredio ministru zdravstva da odleti u regiju.
Pet poginulih u ruskom raketiranju Sumija
7.05 - Pet osoba je poginulo, a 14 je ozlijeđeno u ruskom raketnom napadu na oblast Sumi, objavio je guverner Dmitro Živickij. Rusija je ispalila više od 300 raketa na Sumi.
EU: 500 milijuna eura za nabavu oružja Ukrajini
7.00 - EU je u ponedjeljak donijela odluku o pokretanju misije osposobljavanja 15.000 ukrajinskih vojnika, odobrila dodatnih 500 milijuna eura za nabavu oružja Ukrajini, te zaprijetila Iranu uvođenjem sankcije ako se utvrdi da Rusi koriste njihove dronove za napad na Kijev. Program osposobljavanja 15 tisuća ukrajinskih vojnika započet će sredinom sljedećeg mjeseca, na teritoriju EU-a.
Odluku su donijeli ministri vanjskih poslova država članica na sastanku u Luxembourgu. Donesena je bez suglasnosti Mađarske, odnosno mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sziijarto nije za to glasao nego je izišao iz dvorane dok se glasalo. S druge strane, Sziijarto je glasao za paket od 500 milijuna nove vojne pomoći Ukrajini.
