Dok neki još uvijek dvoje cijepiti se ili ne protiv covida, a delta varijanta preuzima primat u svijetu, BioNTech i Pfizer objavili su da planiraju razviti dodatno cjepivo s obzirom na varijantu delta.
Međutim, ako se koronavirus ne promijeni iz temelja u strukturi i stanju kao rezultat mutacija, samo će ljudi sa slabim imunološkim sustavom, poput starijih osoba ili pacijenata koji svoj imunološki sustav oslabljuju uzimanjem određenih lijekova, možda trebati jedno takvo dodatno cijepljenje. Ovo je rezultat američke studije o dugoročnim učincima mRNA cjepiva završene krajem lipnja, piše Deutsche Welle.
Pfizer i BioNTech pretpostavljaju da će zaštitni učinak njihovog cjepiva protiv koronavirusa biti smanjen nakon šest mjeseci od cijepljenja.
"Kao što je već postalo jasno iz podataka o praktičnoj primjeni koje je prikupilo izraelsko Ministarstvo zdravlja, zaštitni učinak cjepiva protiv infekcija i simptomatskih bolesti smanjuje se šest mjeseci nakon drugog cijepljenja", navodi se u zajedničkoj izjavi.
Na temelju dosad dostupnih podataka, vjerojatno će "biti potrebna treća doza u roku od šest do dvanaest mjeseci nakon punog cijepljenja". Istodobno, dvije farmaceutske tvrtke pretpostavljaju da će treća doza dobiti najvišu razinu zaštite od svih dosad testiranih inačica koronavirusa, tj. također protiv delta varijante, priopćile su tvrtke.
Takozvani pojačani učinak u cijepljenju (booster efekt) protiv korone obično je pokrenut već drugim cijepljenjem: ako ponovno dođe do kontakta s istim patogenom - bilo zbog drugog cijepljenja ili infekcije - odgovor imunološkog sustava se pojačava i ubrzava.
Ova reakcija pokreće se stvaranjem takozvanih memorijskih stanica tokom prve reakcije. Memorijske stanice prepoznaju antigen ponovo i mogu puno brže reagirati da unište patogen. Zato je drugo cijepljenje toliko važno za sve. I zbog toga i oni koji su prebolovali koronu primaju samo ovo drugo cjepivo jer njihovo tijelo već zna patogena.
Kod nekih cijepljenja, poput ospica, jedno cijepljenje traje cijeli život. Ostala cijepljenja, npr. protiv tetanusa, trebaju obnavaljanje svakih deset godina.
Trenutna rasprava pokazuje da su pouzdani podaci o dugoročnim učincima cjepiva protiv SARS-CoV-2 zasad dostupni samo u ograničenoj mjeri i različiti podaci o odgovarajućim dobnim i rizičnim skupinama. Osobito u ljudi s ionako oslabljenim imunološkim sustavom, poput starijih osoba, imunološki odgovor ponekad nije tako jak.
U skladu s tim, može se dogoditi da se timovi za cijepljenje najesen moraju vratiti u domove za starije i nemoćne osobe jer upravo te rizične skupine imaju slab imunološki sustav i kojima će možda trebati dodatno cijepljenje.
Prema studiji koja je nedavno objavljena u znanstvenom časopisu The Lancet, najbogatije zemlje svijeta, u kojima živi jedva 16 posto svjetske populacije, osigurale su oko 70 posto doza cjepiva od pet trenutno vodećih cjepiva na tržištu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, samo 0,2 posto svih cjepiva protiv korone distribuira se u siromašnim zemljama. Na temelju tih podataka masovno cijepljenje u tim siromašnijim zemljama moglo bi započeti najranije 2024. godine, navodi The Economist.
Ako se mutacije virusa nastave tako brzo širiti u siromašnijim zemljama zbog nedostatka cjepiva i sve se bolje prilagođavati ljudima, to bi srednjoročno opet moglo postati ozbiljan problem i za bogate zemlje, piše Deutsche Welle.
