Kako bi mobilizirao i motivirao trupe u Drugom svjetskom ratu, Staljin je u govoru 3. lipnja 1943. učinio nešto nezamislivo, zbog čega bi bilo tko drugi završio u gulagu. Uz parole o "velikoj Crvenoj armiji" i "slavnoj revoluciji", koristio je i nacionalističku te kontrarevolucionarnu retoriku: pozvao je na obranu "Majke Rusije", a evocirao je i poraz Napoleona te ostale slavne epizode prošlosti carske Rusije. Sada, slično pokušava i Vladmir Putin.
Od početka svoje vlasti, Putin pokušava idealizirati i spojiti nespojivo - istodobno slaveći Rusko carstvo i Sovjetski savez. Ipak, čak ni on do sada nije poimence veličao Josifa Džugašvilija, obzirom da su Staljinove metode bile prekrvave, a na meti su upravo bili narodi Sovjetskog saveza, no čini se da je nekima upravo on ikona državotvorstva, iako se već i neposredni nasljednik, Nikita Hrušćov, odmaknuo od Staljina.
Odali počast krvniku kojeg se i Sovjetski savez
Ove nedjelje na Crvenom trgu u Moskvi okupile su se stotine staljinista kako bi proslavili 70-tu godišnjicu smrti sovjetskog diktatora. Razmetali su se i otvoreno divili čovjeku odgovornom za masovna pogubljenja, osnivanje mreže radnih logora i prisilna izgladnjivanja. Oni koji su se okupili da mu odaju počast nisu razmišljali o tom aspektu njegove vladavine.
“Staljin se usprotivio nacizmu”, kaže Maksim, 19-godišnji student medicine, za Politico. Nitko od sugovornika koje je Politico intervjuirao nije htio dati svoje prezime. “Naš sadašnji predsjednik još jednom je poveo borbu protiv nacista”, dodao je.
'Taj simbol je za mene sve'
Irina (35) je donijela buket crvenih karanfila na Staljinov grob. U veljači prošle godine, kada je predsjednik Putin proglasio rat Ukrajini, presretna Irina objavila je na svom Instagramu sliku čekića i srpa. “Taj simbol za mene je sve rekao”, ispričala je.
Stojeći ispred mauzoleja Vladimiru Lenjinu na Crvenom trgu, dugogodišnji čelnik Komunističke stranke Genadi Zjuganov novinarima je rekao kako bi Putin mogao naučiti nešto od Staljina: “Vrijeme je da se nešto poduzme i da se počne zaista boriti.”
Staljinova reputacija polako se rehabilitira, a oni koji žele dokumentirati masovnu represiju sovjetskog režima osjećaju kako ih pritišće puna snaga represivnog aparata države.
Sve teže do istine o zloglasnim čistkama
U sjeveroistočnom okrugu Moskve, dvadesetak ljudi se u nedjelju okupilo ispred blijedožute četverokatnice. Došli su postaviti ploču na posljednji dom Vladimira Maslova, ekonomista optuženog za špijuniranje za Poljsku u izmišljenom sudskom procesu. Maslov je strijeljan na vrhuncu Staljinove velike čistke. Jedan od prisutnih na nedjeljnoj komemoraciji nosio je jaknu sa simbolom golubice mira, što je u današnjoj Rusiji riskantna politička pozicija.
Kampanja “posljednja adresa”, kojom se postavljaju ploče na nekadašnjim domovima žrtava sovjetske represije, jedan je od posljednjih projekata koji su preživjeli nemilosrdnu čistku ruskih udruga za ljudska prava, piše Politico.
Zasad su njihovi volonteri pošteđeni, no suočavaju se sa sve većim preprekama: sve je teže dobiti potrebna jednoglasna odobrenja sadašnjih stanara zgrada, a ploče se često skidaju.
“Ljudi su postali oprezniji, boje se da će priznanje mračnih epizoda iz povijesti biti shvaćeno kao priznanje svega što se događa danas”, kaže volonter Mikhail Šeinker. “U ovim vremenima se prošlost i sadašnjost miješaju, gotovo da se stapaju.”
Duh za gušenje oporbe
Dan objave Staljinove smrti – 6. ožujka 1953. – urezan je u Šeinkerovo sjećanje: “Imao sam četiri godine i bio sam glasan kao inače. Majka mi je rekla da iz poštovanja moram biti tiho.”
Danas, u ratnoj Rusiji, duh Staljina mogao bi se još jednom iskoristiti za daljnje gušenje oporbe. U nedjelju je državna novinska agencija RIA Novosti objavila kolumnu pod naslovom: Staljin je oružje u borbi Rusije i Zapada.” U njoj je napisano da je kritiziranje Staljina “ne samo anti-sovjetski, već i rusofobno, s ciljem da se Rusija podijeli i porazi.”
Iako je Drugi svjetski rat, kojeg Rusi zovu “Veliki domoljubni rat” centralni motiv Putinove retorike po pitanju invazije na Ukrajinu, ruski predsjednik sebe više predstavlja kao nasljednik ruskih careva, a manje sovjetskih vođa. U skladu s time državni mediji malo pozornosti pridaju 70. godišnjici Staljinove smrti.
Bivši savjetnik Kremlja Sergej Markov kaže da je to zato jer je Staljin još uvijek vrlo kontroverzna figura, a ruska elita ne želi se poistovijetiti ni sa kakvom konkretnom ideologijom. No “ako će Rusija nastaviti trpjeti poraze u Ukrajini, Staljin će postati glavna tema”, napisao je Markov na kanalu Telegram.
Neobični partneri
Savez Putinovog Kremlja i revanšista komunizma nije lagodan. U donjem domu ruskog parlamenta ruska Komunistička stranka u stopu prati Kremlj, no na regionalnoj razini članovi nisu toliko disciplinirani.
Prošli mjesec je Mikhail Abdalkin, zastupnik iz redova Komunističke stranke u regiji Samara, objavio video u kojem se snimio kako sluša Putinovo godišnje obraćanje vladajućoj eliti dok mu iz ušiju vire rezanci. Referirao se na rusku frazu “objesiti rezance na uši” koja znači da se nekog vara ili da mu se govore gluposti.
Prošli tjedan je Abdalkin rekao da je protiv njega podignuta optužnica za “diskreditiranje ruskih oružanih snaga,” a saslušanje će biti održano 7. ožujka. Ako bude osuđen, Abdalkin bi mogao platiti kaznu. Na Crvenom trgu u nedjelju, neki su glasači Komunističke stranke kritizirali Putina, ali ne zbog rata u Ukrajini. “Staljina se kritizira jer ima krvi na savjesti. No što je s Putinovom politikom? Izvan velikih gradova ljudi moraju stotinama kilometara putovati blatnjavim cestama kako bi došli do liječnika”, rekao je tada Aleksandar, 60-godišnji umirovljenik.
