Baltik
Estonija, Letonija i Litva zbog polozaja na istocnoj obali Baltickog mora nazivaju se i balticke zemlje. 1940. godine te tri drzave zauzeo je Sovjetski savez. One su bile medu prvim drzavama koje su se 1991. godine odcijepile od Sovjetskog saveza, proglasile neovisnost te se okrenule prema zapadu.
Danas su vec odavno EU i NATO clanice. Ipak, jos uvijek je sjena Rusije nadvijena nad regijom, koja je snazno ovisna o ruskoj nafti i plinu.
Estonija: Oko cetvrtine od 1,3 milijuna stanovnika te zemlje na najsjevernijem kraju Europe su ruskog podrijetla. Mala zemlja je bogata sumom, i ima vise od 1 500 otoka. Estonija slovi kao odskocna daska za internet-poduzetnike.
Letonija: Malo veca Letonija u Sovjetskom savezu bila je visoko industrijalizirana te je poput magneta privlacila ruske doseljenike. Od dva milijuna stanovnika danas vise od cetvrtine govori ruski jezik. Letonsko gospodarstvo uglavnom cini poljoprivreda, ribarstvo i sumsko gospodarstvo.
Litva: Litva je sa svoja tri milijuna stanovnika prva zemlja, koja je proglasila svoju neovisnost od Sovjetskog saveza, ali jos i danas postoji uska gospodarska suradnja s Rusijom. Rusija je najveci trgovinski partner, gotovo 18 % litavskog izvoza ide u susjednu zemlju. Rusija sada pozorno drzi na oku Litvu, buduci da granici sa ruskom enklavom Kalinjingrad.
EU - susjedi
Dalje prema jugu Bjelorusija, Ukrajina i Republika Moldavija cine tampon zonu izmedu Rusije i Europske unije, koja se od prije nekoliko godina siri na Istok. I dok je Bjelorusija pristupila ruskoj carinskoj uniji, Europska unija snazno pukusava dobiti naklonost Ukrajine i Republike Moldavije.
Bjelorusija: Nakon raspada Sovjetskog saveza Bjelorusija je 1991. godine postala neovisna. Od 1994. godine zeljeznom sakom vlada predsjednik Aleksander Lukasenko, koji se protivi privatizaciji drzavnih tvrtki (privatno poduzetnistvo gotovo da ne postoji) i ima velike interese za jos blizu suradnju s Rusijom. Bjelorusija snazno ovisi o ruskoj nafti. Transport nafte i plina iz Rusije u Europu velikim dijelom vodi preko Bjelorusije.
Ukrajina: Visemjesecni prosvjedi, svrgavanje predsjednika, nova vlada i glasovanje na Krimu, koje je poluotok ucinilo dijelom Rusije. Ukrajina vec dulje vrijeme puni novinske stupce. Zemlja se prisjeca na dugu povijest podcinjenosti stranima silama, a znanstvenici pomisljaju da cak i naziv zemlje znaci "granicna zemlja". Ukrajina je po pitanju jezika, povijesti i politike duboko podijeljena. Trecina stanovnistva govori ruski kao materinji jezik, a po prirodi stvari istocni dio zemlje koji govori ruski orjentiran je proruski. Separatisti sada ovdje uvjezbavaju ustanak protiv vlade u Kijevu. Ukrajina je vazna za rusku opskrbu namirnicama i osim toga vazno kriziste za ruski izvoz energije. Zemlja je takoder vazan isporucitelj vode i struje za Krim.
Moldavija: Ovdje zivi oko cetiri milijuna ljudi. Zemlja je pripadala Rumunjima, sve dok 1940. godine nije pripojena Rusiji. Republika Moldavija i sama se bori se s tendencijama raskola u svojoj zemlji, prije svega u regijama Transistrija i Gagauzija. Odmetnuta Transistrija smjestena je na istoku zemlje na granici s Ukrajinom i ima oko 200 000 stanovnika, etnicka mjesavina Moldavaca, Ukrajinaca i onih koji potjecu iz Rusije. 1990. godine, godinu dana prije raspada Sovjetskog saveza, izjasnila se za neovisnost od Republike Moldavije, buduci da se strahovalo da ce se Moldavija ponovno ujediniti s Rumunjskom. Rusija je subvencionirala mirovine u Transistriji i imala je postrojbe u regiji. Na osporavanom referendumu 2006. godine 97 posto stanovnistva izjasnilo se za pristupanje ruskoj federaciji.
Gagauzija je drugo autonomno podrucje Republike Moldavije, koje je pod ruskim utjecajem. Oko 155 000 ljudi zivi u regiji, cija vecina pripada narodu Gagauzije. Na referendumu pocetkom 2014. godine radilo se o tjesnjoj suradnji s Rusijom kao i uclanjivanju u Euroazijsku Uniju Vladimira Putina. Gotovo 99 posto biraca izjasnilo se protiv ugovora o pristupanju Europskoj uniji.
U okviru napora za tjesnju suradnju s Republikom Moldavijom Europska Unija je s tom zemljom pregovarala i o ugovoru o pristupanju Europskoj uniji. Rusija je medutim pokusala natjerati Republiku Moldaviju u njezinu carinsku uniju, tako sto je izmedu ostaloga bojkotirala moldavsku isporuku vina i poljoprivrednih proizvoda.
Kavkaz
Kavkaska regija, na spoju izmedu Europe i Azije slovi kao jedna od jezicno i kulturno najraznolikijih regija svijeta, ali ujedno i rasadnik sukoba. Uz iznimku Azerbejdzana, koji je bogat naftom, vecina drzava regije u postsovjetska vremena nema gospodarske sanse, sto je dovelo do velikih socijalnih nereda. Ruski utjecaj na regiju jos uvijek je enorman. Najveca krizna zarista: Azerbejdzan, Juzna Osetija, Ingusetija, Cecenija i Dagestan.
Abhazija: 1999. godine Abhazija je proglasila neovisnost od Gruzije, koja tu regiju oduvijek smatra odmetnicom. U borbi za autonomiju gospodarstvo Abhazije je propalo. Rusija pokusava ojacati svoj utjecaj i odnedavno snaznije ulaze u Abhaziju s njezinih otprilike 250 000 stanovnika. Od 2010. godine u Abhaziji su stacionirane ruske protuavionske rakete.
Juzna Osetija: Od strane Rusije priznata kao nezavisna drzava nakon gruzijskog rata 2008. godine, Juzna Osetija je danas izolirana enklava, koja ekstremno ovisi o ruskom novcu. Stopa nezaposlenosti je visoka, kao i cijene. Vec godinama Juzna Osetija se zalaze za primanje u rusku federaciju. Podrucje ima oko 70 000 stanovnika.
Ingusetija: Ingusetija je autonomna Republika unutar Ruske federacije. Vecina od oko 400 000 Inguseta su muslimani. Pripadnost plemenima igra vaznu ulogu u drustvu.
Cecenija: 1991. godine Cecenija je nakon kraja Sovjetskog saveza proglasila neovisnost od Rusije. Tri godine kasnije Kremlj je poslao vojsku, kako bi ponovno uspostavio vlast. Uslijedio je prvi cecenski rat, koji je zavrsio 1996. godine velikim porazom Rusije. 1999. godine ruske jedinice vratile su se u Ceceniju. Nezaposlenost i siromastvo u zemlji su rasireni unatoc ruskim financijskim injekcijama za obnovu. U Ceceniji zivi oko 1,25 milijuna ljudi.
Dagestan: I Dagestan je poput Ingusetije i Cecenije, autonomna Republika unutar Rusije, s vecinskim muslimanskim stanovnistvom i sa oko tri milijuna stanovnika. Iako je samo 3,5 posto stanovnika ruskog podrijetla, ruski jezik je prvi sluzbeni jezik. Proizvodnja nafte i plina ubrajaju se u najvaznije gospodarske grane, kao i ribarstvo. Vlasti u drzavi procjenjuju se kao najodanije Moskvi ali i kao enormno korumpirane.
specijal-201012070191004-Situacija u Ukrajini
http://www.dw.de/tko-je-sljede%C4%87i-na-putinovoj-listi/a-17611269
