Predsjednički izbori u Francuskoj događaju se u jeku ruske agresije na Ukrajinu i neminovno su obilježeni tim događajem. Donedavno se činilo kako će aktualni francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji se svojim diplomatskim inicijativama nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije i odlaska Angele Merkel u mirovinu želi nametnuti kao politički lider Unije, bez većih problema osvojiti drugi mandat u Elizejskoj palači. No, tada se dogodio rat u Ukrajini, a sam Macron je priznao da je više vremena posvetio pregovorima s Vladimirom Putinom negoli predizbornoj kampanji.
Sada će, kao i prije pet godina, u drugi krug s Marine Le Pen, čelnicom krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje – nekoć Nacionalnog fronta - koja je u nedjelju u prvom krugu dobila tek dva postotka glasova manje od Macrona – njenih 25,54 posto glasova naspram njegovih 27,4 posto.
Mnogo veća glavobolja za Bruxelles od Orbana
Le Pen je i na predsjedničkim izborima prije pet godina bila u drugom krugu s Macronom. Tada ju je uoči izbora Putin ugostio u Kremlju, a Macron ju je u drugom krugu uvjerljivo pobijedio ostavivši je na 34 posto glasova. No, sada je situacija ponešto drugačija. Analitičari i ankete daju joj mnogo veće šanse nego što ih je imala prije pet godina.
Tko je, dakle, žena zbog koje će u jeku rata u Ukrajini i najteže geopolitičke situacije u Europi od Drugog svjetskog rata naovamo većina Europe strepiti do 24. travnja i drugog izbornog kruga?
Le Pen slovi za političarku blisku, čak i preblisku Putinu, iako se javno distancirala od njega kada je otpočeo invaziju na Ukrajinu i osudila taj čin. Već je i uvjerljiva izborna pobjeda Viktora Orbana pretprošle nedjelje u Mađarskoj zadala glavobolje Bruxellesu, a kako ne bi potencijalni uspjeh Le Pen u Francuskoj, zemlji koja je uz Njemačku glavni motor Unije.
Aneksiju Krima nije smatrala protuzakonitom
Predizborne izjave 53-godišnje francuske desničarke bile su uobičajeni set obećanja kakva se čuju s desna. Primjerice, o ''obnovi suvereniteta Francuske'', važnosti nacionalnih vrijednosti, nacionalnoj sigurnosti i rigoroznijoj useljeničkoj politici.
Poručila je da će biti ''predsjednica svih Francuza'' i da će raditi na smanjenu društvenih podjela. Nakon osude agresije na Ukrajinu pozdravila je i prihvat ukrajinskih izbjeglica, ali je i izjavila da bi Rusija trebala biti saveznica Francuskoj kada se rat završi. Politički protivnici u Francuskoj, od desnog centra na lijevo, redom poručuju da Le Pen u drugom krugu naprosto ne smije pobijediti. Pritom ističu da je diskreditira upravo prevelika bliskost Putinu, ali i ovisnost njezine stranke o Rusiji jer Nacionalno okupljanje otplaćuje kredit od devet milijuna eura jednoj ruskoj banci. Ne treba zaboraviti i da rusku aneksiju Krima 2014. godine nije smatrala protuzakonitom.
Marine Le Pen i Vladimir Putin
Promijenila imidž ekstremno desnoj stranci
Diplomirana pravnica Marine Le Pen u politici je od svoje 18. godine kao članica Nacionalne fronte, ekstremno desne stranke koju je 1972. osnovao njezin otac Jean-Marie Le Pen. On joj je 2003. prepustio vodstvo stranke, a kasnije se s njim javno posvađala i politički razišla. Stranci je promijenila naziv i uzdigla je od četiri posto podrške do respektabilnih 27 posto. Sve to ne bi uspjela bez snažne promjene imidža stranke i značajnog ublažavanja radikalne retorike, što joj se upisuje u najveće političke uspjehe. Nakon što se riješila starih stranačkih kadrova bliskih njezinome ocu, koji su bili prozivani za rasizam i anitsemitizam, Le Pen je olabavila i tvrde stavove oko istospolnih brakova i pobačaja. No, njezina je politika i dalje čvrsto nacionalistička, protuimigracijska, protekcionistička, protubriselska i antinatoovska.
Le Pen je bila zastupnica u Europskom parlamentu od 2004. do 2017. godine te je proglašena jednom od ponajboljih europarlamentarki. A američki magazin Time u dva navrata ju je - 2011. i 2015. godine - uvrstio u popis 100 najutjecajnijih žena svijeta.
'Krajnja desnica s ljudskim licem'
Svi joj najviše odaju priznanje za promjenu imidža stranke, tzv. dedemonizaciju, što su joj priznali čak i najljući kritičari poput filozofa Bernarda Henry-Levyja koji je ustvrdio da je od Nacionalne fronte stvorila stranku ''krajnje desnice s ljudskim licem''.
No, Le Pen i dalje zagovara ''deislamizaciju francuskog društva'', iako ni u tome više nije oštra kao ranije. The Guardian podsjeća kako je prije pet godina zagovarala kazne za nošenje hidžaba u javnosti, dok je sada u kampanji čak pozirala snimajući selfie s jednom mladom muslimankom s hidžabom. Kada ju je njezin ekstremnije desni suparnik Eric Zemmour prekorio zbog toga ustvrdivši da je "popustila u stavovima", ona mu je uzvratila: "Dopustite da vas naučim nešto o čovječnosti. Što biste vi učinili? Skinuli joj veo i maltretirali je?''
Oštra spram Bruxellesa, ali više ne spominje Frexit
U kampanji se fokusirala na probleme građana izazvane rastućim cijenama hrane, goriva i energenata ističući kako njezin program nije pisan samo za idućih pet godina, koliko traje predsjednički mandat, nego za idućih 50 godina. Obećala je smanjenje dobi za umirovljenje na 60 godina svima koji su počeli raditi prije svoje 20. godine. Namjerava ukinuti porez na dohodak za mlađe od 30 godina i smanjiti PDV na energiju s 20 na 5,5 posto. U idućih pet godina – također je obećala – utrošila bi dvije milijarde eura za povećanje plaća zdravstvenim djelatnicima te zaposlila još 10.000 novih u tom sektoru.
S druge strane, najavila je da će Francuska s njom na čelu uplaćivati manje novca u zajedničku europsku blagajnu. Ublažila je i stavove o Frexitu – izlasku Francuske iz Unije – koje je zagovarala u kampanji prije pet godina.
Prije tri godine podržala Hasanbegovića i Brunu Esih
Prigovore da je simpatizerka Vladimira Putina odbacila je tvrdeći da je na liniji francuskog ratnog lidera i poratnog predsjednika Charlesa de Gaullea te da će voditi politiku jednake distance spram Moskve i Washingtona.
Prije tri godine, uoči hrvatskih izbora za Europski parlament, u videporuci je dala podršku Neovisnima za Hrvatsku, ovdašnjoj desnoj stranci koju su tada vodili Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović.
