Udio domaćinstava u vlasništvu milijardera bilježi rekordan rast tijekom pandemije, navodi Reuters.
Izvješće o nejednakostima u svijetu koji je izradila mreža istraživača iz područja društvenih znanosti procjenjuje da milijarderi ove godine kolektivno posjeduju 3,5 posto globalnog bogatstva domaćinstava, što je porast u odnosu na nešto iznad 2 posto s početka pandemije.
“Kriza COVIDA-19 pogoršala je nejednakosti između veoma bogatih i ostatka stanovništva”, kazao je glavni autor izvješća Lukas Hensel i dodao da su bogate ekonomije koristile ogromnu fiskalnu podršku da ublaže nagli porast siromaštva.
Izvješće se oslanja na različita specijalistička istraživanja i podatke iz javnih baza, a predgovor su napisali američki ekonomisti Abhijit Banerjeei i Esther Duflo, iz trojca koji je 2019. godine dobio Nobelovu nagradu za rad na siromaštvu.
“Budući da je bogatstvo glavni izvor budućih ekonomskih prednosti, i sve više moći i utjecaja, ovo je najava daljnjeg povećanja nejednakosti”, napisali su o onome što su nazvali "ekstremnom koncentracijom ekonomske moći u rukama veoma male manjine superbogatih".
Na Forbesovoj svjetskoj listi ove godine ima rekordnih 2755 milijardera s ukupnom vrijednošću od 13,1 bilijardi dolara. Bogatstvo milijardera na toj listi prošle godine je procijenjeno na osam bilijardi.
Novo izvješće je pokazao da šira grupa od 520.000, koji zajedno čine prvih 0,01 posto najbogatijih, ima udio u globalnom bogatstvu od 11 posto ove godine, što predstavlja povećanje od jedan posto u odnosu na prošlu godinu.
U tu najvišu kategoriju od 0,01 posto spadaju oni čije se bogatstvo domaćinstva procenjuje na najmanje 16,7 milijuna eura (19 milijuna dolara).
Analitičari smatraju da su neki superbogati imali koristi od okretanja većeg dijela svjetske ekonomije “online” prostoru tijekom karantene, dok su drugi jednostavno dobili od rasta cijena imovine dok su se financijska tržišta kladila na brzinu i oblik globalnog oporavka.
Studija je također otkrila da, iako je siromaštvo naglo poraslo u zemljama sa slabijom pokrivenošću socijalnom pomoći, ogromna podrška vlade u SAD i Europi uspjela je ublažiti barem dio tog utijecaja na one s nižim primanjima.
