Rusija je pokušala povezati Ukrajinu sa smrtonosnim napadima u kojima je ubijeno najmanje 19 ljudi u južnoj ruskoj republici Dagestan. Dagestanski guverner Sergej Melikov ustvrdio je u video izjavi u ponedjeljak, bez pružanja dokaza, da su napadi možda bili pripremani iz inozemstva.
Također se osvrnuo na ono što Kremlj naziva "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini. Za sada nitko nije preuzeo odgovornost za napade u kojima je ubijeno najmanje 15 policajaca i četiri civila, uključujući jednog pravoslavnog svećenika.
Ivor Bennett, dopisnik iz Moskve za SkyNews analizirao je situaciju.
Mnogo toga još uvijek ne znamo o napadima u Dagestanu. Nije jasno tko su bili napadači niti koja bi mogla biti njihova šira povezanost. Nije bilo izravnog preuzimanja odgovornosti.
Postavlja se i pitanje koliko je bilo napadača i koliko je ljudi ukupno poginulo. Ali unatoč toj neizvjesnosti, zaključci se donose - neki šokantniji od drugih.
Prema riječima lokalnog zastupnika u ruskom parlamentu, Abdulkhakima Gadzhiyeva, "nema sumnje" da su napadi povezani s "obavještajnim službama Ukrajine i zemalja NATO-a".
Ali to nije prvi put da je domaći napad potaknuo tvrdnje o umiješanosti Zapada i Ukrajine.
Sjećate li se smrtonosnog napada na koncertnu dvoranu Crocus City Hall u Moskvi u ožujku? Bio je to najsmrtonosniji ruski teroristički napad u dva desetljeća. Grupa Islamska država preuzela je odgovornost, ali to nije spriječilo vlasti da okrive Kijev.
Što znamo o onome što se dogodilo u nedjelju
Čini se da su napadi koordinirani. Sinagoga i pravoslavna crkva u Derbentu su izgleda bile mete.
Povijesni grad tvrdi da je najstariji u Rusiji. Dom je drevne židovske zajednice, kao i UNESCO-ve svjetske baštine. Šira regija Dagestana je pretežno muslimanska, a islamističko nasilje nije strano. Domaća pobuna izvela je višestruke napade diljem Sjevernog Kavkaza u posljednja dva desetljeća, nakon ruskih ratova u Čečeniji.
Godine 2017. FSB je rekao da je porazio pobunu i od tada su napadi postali rjeđi. Ali napad na Crocus City bio je podsjetnik da ruska islamistička prijetnja nije nestala. A tu je bio i uznemirujući trenutak u listopadu, nedugo nakon početka rata u Gazi, kada je razularena rulja upala u glavnu dagestansku zračnu luku u potrazi za židovskim putnicima koji su stigli letom iz Tel Aviva. Postoji mnogo nagađanja da bi ovaj napad mogao biti u istom duhu.
Državne novinske kuće izvijestile su da su naoružani napadači sljedbenici "međunarodne terorističke organizacije", pozivajući se na agencije za provođenje zakona.
Iako je američki Institut za proučavanje rata sugerirao da je to vjerojatno djelo ogranka Islamske države za Sjeverni Kavkaz, Vilajet Kavkaz. No potvrde za to nema.
Ipak, unatoč svemu tome, to nije spriječilo neke, poput zastupnika lokalne Dume, da tvrde da je Zapad upleten.
"Sjedinjene Države i njihovi europski sateliti… Pretvorili su se u izravne sponzore državnog terorizma", rekao je za Telegram, dodajući da je krv žrtava na njihovim rukama. "Nemojte se iznenaditi ako ih bude više", kaže Leonid Slutski, koji vodi Odbor Državne dume za međunarodne poslove.
To se uklapa u širi narativ ruskih vlasti da je zemlja na udaru Ukrajine i Zapada. To je razlog, govore Rusima, za rat s Kijevom. Povezivanje ovakvih napada pomaže u njegovom jačanju.
EU: Potvrđen 14. paket sankcija
Ministri vanjskih poslova država članica EU-a potvrdili su u ponedjeljak 14. paket sankcija protiv Rusije na sastanku u Luxembourgu na kojem bi također mogli otvoriti put za isplatu prihoda od zamrznutih ruskih sredstava Ukrajini.
Šefovi diplomacija potvrdili su 14. paket sankcija protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, koji je prošli tjedan dogovoren na razini veleposlanika.
Najnoviji paket uključuje zabranu izvoza ruskog ukapljenog plina u treće zemlje preko europskih morskih voda i luka. Zabranjuje se prekrcavanje ukapljenog plina s broda na brod i s broda na kopno.
Ovaj paket uključuje i zabranu političkim strankama, nevladinim organizacijama, think tankovima i medijima iz EU-a da primaju novac iz Rusije.
Također donosi nove mjere za sprečavanje izbjegavanja sankcija.
Vijeće EU-a navodi da su nove mjere usmjerene na sektore visoke vrijednosti ruskog gospodarstva, poput energetike, financija i trgovine.
“Naše sankcije već su značajno oslabile rusko gospodarstvo i spriječile Putina da ostvari svoje planove za uništenje Ukrajine, iako i dalje nastavlja nezakonitu agresiju usmjerenu na civile i civilnu infrastrukturu. Ovaj 14. paket sankcija pokazuje naše jedinstvo u potpori Ukrajini i nastojanju da se ograniče kriminalne aktivnosti Rusije protiv Ukrajinaca, uključujući napore da se zaobiđu mjere EU-a”, izjavio je visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
EU također želi spriječiti izvoz opreme koju koristi ruska vojska u Ukrajini ili za vlastite vojne sustave u Rusiju preko trećih zemalja. Europske tvrtke koje izvoze takvu robu morat će uvesti posebne mehanizme za kontrolu daljnjeg izvoza u Rusiju.
EU prvi put donosi mjeru usmjerenu na brodove koji pomažu ruskom ratu protiv Ukrajine. Ti brodovi će se naći na popisu plovila kojima se zabranjuje pristup lukama i pružanje usluga iz više razloga: zato što prevoze vojnu opremu u Rusiju, prevoze ukradeno ukrajinsko žito ili opremu za razvoj ruskog energetskog sektora.
Mjera uključuje i tankere koje Rusija koristi za zaobilaženje sankcija. Na taj popis danas je stavljeno 27 brodova.
Novim paketom proširen je popis sankcioniranih za dodatnih 116 pravnih i fizičkih osoba, čime se ukupan broj popeo na više od 2.200 sankcioniranih subjekata.
EU počinje isplaćivati Ukrajini prihode od zamrznute ruske imovine
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost najavio je prije početka sastanka da će EU početi slati dio prihoda od zamrznute imovine Ukrajini već sljedeći tjedan, nakon što je dogovoren način kako izbjeći blokade unutar EU-a.
“Imamo rješenje i to danas stavljamo na stol te se nadam da će ministri podržati taj prijedlog kako bi povećali potporu Ukrajini korištenjem ruskih prihoda”, rekao je Borrell.
On nije naveo pojedinosti toga prijedloga, ali neslužbeno se doznaje da će se prihodi od zamrznute ruske imovine usmjeravati prema dijelu država članica koje će onda nabavljati ono što je Ukrajini najpotrebnije i isporučivati.
Na taj bi se način izbjeglo da sredstva idu preko Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF), gdje je za sve odluke potreban konsenzus država članica.
Mađarska blokira oko 6,6 milijardi eura u EPF-u, ali time zapravo nije oštećena Ukrajina nego države članice koje su isporučile Ukrajini oružje i streljivo iz svojih zaliha, a za to trebaju biti isplaćene iz EPF-a, izvanproračunskog fonda koji je namijenjen za jačanje sposobnosti EU-a u sprečavanju sukoba, izgradnju i očuvanju mira i jačanju međunarodne sigurnosti i stabilnosti.
POGLEDAJTE VIDEO: Žena preživjela rusku granatu! Snimka je uznemirujuća
