Austrija je baš jako skrenula udesno nakon što su poznati rezultati jučerašnjih izbora.
Vladajuća Narodnjačka stranka Austrije (ÖVP) je pretrpjela veliki gubitak glasova u usporedbi s posljednjim izborima i s 26,3 posto osvojila 11,1 posto manje nego prije četiri godine.
Na izborima za austrijski parlament pobijedila je desno-populistička Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) kojoj je na čelu Herbert Kickl, ali je malo vjerojatno da će dobiti mandat za sastavljanje vlade s obzirom na to da ostale stranke odbijaju ulazak u koaliciju s njom.
No zašto je tako?
"Pri sastavljanju vlade moraju se poštivati temelji liberalne demokracije a to su: vladavina prava, neovisno sudstvo, ljudska prava i prava manjina, neovisni mediji i članstvo u Europskoj uniji", rekao je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen koji je prije nekoliko dana već poručio da "sigurno neće na putu prema vladi podržati stranke koje su duboko antieuropske i koje podržavaju Rusiju u ratu protiv Ukrajine".
Sad se svi pitaju tko je taj Herbert Kickl, 55-godišnjak koji se služi NS (nacionalsocijalističkim) žargonom i čija je politika, vrlo bliska onoj ruskog predsjednika Vladimira Putina i mađarskog premijera Viktora Orbana. Riječ je o čovjeku koji je prigrlio nadimak “Volkskanzler” ili “narodni kancelar”, a mnogi u njemu vide lik Adolfa Hitlera.
Njegova je stranka dobila podršku od skoro trećine biračkog tijela (29 posto), a rođen 1968. godine u Villachu u austrijskoj pokrajini Koruškoj. Odrastao je u naselju Radenthein. Oboje roditelja bili su tvornički radnici, i to je ono, zbog čega, kako uvijek ponavlja, "ima veliki respekt prema radnicima", koji teško fizički rade, zarađujući za život.
'Austrija Austrijancima'
Na Sveučilištu u Beču upisao je dva studija: studij filozofije i povijesti, a potom i publicistiku i političke znanosti.
Međutim, nigdje u njegovom životopisu ne stoji, je li nešto od toga i završio. Na čelo FPÖ-a došao je u lipnju 2021. godine s 88 posto glasova i uz škrgutanje zubiju nekih stranačkih kolega, kojima se ne sviđa Kicklovo nebiranje metoda da dođe do cilja.
Od prosinca 2017. do 2. svibnja 2019. bio je ministar za unutarnje poslove u tadašnjoj vladi narodnjaka (ÖVP) i krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ) kancelara Sebastiana Kurza sve do korupcijske afere Ibiza, kada ga je Kurz prisilio da podnese ostavku, što mu nikada nije oprostio.
Svojim porukama "Austrija Austrijancima", “tvrđava”Austrija, nepropusna za egzotične migrante, azilante te politički islam", kao i najavom borbe protiv establišmenta i nepotizma u vladajućim strukturama, uspio je pridobiti birače. Posebno onom porukom u kojoj traži potpuni STOP za azilante.
Dodajmo da su osim ÖVP-a s 26,3 posto glasova, sljedeći Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) s 20,6 posto. Stranka Zeleni, koja je trenutačno u koalicijskoj vladi na saveznoj razini s narodnjacima, ostvarila je 8,6 posto, a liberalna stranka Neos 8,8 posto.
POGLEDAJTE VIDEO: Nemilosrdne poplave: Austrija pod vodom, Beč skoro paraliziran! Aktivirala se i vojska
