Situaciji u Ukrajini komentirao i jedan od ukrajinskih rezervista, Andrij Pidlisnji, koji čeka poziv za obranu zemlje. Tvrdi kako je rat izvjesniji nego prije osam godina.
'U slučaju da rat počne danas'
Za RTL Andrij Pidlisnji otvoreno je komentirao što će se sljedeće dogoditi između Ukrajine i Rusije, najprije se osvrnuo na stanje u Ukrajini: "Naravno da su nervozni. Jer ne znaju što će biti danas, sutra. Traže odgovore što učiniti u slučaju rata, u slučaju da veliki rat doista počne danas, sutra", započeo je.
"Paralelno s time, imamo rat informacijama i psihološki rat. I sve to čini ljude nervoznima. Nema panike među ljudima, ali traže i trebaju odgovore. Već smo bili u istoj situaciji prije dva, tri tjedna kada su Rusi rekli da povlače svoje snage. Pa su povukli samo dvije tisuće vojnika", komentirao je svoje sugrađane.
"Ja nemam osjećaj da će rat izbiti danas. Ali razgovaram s puno ljudi koji su visokim vojnim pozicijama. Oni su uvjereni da je sada i veća mogućnost za rat nego što je to bila 2014. godine", dodao je.
Ruska agresija je trebala navodno već početi
Rusko ministarstvo objavilo je snimke na kojima se može vidjeti kako povlače svoje tenkove i naoružanje s granica s Ukrajinom, tu ratnu psihozu komentirao je za Dnevnik HRT-a Filip Višić, Hrvat koji već sedam godina živi u Lavovu, u Ukrajini.
"Ljudi ovdje su pod velikim pritiskom medija i svega toga, ne znaš kako razmišljati, tako da su svi u jednoj psihozi i iščekivanju", započeo je svoje javljanje.
"Ovdje postoji mišljenje da do velikog sukoba neće doći jer nerealno i nelogično i nitko tu ne dobiva, sve strane gube i onda to nema nekog smisla. Iako kad se ideologije umiješaju, a ovdje se ideologija umiješala, onda racio više nije na snazi, tako da je realna mogućnost pola-pola", nastavio je Filip te istaknuo da smatra da rata ipak neće biti.
"Postoji jedno razmišljanje da stvari treba jednom zauvijek raščistiti i svatko poći svojim putem", kaže. "To su dvije nacije koje žive jedna uz drugu i one će naći način kako da imaju suživot i odnos, ali ono što je činjenica je da Ukrajina želi demokratsku, stabilnu državu koja ima tržišnu ekonomiju i koja ima drugačije vrijednosti od svojih susjeda. I Ukrajinci kao narod su to čisto rekli 2014. kad je bio Maidan, oni su jasno rekli kako žele da se njihova Ukrajina u budućnosti razvija", zaključio je Filip koji priželjkuje jedno rješenje.
"Vrijeme će pokazati je li to realno, da se Ukrajina svojim teritorijem integrira nazad i nikako se ne želi da to bude pod uvjetima koji su potpisani sporazumom u Minsku jer to je Trojanski konj. U principu to je destabilizacija Ukrajine kao takve i, kao što je netko tu napisao, to je kraj projekta Ukrajine kao stabilne i nezavisne i neovisne tvorevine", kazao je Filip.
Biden će od Kongresa tražiti više od 770 milijarda dolara za obranu
Hina prenosi da će američki predsjednik Joe Biden zatražit će od američkog Kongresa proračun za obranu za sljedeću fiskalnu godinu u iznosu većem od 770 milijarda dolara, s obzirom da Pentagon želi modernizirati vojsku, navode tri izvora uključena u pregovore.
Novi bi proračun mogao premašiti onaj koji je svojevremeno zatražio bivši predsjednik Donald Trump. Ministar obrane Lloyd Austin i Ured za upravljanje i proračun složili su se da proračuna za obranu u sljedećoj fiskalnoj godini, koja počinje 1. listopada, treba biti veći od 770 milijarda dolara, tvrde izvori. No, još se razgovara o točnom iznosu prije nego što se Kongresu pošalje službeni zahtjev.
Planirani proračun za obranu uključuje plaće zaposlenika Ministarstva obrane, izdvajanja za tenkove i F-35 avione, koje proizvodi Lockheed Martin kompanija, sredstva za programe nuklearnog naoružanja te financiranje aktivnosti ostalih agencija poveznih s resorom nacionalne obrane.
Bijela kuća prošlog je tjedna odgovorila Pentagonu na zahtjev o većem proračunu, a njezine su brojke manje-više usklađene s onima koje je naveo Lloyd Austin, tvrde izvori koji su htjeli ostati anonimni.
Među prioritetima novog proračuna su gradnja brodova, razvoj svemirskog programa te modernizacija podmornica s balističkim projektilima, bombardera i kopnenih projektila, rekao je jedan od izvora.
Drugi izvor navodi da je modernizacija nuklearnog programa neizbježna zbog planova Pentagona o daljnjem investiranju u istraživanje i razvoj nuklearnog oružja kako bi SAD mogao biti spreman za buduće potencijalne sukobe s Kinom i Rusijom.
Pentagon također planira smanjiti troškove povlačenjem zastarjelog naoružanja poput Littoral Combat brodova i starih zrakoplova poput A-10, koji nisu više potrebni nakon prošlogodišnjeg povlačenja SAD-a iz Afganistana.
''Zahvaljujući gornjoj granici iznad 770 milijardi dolara, administracija neće biti primorana na teške kompromise u proračunu", rekao je Todd Harrison, direktor analize proračuna za obranu u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.
Harrison dodaje da Pentagon imati prostora za povišice te za financiranje programa za modernizaciju naoružanja, pogotovo u području nuklearne modernizacije, svemira, upravljanja i proturaketne obrane.
Proračun za obranu sastavljen tijekom Trumpove posljednje godine u Bijeloj kući iznosio je 752,9 milijarda dolara. Kongres je zatim povećao taj broj za 25 milijarda dolara, da bi u konačnici dosegnuo 778 milijarda dolara za fiskalnu 2022. godinu.
Očekuje se da će Kongres još povećati predsjednikov zahtjev, kazao je jedan od izvora, ali razgovori o proračunskom ciklusu za 2023. godinu još nisu započeli. To bi se moglo dogoditi nakon Bidenova govora o stanju nacije u Kongresu koje je zakazan za 1. ožujka. (Hina)
Rusija će vjerojatno izvesti ograničen napad?
Rusija i dalje šalje vojnike na ukrajinsku granicu i vjerojatno će izvesti "ograničen" vojni napad na tu zemlju, rekao je u srijedu direktor estonske protuobavještajne službe.
Napad će uključivati raketiranje i okupaciju "ključnog terena" u Ukrajini, rekao je Mikk Marran. "Naša je procjena sada da će izbjegavati gradove s velikim brojem stanovnika budući da je potrebno puno vojnika da kontroliraju ta područja. Ali nije jasno što bi ruske postrojbe mogle učiniti", rekao je Marran na brifingu za novinare u povodu predstavljanja godišnjeg izvješća njegove agencije.
Druga mogućnost mogla bi biti intenzivne borbe iz dvaju odmetnutih proruskih regija na istoku Ukrajine. Takva eskalacija "jako je vjerojatna" i na taj će način "Rusija vjerojatno moći uvjerljivo poricati (svoju upletenost) i izbjeći sankcije", rekao je. "Bude li Rusija uspješna u Ukrajini, to bi je ohrabrilo da poveća pritisak na Baltik u godinama koje dolaze", rekao je. "Prijetnja ratom postala je glavni politički alat za Putina".
Estonski obavještajci znaju da se oko 10 borbenih skupina ruske vojske kreće prema ukrajinskoj granici, gdje je raspoređeno već 100 borbenih skupina ili oko 170.000 vojnika, rekao je Marran. U to su uključeni vojnici koji su obično raspoređeni oko Ukrajine, ali i vojnici u Bjelorusiji poslani na vojne vježbe u blizini ukrajinske granice.
Neki od tih vojnika vjerojatno će ostati u Bjelorusiji nakon 20. veljače kada završavaju vježbe, što zabrinjava NATO koji obuhvaća Baltik, rekao je Marran. "To bi smanjilo vrijeme za pripremu za napad na Baltik".
