U novom se izvješću, objavljenom prošloga utorka, procjenjuje da bi više od 120 milijuna ljudi u idućem desetljeću moglo ući u siromaštvo zbog klimatskih promjena. Kako ekstremne vremenske neprilike, poput suše, poplava i uragana postaju sve učestalije, najsiromašnije stanovništvo bit će prisiljeno "birati između gladi i migracije", stoji u izvješću Ujedinjenih naroda.
"Riskiramo scenarij 'klimatskog apartheida', gdje bogati plaćaju kako bi izbjegli zatopljavanje, glad i sukobe dok će ostatak svijeta patiti", rekao je CNN-uPhilip Alston, posebni izvjestitelj UN-a za ekstremno siromaštvo i ljudska prava.
Alston je rekao da je već vidljiva razlika između načina na koji klimatske promjene utječu na bogate i siromašne. Jedan od bitnih faktora na koji će klimatske promjene utjecati je i zaposlenost. Naime, globalno zagrijavanje bi moglo dovesti do gubitka 80 milijuna radnih mjesta do 2030. godine, a najgore će biti pogođene siromašne zemlje. Porast temperature od 1,5 stupnjeva Celzijevih do kraja stoljeća mogao bi dovesti do pada ukupnog radnog vremena od 2,2 posto, što bi globalno gospodarstvo koštalo 2,4 milijardi dolara, prema projekcijama UN-ove Međunarodne organizacije rada (ILO). Smatra se da bi ljudi bili nesposobni za rad zbog zdravstvenih rizika koje predstavljaju visoke temperature, poput toplinskog udara, iscrpljenosti, povećane smrtnosti i pogoršanja postojećih zdravstvenih uvjeta, javlja Reuters.
Podnošenje tereta globalnog zatopljenja
Istraživači sa Sveučilišta Stanford ranije su upozoravali da klimatske promjene čine siromašne zemlje još siromašnijima, što povećava globalnu nejednakost među narodima. No, ekstremne vremenske prilike potaknute klimatskim promjenama također produbljuju nejednakosti unutar zemalja. Istraživanje objavljeno 2017. u časopisu Science pokazalo je da će se najsiromašnije savezne države SAD-a suočiti s najvećom ekonomskom štetom uzrokovanom sušama i uraganima. Tada je istaknuto kako su siromašne zajednice i žene ranjivije, jer se više oslanjaju na poljoprivredu. Sredstva za život najsiromašnijih najviše su izložena klimatskim katastrofama, jer siromaštvo onemogućuje bijeg, stoji u tom istraživanju. Najsiromašnijima nedostaju resursi potrebni za oporavak od ekstremnih vremenskih neprilika i oni postaju još siromašniji, stvarajući začarani krug.
"Perverzno je da su siromašni ljudi odgovorni za samo djelić globalnih emisija, a podnijet će najveći teret klimatskih promjena i imati najmanji kapacitet da se zaštite", rekao je Alston.
Ni nerealni scenariji nisu optimistični
UN je također upozorio da samo usporavanje porasta temperature, što je predviđeno u Pariškom sporazumu iz 2015., neće biti dovoljno za spašavanje milijuna ljudi koji već pate: "Čak i nerealan scenarij zagrijavanja do 2100. godine od 1.5 stupnjeva Celzija značit će ekstremne temperature u mnogim regijama te nesigurne pristupe hrani, gubitak prihoda i lošije zdravlje među ugroženim stanovništvom", navodi se u izvješću.
Upravo će poljoprivredni radnici, a osobito žene, koje čine najveći dio 940 milijuna radnika u tom sektoru, najviše biti pogođene klimatskim promjenama. ILO navodi da će to činiti oko 60 posto svih radnih sati izgubljenih zbog toplinskog stresa do 2030. godine.
Ipak, unatoč upozorenjima, većina zemalja nije na putu ispunjavanja svojih klimatskih ciljeva. Europska unija prošlog tjedna nije uspjela dogovoriti krajnji rok za dostizanje nultih emisija, predsjednik Donald Trump je s SAD-om izašao iz Pariškog sporazuma, a G20 se priprema za slabljenje svojih klimatskih obećanja, navodi se u izvješću Financial Timesa. U izvješću UN-a ponovno je istaknuta potreba da zemlje priznaju da će temeljna ljudska prava na život, hranu, stanovanje i vodu biti dramatično pogođena klimatskim promjenama, posebno ako ne poduzmu predviđene mjere.
S druge strane, znanstvenici kažu da daljnje povećanje temperatura stvara žarišta zbog kojih bi neki dijelovi svijeta bili nenastanjivi, poljoprivreda uništena, a obalni gradovi potopljeni. Svjetska meteorološka organizacija priopćila je prošlog tjedna da je 2019. na putu da bude među najtoplijim godinama ikad, što bi razdoblje od 2015. do 2019. učinilo najtoplijim petogodišnjim razdobljem u povijesti mjerenja temperatura.
