Više od 180.000 ljudi, većinom takozvanih "ekonomskih migranata" s vrlo malo šanse za ostanak u Europi, pokušalo je prošle godine prijeći Mediteran i dokopati se talijanske obale. Njih oko 4500 je umrlo ili je nestalo.
Već u prvom mjesecu ove godine stotine njih uputilo se na more, unatoč zimskim uvjetima. Samo ovog vikenda više od stotinu ljudi poginulo je nedaleko libijske obale nakon potapanja broda. Mnogi europski lideri upozoravaju na novu migrantsku krizu dolaskom toplijeg vremena, kad će sve više očajnih ljudi staviti svoje živote u ruke krijumčara.
Najglasniji među njima premijer najmanje države članice Europske unije - Malte.
"Kada nastupi proljeće broj ljudi koji će prelaziti Mediteran dosegnut će rekordne razine. Naš izbor se sastoji u tome da pokušamo nešto učiniti sada ili se možemo hitno sastajati u travnju i svibnju i nastojati smisliti neko rješenje", kazao je Joseph Muscat, čija je zemlja preuzela predsjedanje Europskom unijom.
EU želi 'turski plan' preslikati na Afriku
Zajednica 28 europskih zemalja već ima kontroverzni plan zadržavanja migranata u Turskoj, koja je pristala zaustaviti odljev migranata prema Europi i primiti natrag one koji su već stigli u EU. U zamjenu, Turska od EU dobiva milijarde eura, ukidanje viza za turske državljane i ubrzanje pristupnih pregovora s Europskom unijom.
Sada, EU želi isti plan primijeniti i na afričke migrante, unatoč kritikama da bi slanje azilanata natrag u njihove zemlje moglo biti nesigurno za njih. No u konačnici, u očima europskih čelnika, dogovor s Turskom funkcionira. Broj migranata koji stižu na grčke obale drastično se smanjio. Europske nacije imaju još manje skrupula u odbijanju migranata koji prelaze središnji Mediteran prema Italiji jer se većinom radi o ljudima u potrazi za poslom, zbog čega ne mogu dobiti azil.
Niger, Nigerija, Etiopija, Mauritanija, Mali i Čad nalaze se pod posebnom paskom EU, a borba protiv migranata iz ovih afričkih zemalja pokazala se skupom. No, dogovor s Turskom pokazao je da je najbolji način zaustavljanja migrantskog vala upravo spriječavanje da se ukrcaju na brodove. Libija i Egipat glavne su točke polaska, i sklapanje dogovora s njima vjerojatno bi imao najveći izravan utjecaj.
OVO SU NELJUDSKI UVJETI! Peru se u bačvama na snijegu, jedu na cesti i smrzavaju se…
Glavni europski problem jest Libija
Malteški premijer Muscat smatra da bi se europska antikrijumčarska misija "Operacija Sofija" trebala proširiti na libijske teritorijalne vode kako bi se spriječilo da nesigurni brodovi uopće dospiju u međunarodne vode. No to je lakše reći nego učiniti. Naime, Europska unija nije uspjela osigurati podršku Ujedinjenih naroda za takav potez, a Libija nema stabilnu vladu koja bi mogla postići dugotrajan dogovor s Europljanima.
"Libijska stvarnost je da trenutno ne postoji ujedinjena vlada koja kontrolira sve dijelove zemlje", rekao je Carlo Binda, stručni savjetnik za libijska pitanja, čija agencija ima sjedište na Malti.
Malteški čelnici predviđaju da će u Europu nahrliti tisuće Libijaca koji će bježati od građanskog rata. Bojazan od takvog scenarija objašnjavaju napredovanjem libijskog generala Khalifa Haftara.
"Njegove trupe polako napreduju s istoka prema zapadu gdje bi se potencijalno mogle spojiti s njegovim saveznicima i kolegama sa zapada države, nakon čega bi mogli krenuti prema Bani Walidu, Misrati i Tripoliju. To bi bilo katastrofalno", EU Observer prenosi izjavu malteškog šefa diplomacije Georgea Velle.
Uz to, malteški ministar upozorio je da Haftar u svemu ima i potporu Rusije, odnosno Vladimira Putina.
Rusija već mjesecima radi na destabilizaciji Europske unije, a i novoizabrani američki predsjednik Donald Trump poslao je upozorenje da "Europu čekaju teški dani".
Spas vide u dogovoru sa susjednim Egiptom
Stoga, libijski susjed Egipat izgleda kao izglednija opcija. Ta je zemlja posljednjih mjeseci bila odlazna točka velikog broja migranata iz država roga Afrike. Unatoč političkim nestabilnostima, europski čelnici smatraju da je egipatski predsjednik Abdel-Fattah el-Sissi čovjek s kojim mogu postići dogovor. Također, Sissi je utjecajan i u susjednoj Libiji.
Egipatsko je gospodarstvo u slobodnom padu od 2011. godine i pada Hosnija Mubaraka. Ako postoji jedna stvar koju najveći svjetski trgovački blok radi odlično, onda je to prikupljanje novčanih sredstava i plaćanje drugima za rješavanje svojih problema.
"Egipat je zemlja s kojom bi se mogao postići dogovor. Postoji određena razina sigurnosti, a i sami se bore s problemom migracije", smatra malteški ministar Vella.
Vrijeme je od ključne važnosti. Europska unija već nekoliko godina pokušava sklepati migracijske politike, dok ljudi umiru na moru. Migracijska kriza, najveća u Europi od Drugog svjetskog rata, također je izazvala tenzije među pojedinim članicama EU i dizanje ograda. "Stvari se kompliciraju. Radije bih da se suočimo s problemom sada nego kasnije", zaključuje Muscat.
Ostvare li se ova predviđanja o novom velikom migrantskom valu, Europa će se naći pred još jednim ogromnim izazovom koji bi, upozoravaju stručnjaci, mogla značiti početak kraja Europske unije.
