Već nekih 10-ak dana glavni grad Ukrajine, ali i brojni drugi gradovi, pod ruskim su napadima. Putinova vojska počela je koristiti iranske dronove kamikaze kojima napadaju ključnu civilnu infrastrukturu. Pod kišom raketnih napada je i Kijev, u kojem se nakon povlačenja ruske vojske relativno mirno živjelo.
Sada je situacija ipak malo drugačija, a konstantni napadi stvaraju određene probleme stanovništvu. O stanju u glavnom ukrajinskom gradu razgovarali smo s profesorom Maksimom Kamenjeckim, koji nam je opisao kako Kijev živi posljednjih dana.
"Rusi se sada služe jednom KGB-ovskom praksom, koju su planirali još u sovjetsko doba za vođenje rata protiv Zapada. Dakle, uništavanje civilne infrastrukture s ciljem izazivanja nereda, problema s upravljanjem društvom. Nije to nikakav vojni cilj, nego gađanje energetske i ostale infrastrukture koja je bitna za stanovništvo - vodovodi, toplane, elektrane, dalekovodi i sve ono što osigurava normalan život", pojašnjava nam Kamenjecki, dodajući da to rade sustavno koristeći iranske dronove.
"U svim većim gradovima ima problema sa strujom i vodom. Probleme ćemo imati ako ne nađemo neki način kako se zaštititi od takvih napada", pojašnjava ovaj ukrajinski profesor.
Rusi to rade sustavno
Kijev su Rusi većinom napadali dronovima, ali po drugim gradovima su padale i rakete; primjerice, veće elektrane i postrojenja gađaju raketama.
Što se tiče vode i struje, Kamenjecki govori da je kod njih prekid struje danas bio samo na nekoliko minuta. "Kijev je, kao i Zagreb, Dnjeprom podijeljen na lijevu i desnu obalu. Pogođena su neka energetska postrojenja na našoj lijevoj obali, pa u jednoj susjednoj općini danas nema struje, a u drugoj vode. Ali vlasti su obećale da će brzo tijekom dana vratiti sve", kaže.
Dodaje kako u Žitomiru, koji se nalazi 140 kilometara zapadno od Kijeva, u kompletnom gradu nije bilo niti vode niti struje.
"Oni to rade sustavno ujutro, od prošlog ponedjeljka u manjim ili većim razmjerima gađaju gradove. Jače gađaju gradove koji su bliže bojišnici, ali sada su počeli dosta i po drugim gradovima poput Žitomira, Lavova, koji su dalje od bojišnice", kaže nam Kamenjecki.
Na pitanje je li to promjena taktike ili osveta za Krimski most, Kamenjecki kaže da je mišljenja da to nije osveta za Krimski most. "To je kompletna taktika vezana uz to što ne mogu dobiti na bojišnici, odnosno postići rezultate. Drugo, osposobili su i dobili to što nisu imali prije, to su ti dronovi. Navodno su naručili 2400 komada", rekao je.
"Te napade izvode tako da pati stanovništvo i to pred zimu. I mi se bojimo, kod nas je situacija puno kompliciranija nego u bilo kojoj europskoj zemlji koja pati od nestašice energenata ili povećanja cijena. Kod nas se to puno gore osjeća. Rusi pokušavaju tako izazvati paniku. Oni sustavno to rade u isto vrijeme, da se ljudi naviknu da će ih tući. To je stvarno jedna gadna praksa", veli nam profesor Kamenjecki.
Ovakvo ponašanje Rusa i ruske vojske, kaže nam, izaziva bijes Ukrajinaca. "Nekog straha, ako niste blizu mjesta gdje padaju dronovi i rakete, nema. Naravno, ljudima smetaju problemi s redukcijom struje i nestankom vode, ali svi su već navikli da na neki način moramo preživjeti. Onaj tko može odlazi na vikendice gdje imaju grijanje individualno - ili na drva ili na lož ulje", pojašnjava nam.
Ljudi funkcioniraju kao jedan organizam
Ističe i da se stanovništvo u Kijevu odazvalo na pozive gradskih vlasti što se tiče smanjenja potrošnje struje; da se ne pale štednjaci, bojleri, ono što vuče puno struje u vrijeme kada je najveća potrošnja od 17 do 22 sata. "Prošli tjedan kada su bili prvi udari po energetskoj strukturi i gradske vlasti su upozorile da se smanji potrošnja, potrošnja je pala na 1/4. Ljudi su počeli paliti bojlere, prati suđe i peglati u drugo vrijeme", govori nam profesor Kamenjecki. "Stvorila se nekakva sinergija, ljudi funkcioniraju kao jedan organizam", dodaje.
Kamenjeckog smo upitali i kako njegov pas Dzej reagira na ovu situaciju, a profesor nam odgovara da je i životinja navikla te da gleda kako se on i supruga ponašaju. "Uvijek je u blizini nas, i stalno smo mu na vidiku", kaže, dodajući da kada idu u sklonište, imaju spremne stvari koje nose sa sobom - vodu, hranu i podmetač za Dzeja da može leći, dok oni nose dokumente i važne papire za posao koji su im potrebni, a ponekad i laptop ako ostaju duže u skloništu.
Unatoč učestalijim napadima, opskrba funkcionira pa trgovine i ljekarne primjerice rade normalno, a u gradu je i dalje na snazi policijski sat od 23 do 5 sati.
Profesor Kamenjecki kazao nam je još jednu zanimljivu stvar. Iako se toga svi ne drže, u gradu je zabranjeno korištenje benzinskih pila i vespi koji imaju sličan zvuk kao i iranski dronovi. Navodi nam i primjer da su u dvorištu kraj njegove zgrade popravljali krov vrtića koji je bio oštećen 17. ožujka, a brigade koje su popravljale koristile su baš takve benzinske motorne pile. "Kada su Kijev počeli gađati dronovima, prestali su s radom. Ne mogu raditi bez tih pila, a smeta jer se u dvorištu čuje zvuk kao da leti to iransko čudo", pojašnjava Kamenjecki, dodajući da taj zvuk osim što ide na živce, često zbuni i policiju koja inače automatskim puškama gađa te dronove.
