- Danas je 122. dan rata u Ukrajini
- G7 i NATO zbijaju redove prema Rusiji
- Rusija upozorava na ozbiljne posljedice kandidature Ukrajine za EU
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Putin obećao Minsku rakete Iskander-M
22.30 - Rusija će isporučiti Bjelorusiji raketne sustave Iskander-M idućih mjeseci, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu na sastanku s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. Lukašenko je Putinu na sastanku u Sankt Peterburgu, koji se prenosio na televiziji, rekao da je Bjelorusija zabrinuta zbog "agresivne", "konfrontacijske" i "odbojne" politike svojih susjeda Litve i Poljske.
Zatražio je Putina da pomogne Bjelorusiji da pripremi "simetričan odgovor" na, kako je naveo, letove NATO saveza s nuklearnim oružjem blizu bjeloruskih granica. "Minsk mora biti spreman na sve, čak i na korištenje teškog oružja za obranu naše domovine od Bresta do Vladivostoka", rekao je, stavljajući Bjelorusiju i njezinu blisku saveznicu Rusiju pod isti nazivnik.
Prvenstveno je zatražio pomoć da se bjelorusko vojno zrakoplovstvo opremi nuklearnim oružjem. Putin je rekao da trenutačno ne vidi potrebu za simetričnim odgovorom, ali da bi se bjeloruski avioni Su-25, proizvedeni u Rusiji, mogli nadograditi u ruskim tvornicama ako to bude potrebno. No ruski predsjednik je obećao da će isporučiti Iskander-M, mobilni raketni sustav kojemu je NATO dao kodni naziv "SS-26 Stone". Njegove dvije vođene rakete imaju domet do 500 kilometara i mogu nositi konvencionalne ili nuklearne bojeve glave. Taj sustav je zamijenio sovjetski "Scud".
Oštećeno postrojenje za nuklearna istraživanja
19.57 - Postrojenje za nuklearna istraživanja u Ukrajini oštećeno je u ruskom granatiranju, priopćio je Državni nuklearni regulatorni inspektorat. Oštećene su neke od zgrada i infrastruktura, ali, srećom, napadom nije zahvaćeno područje u kojem se nalazi nuklearno gorivo, stoji u online objavi. Vlasti su dodale da su razine radijacije u tom području ostale unutar normalnog raspona.
"Vjerojatnost nove štete… koja može izravno utjecati na stanje nuklearne i radijacijske sigurnosti i dalje je visoka zbog granatiranja od strane ruskih vojnika", navodi se. Zgrada se nalazi unutar grada Harkiva na sjeveroistoku zemlje, koji je pretrpio teško bombardiranje u prvih nekoliko mjeseci rata. Posljednjih tjedana vlada relativno zatišje, ali to je prekinuto novnim granatiranjem.
Sjeverodoneck u potpunosti okupirale ruske snage
18.10 - Grad Sjeverodoneck u Donbasu, poprište snažnih borbi ukrajinske i ruske vojske već tjednima, "potpuno su okupirale" ruske snage, objavio je u subotu gradonačelnik Oleksandr Strjuk. "Grad su potpuno okupirali Rusi", rekao je na ukrajinskoj televiziji u subotu popodne. Ukrajinska vojska ranije ovaj tjedan je objavila da se povlači iz tog grada koji je prije rata imao 100.000 stanovnika kako bi bolje branila susjedni Lisičansk. Separatisti su ranije u subotu objavili da su ruske i proruske snage ušle i u Lisičansk te da se u tom gradu, nedaleko od Sjeverodonecka, vode ulične borbe. Separatisti su također objavili da su iste snage preuzele kontrolu nad kemijskom tvornicom Azot u Sjeverodonecku i "evakuirale" više od 800 civila koji stu tamo našli utočište.
Ukrajina je priopćila da je pod "masovnim bombardiranjem" iz susjedne Bjelorusije. Dvadeset raketa "ispaljenih s teritorija Bjelorusije i iz zraka" gađalo je selo Desna u sjevernoj regiji Černihiv, priopćilo je ukrajinsko vojno zapovjedništvo. Rečeno je da je pogođena infrastruktura, ali još uvijek nema prijavljenih žrtava. Bjelorusija je pružala logističku potporu Moskvi od invazije 24. veljače, osobito u prvih nekoliko tjedana, i kao i Rusija bila je na meti zapadnih sankcija, ali službeno nije uključena u sukob. "Današnji napad izravno je povezan s naporima Kremlja da uvuče Bjelorusiju kao suborbenu stranu u rat u Ukrajini", rekla je ukrajinska obavještajna služba.
Ruske i proruske snage ušle u Lisičansk
16.53 - Ruske i proruske snage ušle su u subotu u Lisičansk te se u tom gradu, nedaleko od Sjeverodonecka, vode ulične borbe, objavili su separatisti. Radi se o strateškoj točki na istoku Ukrajine koja se čini na rubu pada u ruke ruskih snaga i separatista, piše agencija France presse. "Narodna milicija 'Narodne Republike Lugansk' i ruska vojska su ušle u Lisičansk", kazao je glasnogovornik separatista Andrej Moročko. Po njegovim riječima, trenutno se vode ulične borbe. To je područje posljednjih tjedana poprište žestokih sukoba, posebice topničkih napada. U petak su ukrajinske snage dobile naređenje da se povuku iz Sjeverodonecka, ključne točke za Moskvu koja želi zauzeti cijeli industrijski bazen Donbasa. Zauzimanje Sjeverodonecka i Lisičanska otvorit će put Moskvi i separatistima prema gradovima Slovjansk i Kramatorsk.
Ruska vojska tvrdi da je ubila 80 poljskih boraca
14.38 - Ruske oružane snage ubile su 80 poljskih boraca aktivnih u ukrajinskoj vojsci na istoku Ukrajine, reklo je rusko ministarstvo obrane u subotu. Raketni napad na postrojenje za obradu cinka Megatex u Kostjantinivki je usmrtio 80 poljskih "plaćenika", rekao je glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov. Rusija sve dobrovoljce koji se bore na strani Ukrajine naziva plaćenicima. Konašenkov je također izvijestio o raketnom napadu na Mikolajiv na jugu Ukrajine, u kojemu je smrtno stradalo 300 vojnika. Rekao je da je Ukrajina izgubila 780 "nacionalista" u zračnim, raketnim i topničkim napadima zadnja 24 sata, što je brojka koju nije bilo moguće nezavisno potvrditi.
Razotkrivena ruska špijunska mreža
13.36 - Ukrajinska služba državne sigurnosti (SBU) priopćila je da je otkrila rusku špijunsku mrežu u kojoj je uključen ukrajinski političar Andrij Derkač kojeg je SAD ranije optužio da je ruski agent jer je navodno uspostavio mrežu privatnih zaštitarskih tvrtki. Tvrdi se da su korištene za olakšavanje i potporu ulasku snaga Kremlja u gradove tijekom invazije 24. veljače, kaže SBU. Agencija smatra da je Derkač svakih nekoliko mjeseci primao iznose od 3-4 milijuna dolara kako bi ispunio plan. Derkač nije odmah bio dostupan za komentar, a ranije je negirao optužbe te je rekao da je bio na meti zbog razotkrivanja korupcije, prenosi SkyNews.
Brojke o ruskim zločinima
13.18 - Ured ukrajinskog glavnog tužitelja objavio je ažuriranje o navodnim ratnim zločinima koje je počinila Rusija tijekom invazije. Navodi se da je evidentirano 19.530 navodnih zločina agresije i ratnih zločina te 9.678 navodnih zločina protiv nacionalne sigurnosti. Osim toga, ubijeno je 339 djece.
Noćas na Ukrajinu ispaljeno 48 krstarećih projektila
11:02 - Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak tvrdi da je 48 krstarećih projektila pogodilo Ukrajinu prošle noći. Podoljak je na Twitteru napisao da su gađani "isključivo civilni ciljevi" te je optužio Rusiju da "pokušava zastrašiti Ukrajinu".
Johnson se boji da će Ukrajina biti prisiljena sklopiti 'loš mir'
10.27 - Britanski premijer Boris Johnson izjavio je u subotu kako se boji da bi se Ukrajina mogla suočiti s pritiskom da dogovori mirovni sporazum s Rusijom koji nije u njezinom interesu - zbog gospodarskih posljedica rata u Europi. „Previše zemalja navodi da je ovo europski rat koji je nepotreban... i stoga će pritisak rasti da potakne - prisili možda - Ukrajince na loš mir“, rekao je za televizijske kuće u glavnom gradu Ruande Kigaliju gdje prisustvuje summitu Commonwealtha. Johnson je rekao da bi posljedice mogućeg ostvarenja planova ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini bile opasne za međunarodnu sigurnost i značile bi “dugoročnu ekonomsku katastrofu“.
Rusi povukli nekoliko generala
9.21 - Britansko ministarstvo obrane priopćilo je u subotu da je Rusija ovog mjeseca vjerojatno povukla nekoliko generala s ključnih zapovjednih pozicija u ukrajinskom sukobu. „Od početka lipnja rusko vrhovno zapovjedništvo vrlo je vjerojatno uklonilo nekoliko generala s ključnih operativnih zapovjednih pozicija u ratu u Ukrajini“, objavilo je ministarstvo na Twitteru. Ukrajinske snage dobile su naredbu da se povuku iz napadnutog grada Sjeverodonecka nakon tjedana žestokih uličnih borbi, kako bi se izbjeglo više žrtava i izvršilo pregrupiranje.
Među smijenjenima su zapovjednik Zračno-desantnih snaga general-pukovnik Andrej Serdjukov i zapovjednik Južne armijske skupine general Aleksandr Dvornikov. Dvornikov je neko vrijeme bio glavni operativni zapovjednik invazijskih snaga. Prema britanskim obavještajnim izvorima, zapovjedništvo Južne armijske skupine vjerojatno će biti povjereno general-pukovniku Sergeju Surovikinu. Britanski izvori pišu da je karijera generala Surovikina bila "prepuna optužbi za korupciju i brutalnost".
ISW: Ukrajinske snage počele povlačenje iz Severodonjecka
8:38 - Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je novu analizu rata u Ukrajini u kojoj stoji da su ukrajinski dužnosnici naredili kontrolirano povlačenje trupa iz Severodonjecka.
Šef uprave Luhanske oblasti Serhij Hajdaj najavio je da se ukrajinske snage povlače s probijenih položaja u Severodnjecku kako bi spriječile daljnje gubitke i zadržale čvršću obranu na drugim oložajima. Povlačenje bi trebalo biti dovršeno kroz nekoliko dana.
Neimenovani dužnosnik Pentagona tvrdi da će to povlačenje omogućiti Ukrajincima da učvrste obrambene položaje te da će dodatno istrošiti rusko ljudstvo i opremu. Dodao je da rusko napredovanje prema Severodonjecku već pokazuje znakove “istrošenosti” i “slabljenja morala”, što će samo dodatno usporiti ruske ofenzivne operacije u Donbasu.
Ruske snage pokušavaju zauzeti Severodonjeck još od 13. ožujka, iscrpljujući pritom svoje snage i opremu. ISW navodi da će ukrajinske trupe vjerojatno nastaviti održavati svoju obranu oko Lisičanska i nastaviti iscrpljivati ruske trupe nakon pada Severodonjecka.
Dodatno vrijeme i trud bit će potrebno ruskim snagama da prijeđu rijeke s istoka. Ruske snage će se vjerojatno suočiti s izazovima u pokušaju da opkole Lisičansk. Ukrajinske snage će se vjerojatno namjerno povući iz Lisičanska ako ruske snage ugroze ukrajinska uporišta na tom području.
G7 i NATO zbijaju redove prema Rusiji
8:20 - Zapadni čelnici će na dva predstojeća ključna samita, G7 i NATO-a, nastojati što više zbiti redove u odnosu prema Moskvi jer bi rat u Ukrajini, kojem se ne vidi kraja, mogao dovesti u pitanje njihovo jedinstvo. Čelnici velikih sila, među kojima je i američki predsjednik Joe Biden, od nedjelje se sastaju u bavarskim Alpama na godišnjem okupljanju sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7). Skupinu čine SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Francuska, Italija i Njemačka.
Nastavak potpore Ukrajini, četiri mjeseca nakon početka ruske ofenzive, bit će u samom središtu tog sastanka, ali i dvodnevnog samita NATO-a koji počinje 28. lipnja u Madridu. Kancelar Olaf Scholz, domaćin samita G7, ovaj tjedan je podsjetio da će potpora Ukrajini zahtijevati "ustrajnost".
"Istina je da smo još daleko od pregovora između Ukrajine i Rusije jer Putin i dalje vjeruje u mogućnost diktiranog mira", rekao je Scholz, dodajući da je stoga još važnije "čvrsto ostati na zacrtanom smjeru, s našim sankcijama, financijskom potporom Ukrajini i koordiniranim isporukama oružja".
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da bi rat u Ukrajini mogao trajati "godinama".
Ukrajini će trebati najmanje desetljeće da ukloni sve mine i eksplozive sa svog kopna i teritorija lnih voda nakon što završi rat s Rusijom, kazao je dužnosnik službe za izvanredna stanja u petak. Ukrajina je uspjela očistiti 620 četvornih kilometara teritorija posutog tisućama eksplozivnih naprava, uključujući i 2000 bombi bačenih iz zraka. No, gotovo 300,000 četvornih kilometara još uvijek se smatra "kontaminiranim", rekao je dužnosnik. Ovo je područje veliko kao otprilike pola Ukrajine i gotovo jednako veliko kao Italija. „Bit će potrebno barem 10 godina, to je optimistična brojka“, kazao je glasnogovornik Državne službe za izvanredna stanja Oleksandr Koružij.
U Mariupolju nema vode, na ulicama tone smeća
8:15 - Ukrajinski gradonačelnik Mariupolja Vadim Bojčenko kaže da u tom gradu koji su zauzeli Rusi nema vode i da je na ulicama tisuće tona smeća. Bojčenko je rekao da je 120.000 stanovnika grada zarobljeno i da ne mogu pobjeći. Dodao je da sanitarna situacija u gradu postaje kritična.
“Smeće se ne odvozi od veljače. Tisuće tona smeća leže na ulici i trunu. Kanalizacija ne radi. Nema vode”, rekao je.
Izvori govore da su ruske snage ''distancirale se od lokalnog stanovništva bojeći se zaraze''.
Ukrajini će trebati najmanje desetljeće za razminiranje
8:00 - Ukrajini će trebati najmanje desetljeće da ukloni sve mine i eksplozive sa svog kopna i teritorijalnih voda nakon što završi rat s Rusijom, kazao je dužnosnik službe za izvanredna stanja u petak. Ukrajina je uspjela očistiti 620 četvornih kilometara teritorija posutog tisućama eksplozivnih naprava, uključujući i 2000 bombi bačenih iz zraka. No, gotovo 300,000 četvornih kilometara još uvijek se smatra "kontaminiranim", rekao je dužnosnik. Ovo je područje veliko kao otprilike pola Ukrajine i gotovo jednako veliko kao Italija. „Bit će potrebno barem 10 godina, to je optimistična brojka“, kazao je glasnogovornik Državne službe za izvanredna stanja Oleksandr Koružij.
