Otkako je na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 u utorak otkriveno curenje plina u Baltičko more, ne prestaju nagađanja o tome tko bi mogao biti počinitelj. Curenja su se dogodila u međunarodnim teritorijalnim vodama kojima svatko može ploviti, a stručnjaci navode da je u pitanju složena operacija koju je mogla izvršiti sposobna vojska. Ali čija?
Za takvu operaciju bilo je potrebno intervenirati na dubini od 70 metara. "To je teško. Oštetiti dva plinovoda u podmorju obiman je posao, dakle moguće je da iza toga stoji država", rekao je u srijedu, dan nakon eksplozija, Lion Hirth, profesor na Hertie School u Berlinu.
'Vjerojatno je riječ o sabotaži'
"Vlasti misle da je riječ o namjernim radnjama. Ne govorimo o nesretnom slučaju", izjavila je tada i danska premijerka Mette Frederiksen, dok je švedska premijerka u ostavci, Magdalena Andersson, na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji utvrdila da su se "čule detonacije i vjerojatno je riječ o sabotaži". Norveška, trenutno najveći europski opskrbljivač plina i vodeći globalni opskrbljivač naftom, odmah je najavila da će angažirati vojsku radi zaštite svojih naftnih i plinskih postrojenja od moguće sabotaže. "Vojska će biti vidljivija na norveškim naftnim i plinskim postrojenjima", rekao je premijer Jonas Gahr Stoere na konferenciji za medije.
NATO i EU poručili su da je nužno zaštititi kritičnu infrastrukturu te upozorili na "snažan i ujedinjen odgovor" ako bude više napada. "Podržat ćemo svaku istragu čiji je cilj u potpunosti razjasniti što se dogodilo i zašto te ćemo poduzeti daljnje korake za povećanje naše otpornosti u okviru energetske sigurnosti", rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku, Josep Borrell, te dodao da je svako namjerno ometanje europske energetske infrastrukture krajnje neprihvatljivo i da će na njega biti odgovoreno "snažnim i jedinstvenim odgovorom".
"Ključno je istražiti te incidente i učiniti sve da rasvijetlimo okolnosti zbog kojih je do njih došlo (…) svaki namjerni poremećaj europske energetske infrastrukture je neprihvatljiv i izazvat će najčvršći mogući odgovor!", kazala je i predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen.
'To je predvidljivo i glupo'
Europske vlade su, očekivano, za napad osumnjičile Rusiju koja je incident nazvala "terorističkim činom", a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je kako je "to prilično predvidljivo i predvidljivo glupo". Plinovodi su, naime, u vlasništvu ruskog energetskog diva Gazproma. "To je veliki problem za nas jer su, kao prvo, obje linije Sjevernog toka 2 napunjene plinom - cijeli sustav je spreman za pumpanje plina, a plin je jako skup… Sada plin odlazi u zrak", rekao je Peskov.
Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova za indicent je pak optužila SAD izjavivši da Amerikanci imaju "punu kontrolu" nad vodama oko Danske i Švedske gdje su uočena četiri mjesta na kojima istječe plin iz plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru. "To se dogodilo u trgovinskim i gospodarskim zonama Danske i Švedske. To su zemlje koje su potpuno pod kontrolom američkih obavještajnih službi", rekla je Zaharova u intervjuu za kanal Solovjev Live u četvrtak.
Ruska diplomacija je, zbog incidenta, zatražila sazivanje sjednice UN-ova Vijeća sigurnosti te pozvala američkog predsjednika Joea Bidena da kaže jesu li Sjedinjene Države odgovorne za "sabotažu", no SAD se još nije očitovao o tom pitanju.
Biden u veljači: 'Ako Rusija napadne...'
Nije tajna da postoje zemlje kojima je u interesu da plinovodi više ne budu u funkciji. Međutim, da bi oštre optužbe s vrha EU-a možda doista mogle biti usmjerene prema vlastitom savezniku umjesto prema Rusiji, daje naslutiti i snimka tiskovne konferencije od 7. veljače koju su zajedno održali njemački kancelar Olaf Scholz i predsjednik Biden, a koja se - otkako su se dogodila puknuća na plinovodima - ponovno širi internetom.
Novinari su na konferenciji pitali Bidena što će se dogoditi sa Sjevernim tokom 2 ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu na što je on odgovorio: "Ako Rusija napadne, što znači, ako tenkovi i trupe prijeđu ukrajinsku granicu, više neće biti Sjevernog toka 2. Stat ćemo mu na kraj."
Na pitanje novinarke, kako to točno misli učiniti, s obzirom na to da je projekt izgradnje plinovoda pod njemačkom kontrolom, Biden je sa smiješkom odgovorio: "Obećavam vam, bit ćemo u mogućnosti to učiniti." Njemački kancelar nije se nadovezao na ovu Bidenovu izjavu, a u dvorani je uslijedila podulja tišina.
SAD čeka zeleno svjetlo
Ruski je plin 2021. imao 55 posto udjela na njemačkom tržištu, a isporučivao se plinovodima. Za slučaj da se trajno prekine opskrba plinom iz Rusije, Njemačka bi se našla u velikom problemu, dobrim dijelom i zato jer bi to povećalo opterećenje na preostala tri plinovoda koja opskrbljuju EU - iz Norveške, Azerbajdžana i Alžira - a rast količina plina koji te zemlje mogu isporučiti je ograničen.
Znanstvena analiza Instituta za energetsku ekonomiju Sveučilišta u Kölnu, čiji je naručitelj savez energetske branše "Zukunft Gas", pokazala je da Norveška može povećavati svoje isporuke do 2028., a onda će proizvodnja opadati. Uvoz iz sjevernoafričkih zemalja izvoznica vjerojatno će se smanjiti, jer će, zbog njihova očekivanog gospodarskog rasta, porasti i njihove energetske potrebe. U svim preispitanim scenarijima, analiza Instituta pokazala je da će tako najvažniji izvor prirodnog plina za Njemačku i Europu najvjerojatnije biti - SAD.
Iako je kancelar Scholz prije indicenta s plinovodima krenuo na uspješnu turneju kako bi Njemačkoj osigurao diverzifikaciju opskrbe plinom, pa je tako prošloga tjedna njemačka kompanija RWE sklopila ugovor s tvrtkom Abu Dhabi National Oil Company (ADNOC) o isporuci ukapljenog prirodnog plina do kraja prosinca, ako ne bude trgovine plinom između EU-a i Rusije sve upućuje na to da će se uvoz iz SAD-a bitno povećati u odnosu na 2021. te narasti na 40 posto.
SAD je razvio veliki potencijal za transport tankerima prirodnog zemnog plina (Liquefied Natural Plin, LNG). Iako bi transportiranje plina iz SAD-a predstavljalo izazov, njemački Institut je priznao da Amerikanci očekuju jasne signale. "Samo ako naši američki trgovinski partneri steknu jasnu sliku o budućim perspektivama prodaje, investirat će nužne svote u dodatne kapacitete za proizvodnju ukapljenog plina", rekao je Timh Kehler koji je na čelu krovne organizacije branše "Zukunft Gas".
Merkel: 'To radite Iranu, ali ne i savezniku'
SAD je početkom ovoga tjedna poručio da je spreman pomoći europskim saveznicima na polju energetske sigurnosti. U razgovoru s novinarima, američki državni tajnik Antony Blinken je rekao da SAD vodi istragu o tom istjecanju koje je "po prvim informacijama možda posljedica napada ili sabotaže". "Nismo to potvrdili. Ako se potvrdi, jasno da to nikome neće biti u interesu", rekao je te dodao: "Koliko sam shvatio, istjecanje neće imati većeg utjecaja na energiju" u Europi.
Međutim, valja se podsjetiti da SAD nikada nije blagonaklono gledao na izgradnju Sjevernog toka 2 te da su Amerikanci radove na Sjevernom toku 2 redovito "častili" sankcijama.
Tako je još u srpnju 2020. američko Ministarstvo vanjskih poslova ažuriralo svoje smjernice u vezi s primjenjivošću sekundarnih sankcija prema Odjeljku 232 CAATSA na strane osobe koje su uključene u Sjeverni tok 2 ili Turski tok. Odjeljak 232 CAATSA je ciljao na one koji ostvaruju ulaganja koja izravno i značajno pridonose povećanju sposobnosti Rusije da izgradi cjevovode za izvoz energije; ili na one koji prodaju, iznajmljuju ili pružaju robu, usluge, tehnologiju, informacije ili podršku Ruskoj Federaciji za izgradnju ruskih plinovoda za izvoz energije. Ažurirane smjernice utvrdile su da će ministarstvo 'ulaganje' tumačiti široko, kao bilo koju transakciju koja predstavlja "obvezu ili doprinos sredstava ili druge imovine ili zajam ili drugo produženje kredita poduzeću.
"Osobe koje vrše takva ulaganja ili sudjeluju u takvim aktivnostima, uključujući, ali ne ograničavajući se na partnere za financiranje, kao i brodove za polaganje cijevi i povezane pružatelje inženjerskih usluga koji su uključeni u postavljanje cjevovoda, mogu biti podvrgnute sankcijama", navelo je ministarstvo.
Ove ažurirane smjernice značile su da Odjeljak 232 CAATSA sada potencijalno utječe na sve osobe uključene u financiranje ili doprinos proširenju Sjevernog toka 2 ili druge linije Turskog toka, što je moglo uključivati sve osobe koje olakšavaju izgradnju ili postavljanje cjevovoda, kao što su operateri plovila za polaganje cijevi i srodni pružatelji inženjerskih usluga, ili oni koji su uključeni u financijske aspekte takvih aktivnosti.
Tadašnji odgovor Europske komisije na američke sankcije bio je da EU ne priznaje ekstrateritorijalnu primjenu američkih sankcija u vezi s plinovodom za koje smatra da su u suprotnosti s međunarodnim pravom te da EU ne namjerava nametnuti sankcije protiv tih tvrtki pod uvjetom da djeluju u skladu sa zakonima EU-a.
U svom prvom intervjuu nakon napuštanja dužnosti, koji je dala početkom lipnja 2022., bivša njemačka kancelarka Angela Merkel dotaknula se upravo te teme. Merkel je u tom intervjuu ispričala da je bila jako uznemirena što su Sjedinjene Države, pod Bidenovim vodstvom, uvele sankcije tvrtkama uključenima u Sjeverni tok 2. To radite Iranu, ali ne i savezniku, istaknula je Merkel.
'Trajno smanjenje blagostanja'
Bez obzira tko stoji iza incidenta s plinovodima, nesumnjivo je da će Njemačka, a tako i EU, osjetiti posljedice. Vodeći njemački ekonomski institut u svojoj je redovitoj jesenskoj analizi procijenio da će njemačko gospodarstvo već sljedeće godine ući u recesiju. "Zbog snažno poraslih cijena plina, troškovi energije su drastično povećani što vodi ka masovnom smanjenju potrošnje", stoji u Procjeni.
Institut za 2022. u cjelini očekuje gospodarski rast od 1,4 posto zahvaljujući boljoj prvoj polovici godine, no predviđa da će doći do smanjenja BDP-a tri kvartala zaredom, počevši od trećeg kvartala ove godine. Iz istog izvješća proizlazi da bi ukupni gospodarski učinak u 2023. mogao bilježiti pad od 0,4 posto, a inflacija bi sljedeće godine mogla dosegnuti razinu od 8,8 posto, što su razine koje ranije nisu zabilježene desetljećima. U proljetnoj procjeni, ekonomisti su za sljedeću godinu još predviđali rast od 3,1 posto, a sada u novoj procjeni predviđaju pad BDP-a oko 0,4 posto.
Situacija bi se mogla popraviti tek 2024. kada se očekuju učinci stabilizacije cijena energenata. No istodobno se zaključuje kako poskupljenje plina za Njemačku predstavlja "trajno smanjenje blagostanja."
