- Rat u Ukrajini ušao je u 119. dan
- Ukrajinska vojska napada Zmijski otok
- U napadu na Harkiv poginulo 15 ljudi
- Putin će sudjelovati na vritualnom summitu BRICS-a
- Rusija zaprijetila Litvi zbog zabrane tranzita do enklave Kalinjingrad
TIJEK DOGAĐAJA:
SAD se nadaju brzom rješenju švedske i finske kandidature za ulazak u NATO
23.46 - Sjedinjene Države se nadaju da će uskoro doći do pozitivnog rješenja pitanja između Turske, Finske i Švedske u vezi s nastojanjima dviju nordijskih zemalja za pristupanje NATO-u, izjavila je glavna diplomatkinja State Departmenta za Europu.
Pomoćnica tajnice za Europu i euroazijska pitanja Karen Donfried, govoreći na saslušanju u Senatu za vanjske poslove, rekla je da Sjedinjene Države "guraju nastojanja" da sve strane nađu dogovor oko toga pitanja prije summita NATO-a sljedećeg tjedna u Madridu.
Finska i Švedska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Njihove kandidature su naišle na protivljenje Turske, koja je nezadovoljna zbog, kako kaže, potpore Helsinkija i Stockholma kurdskim militantima i embarga na oružje Ankari.
Čelnici NATO-a sastat će se u Madridu 29. i 30. lipnja. Za članstvo u NATO-u potrebno je odobrenje svih 30 članica saveza. Turska je saveznica u NATO-u više od 70 godina i ima drugu po veličini vojsku saveza.
Obraćajući se novinarima u Bruxellesu ranije ovog tjedna nakon njihovih razgovora s najvišim predstavnicima Švedske, Finske i NATO-a, visoki turski dužnosnici nisu izrazili isti osjećaj hitnosti kao Donfried i rekli su da summit NATO-a nije krajnji rok. Svaki napredak u nordijskim nastojanjima za članstvo "ovisi o smjeru i brzini kojom će te zemlje poduzeti korake", rekao je glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin.
Rusi hladnokrvno pogubili ukrajinskog fotografa i njegova prijatelja
23.42 - Ukrajinskog fotografa Maksima Levina ruske su snage "hladnokrvno pogubile" zajedno s njegovim prijateljem Aleksijem Černjišovim 13. ožujka sjeverno od Kijeva, objavili su Reporteri bez granica (RSF) u izvješću u srijedu.
"Dokazi protiv ruskih snaga su neoborivi“, kaže se u uvodu izvješća skupine za slobodu tiska koje zauzima 16 stranica. Rusko ministarstvo obrane nije još komentiralo upit Reutersa.
Levin (1981) je bio redatelj dokumentarnih filmova i povremeno je sudjelovao u izvještavanju Reutersa od 2013. Nestao je 13. ožujka, na dan kada je RSF objavio da je pogubljen. RSF je priopćio da je ispitao dokaze na mjestu događaja koji uključuju metke i Levinov izgorjeli automobil, kao i fotografije snimljenih Levinovih i Černišovljevih tijela kada su otkrivena 1. travnja.
U izvješću se navodi da položaj Černišovljeva tijela i drugi dokazi ukazuju da je on možda bio živ spaljen, a Levin je vjerojatno ubijen s jednim ili dva hica iz neposredne blizine. Rečeno je da se na fotografiji njegova leša vide tri prostrijelne rane. Ukrajinski tužitelji kažu da su Levina ubili pripadnici ruskih oružanih snaga s dva hica iz malokalibarskog oružja. Reuters nije mogao neovisno provjeriti ovu informaciju.
Ukrajinski vojnici: Na našu jednu granatu dolazi 20 ruskih
23.39 - U razgovoru za Hromadske, ranjeni ukrajinski vojnici poručili su da ruske snage imaju znatno više ljudi i oružja te da su borbe neravnopravne.
"Na našu jednu granatu dolazi 20-ak njihovih i to govorim samo o topništvu, da ne spominjem kazetne projektile", rekao je jedan vojnik.
"Išli smo na položaje zamijeniti brigadu. Dolazila je naša brigada, a nju su gađali tenkovi, avioni, helikopteri i projektili", dodao je drugi vojnik.
Pet žena ubijeno u selu kod Harkiva
22.09 - Pet žena je ubijeno tijekom ruskog granatiranja u selu Prišib u oblasti Harkiva, javlja Euromaidan Press. Ruske snage su u Harkivu i okolici, od početka rata ubile najmanje 860 civila, tvrde tamošnji dužnosnici.
Ukrajina ratificirala Istanbulsku konvenciju, hrvatska političarka podržala odluku
21.37 - Ukrajinski parlament odobrio je i ratificirao Istanbulsku konvenciju, sporazum o ljudskim pravima čiji je cilj sprječavanje i suzbijanje nasilja nad ženama. U utorak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij potpisao zakon kojim je ratificirana Istanbulska konvencija, što je potez koji je opisan kao "povijesni trenutak za Ukrajinu… koji podržava politiku ravnopravnosti spolova".
Glavna tajnica Vijeća Europe, Marija Pejčinović Burić pohvalila je taj potez rekavši: “Ovo je veliki korak naprijed u zaštiti žena i djevojaka od svih oblika nasilja, bilo u Ukrajini ili u inozemstvu”, prenosi Guardian.
Prema UN-ovoj web stranici Relief Web, konvencija “uspostavlja pravno obvezujuće standarde za vlade kako bi spriječile nasilje nad svim ženama i djevojkama…i primjenjuje se tijekom oružanog sukoba”.
Propucan čovjek koji nosi Putinovu 'nuklearnu aktovku'
21.17 - Vadim Zimin, 53-godišnji umirovljeni pukovnik ruske obavještajne službe FSB, pronađen je u svome domu u blizini Moskve s prostrijelnom ranom. Zimin je jedan od Putinovih tjelohranitelja i čovjek zadužen za aktovku u kojoj se nalaze šifre lansirnih uređaja ruskih nuklearnih raketa, piše britanski Mirror.
Ranjeni Zimin nalazi se u bolnici na intenzivnoj njezi, a okolnosti njegovog ranjavanja još nisu poznate. Ruski mediji objavili su, pak, da se radilo o pokušaju samoubojstva.
Rusi oteli radnike nuklearne elektrane u Enerhodaru
20.53 - Gradonačelnik Enerhodara, grada u ukrajinskoj regiji Zaporižja, rekao je da su mještane, uključujući radnike nuklearnog operatera Energoatom, oteli ruski okupatori.
“Nije poznato gdje se neki nalaze. Ostali su u vrlo teškim uvjetima: mučeni su strujnim udarima, fizički i moralno maltretirani”, rekao je gradonačelnik Dmitro Orlov.
Dodao je da je “hitno potrebna razmjena civilnih zarobljenika koje su okupatori oteli”, piše Guardian. U Enerhodaru se nalazi najveća nuklearna elektrana u Europi, sa šest reaktora, koju su Rusi tijekom ranije faze rata pokušali zauzeti i onesposobiti.
Dok ruske granate padaju, Zelenskij čeka status kandidata za EU
20.11 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u srijedu je pozdravio očekivanu ponudu Europske unije statusa kandidata za svoju ratom pogođenu zemlju dok su ruske snage gađale drugi najveći grad Ukrajine Harkiv i istočni Donbas.
Europski čelnici će na sastanku u Bruxellesu u četvrtak formalno započeti dugi put Ukrajine ka članstvu u EU. Iako simboličan, ovaj potez pomoći će u podizanju morala ove države u kojoj je kroz zadnja četiri mjeseca ubijeno na tisuće ljudi, milijuni su razmješteni, a mnogi gradovi su sravnjeni sa zemljom.
Rat je imao elik utjecaj na svjetsko gospodarstvo, ali i na sigurnost Europe zbog porasta cijena plina, nafte i hrane. Europska unija zbog rata je odlučila smanjiti ovisnost o ruskim energentima, a Švedska i Finska zatražile su članstvo u NATO-u.
"Vjerujem da će svih 27 zemalja članica Europske unije poduprijeti naš status kandidata“, kazao je Zelenskij učenicima Munk škole za globalne poslove i javnu politiku u Torontu. "Ovo je naše svijetlo na kraju tunela.“
No, Zelenskij se za sada suočava s većim problemima od a zadovoljenja standarda Unije vezanih uz korupciju i reformu državne administracije, s obzirom da njegovim vojnim snagama zbog žestokih borbi u Donbasu ponestaje streljiva.
Ruske vojne snage granatirale su u srijedu drugi najveći grad Ukrajine Harkiv i okolicu i pri tom ubile najmanje dvadeset ljudi, što je, po Kijevu, pokušaj da ih natjeraju na povlačenje snaga s glavnog bojišta zbog zaštite civila.
Iz Rusije tvrde da su na glavnoj bojišnici u Sjeverodonjecku ukrajinske snage opkoljene od prošlog tjedna, ali iz snimaka neovisnog novinara jasno je da bitka još nije završena jer ukrajinskim trupama pojačanja još pristižu gumenjacima preko rijeke.
IEA upozorava: Rusija bi mogla zaustaviti opskrbu Europe plinom
19.31 - Rusija bi mogla u potpunosti zaustaviti opskrbu Europe plinom u želji da si zbog krize s Ukrajinom osnaži svoj politički položaj, kazao je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA) u srijedu i dodao da se Europa hitno treba pripremiti.
"Ne bih odbacio mogućnost da će Rusija povremeno nalaziti opravdanja za daljnju obustavu dostave plina u Europu, a možda će je i zaustaviti u potpunosti“, rekao je izvršni direktor IEA Faith Birol za Reuters. "Europa treba smisliti plan za ovakvu izvanrednu situaciju“, dodao je Birol i rekao da je nedavno smanjenje dostave mogući pokušaj za ostvarivanje političke prednosti ususret zimskim mjesecima kada je potrošnja veća.
IEA smatra da potpuna obustava ipak nije izgledan scenarij, dodao je. Europska unija uvela je sankcije na rusku naftu i ugljen, ali zbog velike ovisnosti o plinu iz Moskve nije potpuno obustavila uvoz plina. Što se tiče ulaganja u energiju u 2022 godini, u izvješću IEA stoji da će u taj sektor biti uloženo 2,4 bilijuna dolara, što uključuje i rekordna ulaganja u obnovljivu energiju. No, dodaju i da to nije uspjelo popuniti jaz u opskrbi i uhvatiti se u koštac s klimatskim promjenama.
Ulaganje je u usporedbi s prošlom godinom, kada je još uvijek harala pandemija, poraslo za 8 posto i uključuje rekordna ulaganja u sektor električne energije u želji da se poveća energetska učinkovitost, stoji u godišnjem izvješću o ulaganju objavljenom prošle srijede.
Ulaganje u naftu i plin, osim što je protivno ciljevima za klimatsku neutralnost, neće moći zadovoljiti potražnju u slučaju da energetski sistemi ne budu preuređeni za potrebe čišće energije, objavljeno je u izvješću.
"Današnja potrošnja nafte i plina je između dvije verzije budućnosti: previsoka je za postizanje cilja ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzijusa, ali ne dovoljno visoka da zadovolji potrebe u slučaju da se vlasti odluče za nastavak trenutne politike i propuste priliku da ispune obaveze vezane uz klimatske promjene na koje su se obvezali“, kazali su iz agencije.
Estonci tvrde da Rusi simuliraju napade na njih
19.29 - Estonija, zemlja članica NATO-a, priopćila je da je prošle subote ruski vojni helikopter nakratko ušao u njezin zračni prostor, a time i u teritorij NATO-a, sugerirajući da Rusija time dodatno prijeti zapadnom vojnom bloku, piše Business Insider.
Estonsko ministarstvo obrane priopćilo je u utorak da je ruski helikopter Mi-8 bez dopuštenja u subotu ušao na dvije minute u regiju Koidula. Dužnosnik ministarstva Kusti Salm rekao je da Rusija "simulira raketne napade na Estoniju" uz najveću prijetnju toj zemlji.
Granatiran TV centar u Donjecku
19.23 - Televizijski centar Petrovskij u Donjecku prestao je s radom nakon što je oštećen u granatiranju, javlja ruska agencija TASS citirajući lokalnu izvještajnu agenciju. Dodaje se kako zgrada nije oštećena ali je dio opreme uništen ili odnesen. Nije poznato tko je granatirao TV centar.
Ukrajina ne vidi napredak u pregovorima oko deblokade luka
18.49 - Ukrajina umanjuje šanse za postizanje sporazuma s Rusijom koji bi trebao omogućiti deblokadu transportnih puteva za ukrajinske žitarice preko Crnog mora.
Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova, Oleg Nikolenko rekao je da Kijev pozdravlja napore glavnog tajnika UN-a Antónia Guterresa da deblokira izvoz žitarica iz ukrajinskih morskih luka. Iako su konzultacije u tijeku, "do sada nisu postignuti konkretni dogovori o vođenju pregovora s Ukrajinom, Rusijom, Turskom i UN-om. Sigurnost ostaje ključni element ukrajinske pozicije", poručio je.
Tursko ministarstvo obrane ranije je priopćilo da je njihov "konstruktivni" sastanak s ruskim vojnim izaslanstvom rezultirao "razumijevanjem za buduće pregovore između Turske, Rusije, Ukrajine i UN-a". "U tom kontekstu odlučeno je da se sljedećih tjedana održi četverosmjerni sastanak u Turskoj, nakon sastanka s ukrajinskom stranom i UN-om", poručili su.
U priopćenju ruskog ministarstva obrane o turskom sastanku također se ne navodi nikakav vidljiv napredak, javlja Guardian.
Scholz: Ukrajini je potreban Marshallov plan
18.45 - Njemački kancelar Olaf Scholz velik dio svog obraćanja Bundestagu uoči samita EU-a, NATO-a i skupine G7, Scholz je posvetio ratu u Ukrajini i ustvrdio da je odnos Njemačke i Rusije napadom na Ukrajinu dugoročno oštećen. "Partnerstvo s agresivnom i imperijalističkom Rusijom pod vodstvom Vladimira Putina je na dulje staze nezamislivo“, rekao je Scholz.
Njemački kancelar je istodobno rekao kako ne bi trebalo prekidati sve veze s Moskvom. "Ne bi bilo mudro jednostrano poništavati temeljne akte između NATO-a i Rusije. To bi samo išlo na ruku Putinu i njegovoj propagandi“, rekao je Scholz.
Njemački kancelar je istaknuo potrebu donošenja neke vrste Marshallova plana za obnovu Ukrajine. "Prilikom posjete Ukrajini prošlog tjedna, razaranja ukrajinskih gradova su me podsjetila na razorenu Njemačku nakon Drugog svjetskog rata“, rekao je Scholz.
On je najavio daljnju sveobuhvatnu pomoć Ukrajini. "Mi ćemo nastaviti podržavati Ukrajinu i to financijski, gospodarski, humanitarno, politički te vojno. I to toliko dugo dok Ukrajini ta pomoć bude bila potrebna“, rekao je socijaldemokratski političar Scholz.
Predsjednik koalicijske vlade je obećao i podršku Litvi glede trenutnog sukoba s Rusijom oko tranzita za rusku eksklavu Kalinjingrad. "Mi ćemo braniti svaki pedalj teritorija zemalja članica NATO-a“, rekao je Scholz.
Dvadeset ubijenih u ruskom granatiranju Harkiva
18.09 - Ruske vojne snage granatirale su drugi najveći grad Ukrajine Harkiv i okolicu i pri tom ubile najmanje dvadeset ljudi, što je, prema Kijevu, pokušaj da ih natjeraju na povlačenje snaga s glavnog bojišta zbog zaštite civila.
Iz Rusije tvrde da su na glavnoj bojišnici u Sjeverodonjecku ukrajinske snage opkoljene od prošlog tjedna, ali iz snimaka neovisnog novinara jasno je da bitka još nije završena jer ukrajinskim trupama pojačanja još pristižu gumenjacima preko rijeke.
"Ruske snage su nas granatirale. Pretpostavljamo da je korišteno više raketnih bacača. To je udar projektila, to je sve od udara projektila“, rekao je za Reuters tužitelj iz Harkiva Mikailo Martoš u predgrađu grada, okružen ruševinama kuća koje su u utorak pogođene u napadu.
Pojavila se snimka drona koji pada na rusku rafineriju
18.05 - Ukrajinski dron kamikaza danas je uletio u veliku rafineriju nafte unutar ruskog teritorija, izazvavši ogromnu eksploziju. Snimka prikazuje bespilotnu letjelicu koja leti na niskoj visini prema rafineriji nafte Novošakhtinsk u ruskoj regiji Rostov, koja graniči s Ukrajinom.
Video zatim pokazuje kako dron udara u rafineriju nafte, uzrokujući ogromnu eksploziju koja se čula 15 kilometara dalje.
Ruski mediji su ranije izvijestili kako su dva ukrajinska drona sudjelovala u napadu. Jedan se zabio u jedinicu za prijenos topline, a drugi je odletio. Požar je navodno ugašen.
82 posto Hrvata podržava sankcije Rusiji, ali ne i poskupljenja
17.50 - Čak 82 posto ispitanika u Hrvatskoj podržava ekonomske sankcije EU-a protiv Rusije, što je veći udio nego na razini cijelog EU-a, ali je manje od četvrtine spremno na mogući rast cijena energije i hrane zbog sankcija, proizlazi iz istraživanja eurobarometra objavljenog u srijedu.
Po istraživanju koje je prošloga tjedna objavila Europska komisija 80 posto građana EU-a slaže se s ekonomskim sankcijama ruskoj vladi, kompanijama i pojedincima, a u Hrvatskoj sa sankcijama se slaže 82 posto ispitanika, priopćio je ured Europskog parlamenta u srijedu.
Najmanji je broj podržavatelja sankcija u Bugarskoj (44 posto), na Cipru (54 posto) i Slovačkoj (57 posto), dok se najviše ispitanika sa sankcijama slaže u Švedskoj (95 posto) te u Portugalu, Poljskoj i Danskoj (po 94 posto).
Istraživanje eurobarometra objavljeno u srijedu pokazuje i da samo 10 posto građana EU-a ima pozitivno mišljenje o Rusiji, a 22 posto ih gleda pozitivno na Kinu, 28 posto na Tursku, a 38 posto na Indiju.
Posljednji put kada je Eurobarometar postavio to pitanje 2018. pozitivan stav o Rusiji je imalo 30 posto Europljana pa je velika promjena zasigurno posljedica invazije na Ukrajinu. Pozitivan odnos prema Rusiji ima samo 13 posto Hrvata, ali ih 37 posto ima pozitivan stav prema Kini, a većina i prema Turskoj (52 posto) te Indiji (53 posto).
U nijednoj državi EU-a većina građana nema pozitivan stav prema Rusiji, a tomu su najbliži Bugari s 49 posto i Ciprani s 36 posto.
Xi Jinping osudio sankcije, tvrdi da mogu samo izazvati katastrofu
17.49 - Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je na otvaranju poslovnog foruma BRICS-a u srijedu na solidarnost i suradnju kako bi se podržao globalni gospodarski oporavak i kritizirao zapadne sankcije Rusiji za koje je rekao da mogu samo izazvati katastrofu.
"Ukrajinska kriza zvuči kao alarm za svijet", rekao je Xi svečano otvarajući poslovni forum BRICS-a putem video veze. “Činjenice su još jednom dokazale da su sankcije dvosjekli mač, dodao je.
Xi je pozvao na jaču koordinaciju makroekonomske politike kako bi se spriječilo usporavanje ili čak ugroza globalnog oporavka i poručio da bi velike razvijene zemlje trebale usvojiti "odgovornu" ekonomsku politiku.
Rat u Ukrajini, koji je počela Moskva krajem veljače, još jednom podigao je "uzbunu za čovječanstvo", rekao je. Kineski predsjednik nije kritizirao članicu BRICS-a Rusiju. Nije ni poimenično spomenuo Zapad i NATO, no rekao je da će države završiti u problemima "ako budu slijepo vjerovalieu svoju snagu, širile vojne saveze i tražile vlastitu sigurnost na račun drugih".
"Povijest je pokazala da hegemonija, grupna politika i sukobi između blokova ne donose ni mir ni stabilnost, već rat i sukob", rekao je Xi u svom obraćanju.
Međunarodna zajednica, istaknuo je, mora raditi zajedno na otporu hegemoniji i politici moći. Čelnici Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike trebali bi se virtualno sastati u četvrtak. Samitom ovoga puta predsjeda Kina. Sve su se članice BRICS-a (Brazil, Indija, Kina i Južna Afrika) usprotivile zapadnim sankcijama nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Litavski predsjednik: Spremni smo na odmazdu Rusije
17.47 - Litavnski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je da je njegova zemlja spremna na neki oblik odmazde Rusije. Podsjetimo, Litva je zabranila tranzit određene robe koja je podvrgnuta sankcijama Europske unije preko svog teritorija u rusku enklavu Kalinjingrad.
"Spremni smo na neku vrstu neprijateljskih akcija sa strane Rusije, isključenje iz sustava BRELL ili druge akcije", rekao je Nauseda, govoreći za Reuters u videu objavljenom u srijedu.
Sustav BRELL je električna mreža koju dijele Rusija, Bjelorusija i baltičke zemlje. Rekao je kako ne vjeruje da će Rusija vojno izazvati Litvu jer je njegova zemlja članica NATO-a. Branio je odluku o blokiranju prolaza neke robe, rekavši da provode ono što je odlučeno na razini Europske unije.
"Mi samo provodimo sankcije, koje su uvedene na razini Europske unije, a to nema nikakve veze s bilateralnim odnosima između Rusije i Litve. Radujemo se implementaciji sljedećih faza sankcija i bilo bi jako dobro da Europska komisija objasni sadržaj sankcija ruskim vlastima i vjerojatno će to otkloniti neke tenzije koje sada nastaju", dodao je Nauseda, upozorivši da eskalacija napetosti neće koristiti nijednoj strani.
Separatisti odvraćaju Ukrajince od evakuacije
17.41 - Vojne vlasti u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici (DPR) objavile su na Telegramu upozorenje građanima na okupiranom teritoriju da ne idu na mjesta za evakuaciju.
"Ukrajinski kanali i ljudi na društvenim mrežama nastavljaju širiti dezinformacije o hitnoj evakuaciji. Stanovništvo se poziva na masovna okupljanja na nekoliko točaka u gradu. Uprava Kijevskog okruga u Donjecku opovrgava ovu informaciju. Takozvana 'mjesta okupljanja' su četvrti grada koji su pod stalnom vatrom neprijateljskog topništva! Izbjegavajte masovna okupljanja, ne dovodite svoj život u opasnost!", stoji u obavijesti
DPR je objavio sliku postera na kojem se činilo da su navedene lokacije za sastanke, prekrivena tekstom "dezinformacije". Nije bilo naznaka kada je slika snimljena ili gdje je poster bio izložen, piše Guardian.
Zelenskij porukom obilježio Dan sjećanja i žalosti
17.40 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij objavio je na svom službenom Telegram kanalu bilješku povodom obilježavanja 22. lipnja, datuma koji se u Rusiji obilježava kao Dan sjećanja i žalosti, jer označava trenutak kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez 1941.
"Svake godine 22. lipnja obilježavamo sjećanje na sve poginule u Drugom svjetskom ratu. Milijuni izgubljenih života i osakaćenih sudbina. Ovo se nije smjelo ponoviti, ali zlo se vratilo. Dana 24. veljače okupatori su došli u našu zemlju. A mi se borimo za novu pobjedu. Nijedan neprijatelj neće slomiti našu volju. Sjećamo se žrtava Drugog svjetskog rata! Vjerujemo u dobro, mir i pravdu!", napisao je Zelenskij.
Rusi provode 'filtraciju' nad povratnicima u Mariupolj
17.15 - Gradonačelnik Mariupolja Vadim Bojčenko tvrdi da Rusi prisiljavaju ljude koji ulaze u okupirani grad na postupak ispitivanja, što može dovesti do mučenja i otmice, prenosi The Kyiv Independent.
Finski vojni zapovjednik: Desetljećima se spremamo za ruski napad
17.04 - Finska se desetljećima priprema na ruski napad i pružila bi snažan otpor ako do toga dođe, rekao je čelnik vojnih snaga u srijedu. Skandinavska zemlja izgradila je velik arsenal. No osim vojne opreme, general Timo Kivinen kaže da je ključan faktor to što bi u slučaju napada Finci bili motivirani da se bore.
"Najvažnija linija obrane je ona između ušiju, kao što to rat u Ukrajini upravo dokazuje", rekao je Kivinen u intervjuu.
Finska je 40-ih godina ratovala dvaput protiv svoga istočnog susjeda s kojim dijeli 1300 kilometara dugu granicu. Zbog zabrinutosti da bi Rusija mogla izvršiti invaziju kao na Ukrajinu 24. veljače, neutralna Finska podnijela je zahtjev za učlanjenje u vojni savez NATO. Od Drugog svjetskog rata, Helsinki je na visokoj razini vojne spreme.
"Sustavno smo razvijali svoju vojnu obranu za ovakvu vrstu rata koji se događa u Ukrajini, uz masovnu upotrebu vatrene moći, oružanih i zračnih snaga", rekao je Kivinen. "Ukrajina je težak zalogaj (za Rusiju), a bila bi i Finska."
Oko 100.000 Finaca ubijeno je tijekom dva rata koje je Finska vodila protiv Sovjetskog saveza i izgubila je desetinu teritorija. Nacija od 5.5 milijuna ima ratnu vojnu snagu od oko 280.000 vojnika s 870.000 uvježbanih rezervista. Nije ukinut vojni rok za muškarce kao u mnogim drugim zapadnim nacijama nakon kraja hladnog rata.
Oko 82 posto ispitanika koje je 18. svibnja odgovaralo u anketi za ministarstvo obrane, reklo je da bi bili voljni sudjelovati u nacionalnoj obrani ako Finska bude napadnuta.
Rusija i SAD stupile u kontakt zbog američkih zarobljenika
17.00 - Sergej Rjabkov, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, Sergeja Lavrova, rekao je da su Rusija i SAD stupili u službeni kontakt zbog američkih dobrovoljaca zarobljenih u Ukrajini, objavila je ruska prorežimska agencija RIA. Rjabkov je dodao kako "Moskva ne vidi spremnost Washingtona da se ozbiljno pozabavi ovom temom", javlja ruska agencija Interfax.
Prvi strani brod isplovio iz Mariupolja
16.59 - Turski trgovački brod isplovio je u srijedu iz Mariupolja nakon razgovora turskog i ruskog izaslanstva u Moskvi i prvi je koji je napustio tu ukrajinsku luku otkako su je u svibnju osvojili Rusi, objavilo je tursko ministarstvo obrane. "Nekoliko sati nakon dugog sastanka turski teretni brod (Azov Concord), koji je danima čekao, napustio je ukrajinsku luku", objavilo je ministarstvo.
Dodaje da je to "prvi strani brod koji je isplovio iz ukrajinske luke Mariupolj". Četverostrani sastanak predstavnika UN-a, Rusije, Turske i Ukrajine održat će se "idućih tjedana" u Turskoj radi organizacije plovidbe Crnim morem trgovačkih brodova natovarenih žitom, najavila je Ankara.
UN tjednima pregovara s Moskvom, Kijevom i Ankarom o sporazumu koji bi omogućio izvoz žitarica iz Ukrajine te sigurnih kanala za izvoz umjetnih gnojiva iz Rusije do međunarodnih tržišta. Ako se sporazum postigne, pale bi cijene prehrambenih proizvoda i ublažila se kriza hrane u svijetu, koja se pogoršala od ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.
Kijev strahuje od ruskog napada na ukrajinskoj crnomorskoj obali, a ruska vojska već je okupirala velik dio juga Ukrajine i time potpuno ovladala obalama Azovskog mora. Ukrajina također optužuje Rusiju da otkako je osvojila dijelove Ukrajine izvozi ukrajinsko žito s okupiranih područja.
Rusija: Zapad laže o uzrocima globalne prehrambene krize
14:32 - Rusija je u srijedu optužila Zapad da širi laži o globalnoj prehrambenoj krizi za koju Moskvu tvrdi da je uzrokovana sankcijama koje su joj nametnule Sjedinjene Države i Europska unija zbog njezine invazije na Ukrajinu. Osim smrti i razaranja u samoj invaziji, rat i zapadne sankcije ruskom gospodarstvu povećali su cijene žitarica, prehrambenog ulja, gnojiva i energije.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da je užasnuta tvrdnjama zapada koji Rusiju okrivljuje za svjetsku prehrambenu krizu.
"To je laž – takve optužbe su potpune laži", kazala je Zaharova novinarima u Moskvi. "„Zapad može dopremati svo to naoružanje u Ukrajinu, ali iz nekog razloga ništa se ne može izvući iz Ukrajine?", upitala je Ruskinja.
SAD i članice EU-a tvrde da Rusija pogoršava prehrambenu krizu sprječavajući izvoz žitarica, prvenstveno blokirajući luke Ukrajine iz koje dolazi deset posto svjetskog izvoza.
Više o ovome pročitajte OVDJE
Rusija i SAD u kontaktu zbog Amerikanaca uhićenih u Ukrajini
14:28 - Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je u srijedu da Rusija i SAD "razmjenjuju službene signale" po pitanju američkih boraca uhićenih u Ukrajini, izvijestila je novinska agencija RIA.
Interfax je citirao Rjabkova koji tvrdi kako Moskva ne vidi spremnost Washingtona da se ozbiljno pozabavi tim pitanjem.
CNN: Ukrajina proživljava najgori tjedan od pada Mariupolja
13:30 - Obrana Lisičanska, posljednjeg grada u regiji Luhansk koji još drže ukrajinske snage, postala je mnogo slabija, piše CNN u svome osvrtu.
Tjednima su ruske snage pokušavale zbrisati ukrajinske obrambene položaje južno i istočno od grada, nastojeći ga opkoliti i odsjeći tamošnje ukrajinske trupe. Posljendjih nekoliko dana Rusi su napredovali u nekoliko sela južno od Lisičanska, iako ne bez gubitaka. Ukrajinska vojska tvrdi da se neke ruske bataljunske taktičke skupine konsolidiraju ili povlače kako bi se pregrupirale.
Američki Institut za proučavanje rata (ISW) u svojoj posljednjoj dnevnoj analizi s bojišta ističe da ruski proboj s juga znači da bi idućih dana Lisičansk možda mogao biti ugrožen. Naselja za koja su ukrajinski dužnosnici u srijedu potvrdili da su izgubljena nalaze se na zapadnoj obali rijeke Siverski Donjeck, unutar 10 kilometara od južnog predgrađa Lisičanska. Ukrajinske snage nastavljaju se boriti na rubu Severodonjecka i u susjednim mjestima. Njihove već ugrožene opskrbne linije sve su slabije, a sam intenzitet ruskog vatrenog djelovanja uništava ukrajinske obrambene položaje.
Stoga je protekli tjedan vjerojatno bio najteži za ukrajinsku vojsku još od predaje posljednjih branitelja u Mariupolju, piše CNN. Napadi u blizini Lisičanska traju istodobno s ruskim naporima da presjeku autocestu koja vodi zapadno do Bahmuta, kritične komunikacijske linije za Ukrajince. Na nekim mjestima ruske snage su došle na tek nekoliko kilometara od autoceste.
Ukrajinska obrana Severodonjecka i Lisičanska potrošila je vatrenu moć mnogih ruskih jedinica i prigušila njihove napore da ostvare napredak u susjednoj regiji Donjeck, ali Rusi još uvijek mogu mobilizirati pričuvne snage u obližnjim područjima jugozapadne Rusije. Za to vrijeme neke od najboljih ukrajinskih jedinica ozbiljno su iscrpljene nakon mjeseci raketnih, topničkih i zračnih napada.
Kremlj: Odgovor Litvi neće biti samo diplomatski
13:05 - Odgovor Moskve na litavsku zabranu tranzita robe u eksklavu Kalinjingrad neće biti isključivo diplomatski, nego praktičan, izjavila je u srijedu glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova.
"Jedno od glavnih pitanja bilo je hoće li odgovor biti isključivo diplomatski. Odgovor je ne", rekla je Marija Zaharova na tjednom brifingu. "Odgovor neće biti diplomatski nego praktičan."
Zaharova nije željela elaborirati o prirodi praktičnih mjera koje Rusija planira poduzeti protiv Litve. Kremlj je rekao u srijedu da su EU sankcije koje su dovele do toga da Litva nametne zabranu tranzita neke robe iz kontinentalne Rusije u Kalinjingrad "apsolutno neprihvatljive" te da Moskva radi na mjerama odmazde. U razgovoru s novinarima putem konferencijskog poziva, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Moskva tek mora odlučiti kad će nametnuti protumjere. Litva je zabranila tranzit do eksklave ruskih dobara koje je Europska unija sankcionirala zbog napada na Ukrajinu, pozivajući se na te sankcije. Rusi do Kalinjingrada kopnenim putem mogu stići samo preko Litve ili Poljske.
Preimenovan trg u Moskvi kod veleposlanstva SAD-a
13:01 - Rusija je promijenila naziv trga ispred američkog veleposlanstva u Moskvi u 'Narodna Republika Donjeck', naziv separatističke proruske regije na istoku Ukrajine. Moskva je službeno priznala Narodnu Republiku Donjeck (DNR) u veljači, a nakon toga je došlo do invazije ruskih snaga na Ukrajinu. Zapadni saveznici koji podržavaju Ukrajinu u ratu protiv Rusije ne priznaju DNR kao neovisnu o Kijevu. Uredbu o preimenovanju trga gradska uprava Moskve objavila je u srijedu. Ime je odabrano u internetskoj anketi, a jedine druge mogućnosti za izbor bile su "Branitelji Donbasa" ili ime ubijenog vođe separatista - "Vladimir Šoga".
Putinov povratak na međunarodnu pozornicu
10:53 - Kada se ruski predsjednik Vladimir Putin sutra uključi u virtualni summit BRICS-a (neformalna skupina pet velikih svjetskih ekonomija: Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike) čiji je domaćin Peking, to će mu biti prvi put da prisustvuje nekom forumu s čelnicima drugih zemalja od početka invazije na Ukrajinu potkraj veljače ove godine, piše CNN.
Putinu bi to moglo i te kako dobro doći. Kada se na ekranu pojavi uz četvoricu čelnika - Xi Jinpinga, Narendra Modija, Jaira Bolsonara i Cyrila Ramaphosa – bit će to signal da Rusija, iako dotučena sankcijama i kritikama zbog invazije na Ukrajinu, ipak nije sama. To je poruka koja bi mogla odjeknuti još jasnije jer su Kina i Rusija, tjednima prije invazije, svoj međusobni odnos ocijenile "bezgraničnim", a svaki od čelnika članica BRICS-a izbjegavao je izravno osuditi Rusiju. Odluka članica BRICS-a da održe summit skupa s Rusijom odražava i njihovo stajalište spram situacije u Ukrajini, koje očito odstupa od onoga na Zapadu.
"Govorimo o nekim vrlo velikim ekonomijama čije je vodstvo spremno susresti se s Putinom, makar samo i na virtualnoj platformi", kazao je Sushant Singh iz Centra za istraživanje politike (CPR) u New Delhiju.
"Činjenica da je dobrodošao, da se ne ograđuju od njega - to je veliki plus za Putina", dodao je Singh za CNN.
Požar u ruskoj rafineriji nad kojom su nadlijetali ukrajinski dronovi
10:34 - U ruskoj rafineriji Novošahtinsk u regiji Rostova izbio je požar nakon što su uočene dvije ukrajinske bespilotne letjelice iznad postrojenja, prenosi TASS u srijedu neidentificirani izvor u lokalnim vlastima.
"Jedna od njih je udarila u jedinicu za prijenos topline, nakon čega je izbio požar. Druga je odletjela", rekao je izvor za TASS.
Varogasci su ugasili požar, javila je novinska agencija Interfax.
Ogromni gubici proruskih snaga u Donbasu
9:36 - U današnjem izvješću britanskog Ministarstva obrane o ratu u Ukrajini stoji kako se snažno granatiranje u Donbasu nastavlja dok Rusija nastoji opkoliti Severodonjeck preko Izjuma na sjeveru i Popasne na jugu. "Rusija se vrlo vjerojatno priprema za pokušaj raspoređivanja velikog broja pričuvnih jedinica u Donbasu", dodaje se.
U izvješću se također ističe da ruske vlasti nisu objavile ukupan broj svojih vojnih žrtava u Ukrajini još od 25. ožujka.
"Međutim, samoproglašena Narodna Republika Donjeck objavljuje podatke o žrtvama u svojim snagama. Priznaju da su do 16. lipnja izgubili 2128 vojnika te da imaju 8897 ranjenih. To je oko 55 posto ukupnih snaga Narodne Republike Donjeck što govori o iznimnoj iscrpljenosti ruskih i proruskih snaga u Donbasu. Vrlo je vjerojatno da tamošnje snage raspolažu zastarjelim oružjem i opremom. S obje strane, sposobnost stvaranja i raspoređivanja pričuvnih jedinica na frontu vjerojatno postaje sve važnija za ishod rata", stoji u izvješću britanskog Ministarstva obrane.
Ukrajina gubi teritorij kod Lisičanska
8:58 - Ukrajinski dužnosnici su priznali gubitak nekoliko naselja u blizini Lisičanska, jedinog grada u Luhanskoj regiji koji je još pod kontrolom ukrajinskih snaga, javlja CNN.
"Rusi se približavaju Lisičansku, zauzimaju položaje, a grad raketiraju zrakoplovi", rekao je Sergij Hajdaj, guverner regije Luhansk.
Hajdaj je rekao da je situacija južno od Lisičanska "teška" te da je "neprijatelj ušao u Toškivku, što mu je omogućilo da pojača vatru na druga naselja".
"Našim vojnicima nije lako održati obranu", dodao je.
Njegovi komentari sugeriraju da ukrajinska obrana oko Lisičanska gubi snagu naspram mnogo veće ruske vatrene moći i nakon tjedana bombardiranja. Vojni analitičari kažu da je rizik ruskog napredovanja s juga takav da bi neke ukrajinske trupe mogle biti odsječene.
Ukrajinske snage napadaju Zmijski otok
8:28 - Ukrajinske oružane snage priopćile su da su pokrenule zračne napade na Zmijski otok te nanijele velike gubitke ruskim snagama.
U izvješću se navodi da su izvedeni "ciljani udari na otok korištenjem različitih snaga".
"Vojna operacija se nastavlja i zahtijeva informacijsku šutnju dok ne završi", kažu.
Stiller "jako dirnut" onime što je vidio u Ukrajini
8:22 - Američki glumac Ben Stiller u utorak je u razgovoru za emisiju "BBC doručak" izjavio kao je bio jako dirnut svime što je vidio u Ukrajini, zemlji koja je od veljače izložena ruskim napadima, i svjedočanstvima koja je čuo od Ukrajinaca. Zvijezda filma "Zoolander", veleposlanik Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice, u ponedjeljak je posjetio Ukrajinu povodom Svjetskog dana izbjeglica.
"Bilo je vrlo dirljivo slušati te stvarno srcedrapajuće priče", kazao je Stiller koji je posjetio Irpin, predgrađe Kijeva, pogođeno na početku ruske invazije.
Stiller je ispričao kako je u ponedjeljak razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nakon što je proveo vrijeme s preživjelima koji žive u okupiranim naseljima regije Kijev. Američki glumac i redatelj je rekao da nikada do sada nije ušao u "područje koje je u sukobu" prije svog posjeta Ukrajini.
"To je stvarno čudno, jer kada se vozite na zapad zemlje, ne osjećate sukob, osim policijskog sata noću, gdje postaje vrlo tiho i pomalo jezivo", rekao je. “A onda kako se sve više približavate Kijevu… počinjete vidjeti blokade na cestama i vidjeti uništenje, što je stvarno šokantno kada tako nešto niste vidjeli izbliza.” "Gledajući koliko su fizički uništene te četvrti, koje su zaista ogromne, bilo je nemoguće ne biti dirnut", dodao je.
Stiller je kao veleposlanik UN-ovog povjerenika za izbjeglice do sada posjetio Libanon, Jordan i Gvatemalu.
"Rad koji obavljaju UNHCR i druge nevladine organizacije je ključan. Ovaj je rat ostavio 12 milijuna ljudi bez doma i čak da se rat okonča problemi koje je on stvorio trajat će godinama."
U napadu na Harkivu poginulo 15 osoba, među njima i dijete
8:20 - Petnaest osoba, uključujući i osmogodišnje dijete, ubijeno je pod ruskom topničkom vatrom u regiji Harkiv (sjeveroistočna Ukrajina), objavio je guverner te regije u utorak. "Petnaest osoba je poginulo, a 16 ih je ozlijeđeno. To su strašne posljedice ruskog granatiranja usred bijela dana u regiji Harkiv", rekao je guverner Oleg Sinegubov, dodajući da su svi ubijeni i ozlijeđeni u četiri odvojena bombardiranja. Ruske snage granatirale su Šugiv, grad oko 30 kilometara jugoistočno od Harkiva, pri čemu je ubijeno šest osoba, a ranjene četiri, rekao je.
U samom Harkivu je ubijeno još pet osoba, a ozlijeđeno 11, dok je u napadu u predgrađu poginuo osmogodišnji dječak čija je majka ozlijeđena. Tri osobe su ubijene u Zoločivu, gradiću 40 km sjeverno od Harkiva.
"Ovo je terorizam. To su zločini protiv čovječnosti koji se moraju kazniti", rekao je guverner.
Mnogi stanovnici regije Harkiv, koja graniči s Rusijom, pobjegli su na početku invazije, a zatim su se počeli vraćati svojim domovima nakon što su pokušaji ruskih snaga da zauzmu drugi ukrajinski grad odbijeni. Harkiv, koji se nalazi 50 km od ruske granice, pretrpio je teško bombardiranje na početku invazije, ali su ukrajinske snage vratile kontrolu nakon borbi koje su izazvale velika razaranja. Ruska vojska je od tada usmjerila svoje napore na regiju Donbas, koja uključuje regije Donjeck i Lugansk jugoistočno od Harkiva.
