Energetske mjere štednje požuruju se kroz hitne protokole što znači da niti jedna zemlja neće moći staviti veto na plan i Europski parlament neće imati pravo glasa, piše Politico.
Inflacija je naglo porasla u cijeloj regiji, a borba Europske unije s Rusijom oko plina trebala bi testirati odlučnost Unije do krajnjih granica. Politico kaže kako pravi ekonomski udar možda tek počinje. Oni su došli do dokumenata koji su detaljno opisali nacrt alarmiranja u cijeloj EU. Oni će ujedno omogućiti Bruxellesu da odredi obvezna smanjenja potrošnje plina od kolovoza do svibnja iduće godine. Rezovi bi mogli biti inicirani u bilo kojem trenutku ako se pokaže da zalihe plina neće biti dostupne u onoj mjeri da europski blok preživi zimu.
Putin zaprijetio da će smanjiti dotok plina za 80 posto
Zemlje će morati i ažurirati svoje nacionalne planove za hitne slučajeve, i to dobrovoljnim mjerama redukcije plina do kraja rujna. Danas je objavljeno da će od 1. kolovoza stopa redukcije iznositi 15 posto, a Putin je paralelno s tim zaprijetio da će smanjiti dotok plina kroz Sjeverni tok za 80 posto.
Očekuje se kako će ministri energetike Europske unije potvrditi nova pravila do 26. srpnja. Do tada bi se Europljani mogli probuditi i shvatiti da im je zabranjeno neselektivno aktivirati klima uređaj ili, kako temperature budu padale u nadolazećim mjesecima, "raspaliti" grijanje.
Poduzećima koja se smatraju "neesencijalnima", a dokument Komisije sugeriraju da u tu kategoriju pripadaju keramička, staklena i kemijska industrija (u nekim regijama kao što je Bavarska tu se uključuju i lokalne pekare), moglo bi se platiti da se dobrovoljno isključe ili da se nađu prvi u redu za isključivanje plina u "ekstremnim slučajevima".
Moskva od invazije zaradila trostruko više nego inače
Pet mjeseci nakon invazije ruskog predsjednika Vladima Putina na Ukrajinu, ratna ekonomija, sa svim svojim posljedicama, stiže u Europu.
U pokušaju da spriječi napredovanje Putinove vojske, Bruxelles je pokušao lišiti Kremlj milijardi prihoda od prodaje prirodnog plina tako što je smanjio potrošnju ruskog plina u EU za dvije trećine. Međutim, to nije uspjelo, a zemlje Europske unije su jasno dale do znanja da nisu voljne sankcionirati ruski plin, čak iako naftni embargo treba stupiti na snagu u prosincu ove godine.
Podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) objavljeni u ponedjeljak pokazuju da je od invazije Moskva već zaradila trostruko više nego inače od prodaje nafte i plina u jednoj zimi, što znači da si može priuštiti nastavak smanjenja isporuka u Europu.
Njemačka potpisala sporazum o solidarnosti
Politico piše kako je Putin s entuzijazmom prihvatio europsku slabost prema ruskoj energiji, pretvorivši plin u svoje najmoćnije ekonomsko oružje. Do sada je ruski Gazprom smanjio ili prekinuo opskrbu plinom za 12 zemalja. Bruxelles se sada bori da povrati kontrolu potrošnje europskih zaliha plin, dok može.
U četvrtak bi plinovod Sjeverni tok od Rusije do Njemačke trebao djelomično nastaviti s isporukom nakon desetodnevne pauze.
Nacionalni čelnici u Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj kažu da je najvjerojatniji scenarij da Sjeverni tok ostane izvan mreže s tim da se očekuje da će dotok ruskog plina drugim rutama u Europu također biti zaustavljen.
"Radimo na pretpostavci da se neće vratiti u funkciju", rekao je povjerenik EU Johannes Hahn novinarima u utorak.
Njemačka je jedna od rijetkih zemalja koja je potpisala tzv. sporazum o solidarnosti u kojima obećava da će dijeliti plin u kriznim situacijama.
