U parku postavljali klupe pa pronašli ljudske kosture: Otkrivena masovna grobnica iz rata i mračna istina

Dok su uređivali park u predgrađu Soluna i postavljali klupe u sklopu novog projekta uređenja okoliša, lokalni radnici nisu ni mogli zamisliti da će pronaći masovnu grobnicu s posmrtnim ostacima 33 osobe, prvu iz poslijeratnog razdoblja u Grčkoj. 

Bio je to običan radni dan na terenu sve dok bager nije otkrio bijelu lubanju. Radnici su ugasili strojeve i uhvatili se lopate, nakon čega su isplivali kosturi iz doba Grčkog građanskog rata. 

U konačnici, na neoznačenom groblju u blizini bizantske tvrđave Yedi Kule, nekadašnjeg zatvora, pronađeni su kosturi čak 33 osobe. 

Nadzorni inženjer Haris Charismiadis posvjedočio je da su u lubanjama pronađeni ostaci od metaka, dok su u blizini tijela iskopali osobne predmete poput ženske cipele, torbice i prstena, prenosi 24 Ur.  

Yedi Kula bila je zatvor u kojem su mučeni i ubijani komunistički simpatizeri tijekom Grčkog građanskog rata između 1946. i 1949. godine.

Profimedia

Mračna istina

Povjesničar Spyros Kouzinopoulos, rodom iz Soluna, godinama je proučavao pogubljena u Yedi Kuleu i pisao o ponižavajućim praksama koje su zatvorenici trpjeli u posljednjim satima života.

Nakon što bi im sud izrekao smrtnu presudu, osuđenike su odvodili u samicu u kojoj se jedva moglo stajati. Mnogi bi svoje posljednje trenutke na životu iskoristiti kako bi pisali pisma svojim najmilijima. U zoru bi glavni stražar i još dvojica odveli zatvorenika i predali ga streljačkom vodu. Većinu su ukrcali na kamione kako bi izbjegli pozornost javnost. 

Nekad su ih u smrt vodili i pješice. 

Većina žrtava bile su jedva punoljetne osobe, koje je povjesničar nazivao "cvijećem svoje generacije". Dvije 17-godišnje učenice, Efpraxia Nikolaidou i Eva Kourouzidou, navodno su pogubljene su dok su nosile uniforme, piše AP. 

Povjesničari i Grčka komunistička partija navode da je u kuli pogubljeno oko 400 zatvorenika koji su tamo bili zatočeni.

Vjeruje se da su na početku Hladnog rata poginuli deseci tisuća ljudi u sukobima između vladinih snaga s podrškom Zapada i ljevičarskih pobunjenika, odnosno brutalnom sukobu koje su obilježili atentati, otmice djece i masovna raseljavanja. 

Pozadina građanskog rata

Za obitelji ubijenih Grka, otkrivanje ove masovne grobnice ujedno je otvorilo brojne nezacijeljene rane koje i danas bole. 

Otkako je otkrivena, potomci žrtava donose cvijeće na mjesto gdje su pronađeni njihovi preci i od vlasti traže da provedu DNK analize kako bi se potvrdilo jesu li tamo njihovi djedovi, pradjedovi i drugi članovi obitelji. 

Profimedia

Među ubijenima 1940-ih bio je i 19-godišnji Agapios Sachinis kojeg su vlasti pogubile jer se odbio odreći svojih političkih uvjerenja. Ako se ispostavi da je među pronađenim kosturima i ono Agapiosa, njegov nećak, koji je dobio ime po njemu, planira ga kremirati i urnu zadržati kod kuće. "Želim ga blizu sebe, barem dok sam živ", naveo je. 

Grčki građanski rat počeo je nakon Drugog svjetskog rata i trajao od 1946. do 1949. te ostavio snažne tragove na tamošnje građane. Dokumenti o poslijeratnim pogubljenjima nisu objavljeni, a niti jedna politička stranka do sada nije radila na otkrivanju navodne masovne grobnice. 

POGLEDAJTE VIDEO: Znate li gdje se čuvaju ostaci Isusove trnove krune? Jedan je dio u Parizu, a drugi - na otoku Pagu