U pozadini priprema ukrajinske vojske, uz podršku EU, Britanije i Sjedinjenih Država, na odbijanje još jedne ofenzive ruske vojske, Putinov bliski suradnik Ruben Vardanyan, kojeg je službeni Kijev proglasio „suučesnikom u zločinima ruskih vlasti protiv Ukrajine”, nominiran je za Nobelovu nagradu za mir za „razvoj mirovnih inicijativa”.
Indikativno je da je kandidaturu za tu nagradu prva objavila „agencija za informiranje” Sputnik – jedan od glavnih glasnogovornika propagande Kremlja izvan Rusije i ruskih medija koji drži RBC. Potonji pripada tajkunu Grigoriju Berezkinu, koji se nalazi na sankcijskim listama EU-a, Britanije, Kanade i Australije, kao „pristaša” predsjednika Ruske Federacije, koji je „izravno pridonio besmislenom ratu Vladimira Putina u Ukrajini i odgovoran je za bol i patnju naroda Ukrajine”.
Sam Vardanyan poznat je po tome što je vodio rusku tvrtku Troika Dialog. Prema istrazi međunarodnog konzorcija OCCRP, novac je preko te kompanije tajno prebacivan Putinovim bliskim prijateljima. U razdoblju od 2006. do 2013. offshore mreže Vardanyana iznosile su više od 4,6 milijardi američkih dolara. Godine 2020. glavni ruski oporbeni vođa Aleksej Navaljni, kojeg je nedavno ubio režim u Kremlju, optužio je Vardanyana za podmićivanje u iznosu od oko 50 milijuna američkih dolara.
U 2019. godini 22 zastupnika Europskog parlamenta pozvala su EU da uvede sankcije protiv njega. Vardanyan je, kao i drugi bliski Putinovi suradnici, 2022. godine uključen u nacrt novih američkih sankcija.
U lipnju 2023. godine, na inicijativu Sigurnosne službe Ukrajine (SBU), uvršten je u ukrajinsku bazu suučesnika ruske agresije „Mirotvorac” s karakteristikom: „Suučesnik ruskih fašističkih osvajača i terorista. Suučesnik u zločinima ruskih vlasti protiv Ukrajine i njezinih građana... podliježe neposrednom pritvoru i prebacivanju u agencije za provedbu zakona Ukrajine ili zemalja NATO-a”. SBU je također optužila Vardanyana za „financiranje ruske agresije na postsovjetskim teritorijima”.
Dva mjeseca kasnije bivši šef Vijeća sigurnosti armenske enklave u Karabahu, Samvel Babayan, izjavio je na armenskoj javnoj televiziji da je u razdoblju od 2022. do 2023. godine Vardanyan obavljao funkcije ruskog agenta na Južnom Kavkazu.
O Vardanyanovim vezama s Kremljom izvijestili su i vodeći svjetski mediji 2023. godine.
«… Nema sumnje da je Vardanyan čovjek iz Kremlja, što je ukrajinska vlada potvrdila kada mu je uvela sankcije", izvijestio je Politico.
Prema podatcima Forbesa, „Vardanyan uživa blagoslov Moskve...”.
Rumunjski odjel američkog tjednika Newsweek izvijestio je da „dok se EU i Sjedinjene Države bore za mir na Kavkazu i nastoje postići mirno rješenje između Armenije i Azerbajdžana u vezi s Karabahom, ruski milijarder Ruben Vardanyan, koji zastupa interese Kremlja, pozvao je ljude da uzmu oružje”.
Ništa manje skandalozni nisu podatci The Washington Timesa o Vardanyanovim vezama s režimom ajatolaha – posebno u kontekstu iranskih javnih prijetnji Sjedinjenim Državama, Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj zbog njihove podrške Izraelu nakon iranskog napada 13. travnja.
Među zaključcima Washington Timesa navodi se da je „Vardanyan, jedan od najbogatijih ljudi u Rusiji, blizak Putinu”.
Dakle, nominacija za Nobelovu nagradu za mir osobe usko povezane s dva diktatorska režima koji provode agresivnu militarističku politiku čini se ne samo nečuvenom, već čak i bogohulnom.
Tim više zato što se Nobelov odbor, koji je prihvatio Vardanyanovu kandidaturu, još nedavno pridržavao potpuno suprotnog stajališta. U znak potpore Kijevu 2022. godine, taj odbor nije pozvao veleposlanike Rusije i Bjelorusije na svečanu dodjelu nagrada u Stockholmu. Godinu dana kasnije poslane su pozivnice za dodjelu Nagrade za mir veleposlanicima Rusije, Bjelorusije i Irana, ali su povučene zbog široke kritike javnosti.
Stajalište Nobelovog odbora najjasnije je prikazano u priopćenju za medije od rujna 2023. godine:
„„„„Važno je i pravilno što intenzivnije širiti vrijednosti i poruke za koje se zalaže Nobelova nagrada. Na primjer, prošlogodišnjom jasnom političkom porukom dodjele nagrade za mir, koja je dodijeljena... Ukrajincima koji su uključeni u dokumentiranje ruskih ratnih zločina.”
Dakle, nominacija Vardanyana, koji je usko povezan s Moskvom i Teheranom, u suprotnosti je sa stajalištem samog odbora za dodjelu Nobelove nagrade.
Koristeći međunarodni autoritet tog odbora, propagandisti Kremlja očekuju da će „oprati” Vardanyana u očima Zapada. Ako on ipak dobije jednu od najprestižnijih svjetskih nagrada, i to pod aurom „mirotvorca”, Moskva će ga moći u budućnosti ponovno koristiti u svojim intrigama na Južnom Kavkazu. Uostalom, početkom prošle godine Kremlj je Vardanjana smatrao pravim kandidatom za mjesto premijera Armenije – u slučaju svrgavanja prozapadnjaka Nikole Pašinjana. To su gotovo otvoreno izjavili bivši ministar i bivši zamjenik ministra obrane Armenije, a javna televizija republike čak je uvrstila Vardanyana na „crnu listu” zbog napada na premijera.
Stavovi izneseni u tekstu nisu službeni stavovi RTL-a.
